Lafaek News—Rai-henek ho fatuk fo hakna’ok osan-rahun sentavus lima nulu no dolar ida hodi hatutan netik moris loron ida nian ba defisiénsia Mariano da Costa Soares, iha baraka okos rai-lolon Ermequi suku Bocolelo postu Laulara munisípiu Aileu.
Hateke ba leten husi estrada boot Ermequi (dalan ba bee Tatudak nian), duut laran falun netik, hateke la hetan barraka defisiénsia Mariano, ne’ebé ho naran istimadu Adolen nia uma mahon ne’ebe ho midelu modelu baraka, prega ho kalen ferujun hamutuk 18 no didin ho kalen kuak no ferujen hamutuk 16, uma ne’e luan ho metru rua ho balu, no naruk metro haat ho balu, infeita ho ai sukaer hun ida, nudar mahon ba nia iha loron manas hodi hateke tun ba estrada Ermequi.

Haree hanesan atu naksobu wainhira anin boot nia suut makas, bele naksobu wainhira udan taturuk ba kalen leten, ai-rin iha kantu haat be lahuk no dodok da-daun husi okos ba leten, ai-rifas ne’ebé atu habit kalen didin nian lahuk namtaten uut sai fohuk suar hanesan rai-rahun.
Sente momos husi fohuk iha uma laran nian bele dada tan gripe (moras) seluk ba defisiénsia Adole, liu husi dada iis iha deskansa kalan, ai-kutun sira haan rifas kuak borus hosi sorin ba sorin, hanesan moos ai-rin, rai-kutun sira kee dodok husi rai okos ba kakuluk, bele lori susar boot ba defisiénsia Adole iha tempu anin no udan.
Mariano da Costa Soares, moris iha suku Samalete, postu adminnistrativu Railaku, munisípiu Ermera, orijen husi nia aman mak suku Samalete, inan husi suku Bocolelo aldeia Ermequi ne’ebé nia hela da-daun, hanesan eransa husi nia inan nian, tanba nia aman rasik haree Adole la di’ak ho nia kondisaun defisiénsia ne’e, nune’e Adole deside halai ba moris ho nia inan nia família.
Defisiénsia Adole nia servisu mak hanesan, loro-loron tabiik hamutuk ho nia tiun sira hodi halibur fatuk ho rai-henek no fatuk reet ida dolar sanulu ($10), no rai henek mos hanesan, karik loron ne’ebé di’ak ba Adole, ema sosa rai-henek ou fatuk ret ida, Adole hetan lerek sentavus 50 too dolar ida, simu osan rahun hirak ne’e tau didi’ak ba bolsu hodi sosa netik super-mie falun ida hodi han netik ba kalan nian iha nia baraka simples ne’e.
“Ha’u nia servisu hanesan tula fatuk Pinera rai-henek, fatuk ne’e ami tula kada ret ida $10, ami sira tula ne’e ema nain ualu ou nain sia ema ida fahe satu dolar, osan ne’e sosa deit ha’u nia presjia sosa foos la too, iha 2023 ne’e ha’u hetan foos 50 kilo ne’e ida, maibé to agora ha’u seidauk hetan buat ida, Ha’u haan iha familia sira nia uma de’it,” Defisiénai Maria da Costa Soares “Adole” haktuir ba Lafaek News iha nia rezidénsia Baraka okos railolon Ermequi, 11/01/2025.
Vizita ekipa Lafaek News, iha rezidénsia defisiénsia Adole, la’o husi estrada too Adole nia hela-fatin lori minute 30, tenke hakat sa’e rai-lolon tuir dalan korta, maibé tenke dada-iis dala rua ou dala haat hafoin too iha uma, wainhira too ona iha baraka rai lolon ne’e, sente fresku ho anin kmaus bee hoo neneik, sente furak iha matan, wainhira hateke husi laletek ona tuun ba mota Bee moos no bee foer ninia hasoru malu iha Kuncing, hakarak tuur metin de’it iha sukaer huun laletek ne’e hodi hateke ba foho hirak ne’ebé haleu hela komunidade aldeia Ermequi.

Loron tomak Lafaek News iha de’it defisiénsia Mariano nia uma baraka ona ne’e, sente laran la-metin no lakon esperansa moris ba oin, defisiénsia baraka oan ne’e, uma laran hafutar lerek ho hadak-leten ida ho armairu media 2×4 CM, iha armáriu laran iha de’it ropa kalxa tahan rua ho faru misa nian rua hodi hatais ba tuir missa iha loron domingu.
Hadak-leten ne’ebé defisiénsia Mariano deskansa iha tempu kalan, nahe hela lona rohan ida iha hadak-leten, kor ho ahukdesan, ai-lahuk sira namtaten iha lona leten, sumasu ida laiha atu kalxu netik ulun no manta ida mos laiha atu falun netik isin iha kalan malirin, molok atu deskansa iha oras kalan, hiit lona hisik liu tiha ai-lahuk sira ne’ebé tatulak iha lona leten, hafoin bele deskansa ho ropa iha isin lolon.
Defisiénsia Mariano da Costa Soares “Adole” nudar maun boot hosi alin nain lima, sira hamutuk feto tolu, mane tolu oan hosi Domingos Soares no Anita da Costa Freitas, Mariano da Costa hela iha Ermequi, hahú tinan 2011 too ohin loron.
Iha fatin hanesan, Sixto Puti Coli, hanesan tiun no viziñu husi defisiénsia ne’e rasik no koñese di’ak kondisaun saúde ne’ebé nia subriñu, nia forsa la too atu hatutan nia iis moris, husu netik apoiu husi estadu ou Timor-oan sira ne’ebé iha espíritu tulun nian atu bele ajuda no fo kbiit ba defisiénsia Mariano hodi bele moris, família husi nia aman rasik la tau matan, no nia aman rasik halo agresaun fíziku ba nia, too nia halai mai hela ho familia husi inan nian iha Ermequi.

“Ha’u kuñese Mariano ami familia hanesan tiu ho subriñu nia difesensia dobru, ko’alia mos araska uituan nia la’o de’it mos ita haree araska, nia so ita ajuda se la ajuda enatun nia moris susar, ba sosa supermie mai haan se laiha liu nia haa de’it hudi tunu ou ai-farina isin, bele tahan too kabun loron ida tomak, tempu udan hanesan ne’e hetok susar liután, atu buka dolar ida mos mos la hetan, tanba udan mota lori hotu rai-henek,” Sixto haktuir.
Sixto hanesan sasin ba defisiénsia Mariano, rekoñese katak dezde Mariano mai hela iha Bocolelo, família husi nia aman liu-liu nia aman rasik la mai buka tuir hodi tau matan, maibé sorte hamutuk ho família nia inan nian mak oferese netik etu bikan ida ba defisiénsia Mariano.
Iha momentu kobertura Lafaek News, nota katak komunidade aldeia Ermequi koñese defisiénsia Mariano da Costa nia moris, bele loron tomak husi dader too kalan, dala ruma la hetan etu bikan ida, tanba família sira preukupa ho ida-idak nia servisu.
Ligado ho sofrementu moris ne’ebe defisiente ne’e hasoru, Xefe suku Bukulelo Januario Guterres Luis Pereira, fo sai katak durante ne’e Ministériu Solidaridade Sosial no Inkluzaun (MSSI), foti ona dadus balun kona ba ema ho defisiénsia maibé too agora sidauk asesu ba buat ida.

“Liga ho Mariano da costa Soares nia problema ne’e nia laos sidadaun ka origem, antigu iha suku ida ne’e nia husi munisípiu. Ermera postu rai laku suku rai laku nia mai hela iha nee tinan barak entun hanesan Xefe suku lori Mariano da Costa ba halo nia eleitural, muda nia eletoral mai suku Bocolelom no mos halo nia billete Identidade, Mariano nia mai hela iha nee ho Nia ama sira iha Aldeia ida ne’e sira husi social MSSI mai, intervista lori ona dadus ba, maibé too agora hanesan xefe Suku seidauk simu informasaun, maibé loron ida ita sei kontaktu ho dotor, sira atu foti dadus ruma hodi ba Ministériu Solidaridade Sosial atu hetan tulun, nudar Xefe suku, hatoo hela mensajen ba governu, se-bele kria fatin ne’ebe di’ak atu nune’e bele lori ita nia maluk difisiénsia sira ba iha ne’eba atu halo formasaun ruma “nia informa

Nakait ho situasaun moris defisiénsia ne’e, Januario Guterres Luis Pereira, rekoñese defisiénsia dobru, Mariano da Costa Soares, no nia mai hosi suku Samalete Railaku nian, tanba hetan despresa husi nia aman rasik, ikus mai hanesan autoridade haree Mariano mai hela hamutuk ho familia hosi nia inan nian, nudar autoridade buka hatene nia moris, maibé nia laiha identidade ne’ebé lolos, ikus mai xefe suku tulun defisiénsia hodi trata nia eleitoral sai hanesan komunidade ida iha suku Bocolelo.
“Ha’u hatene Mariano, nia ema ida deifisiénsia dobru, uluk nia mai laiha eleitoral, entau ha’u haree nia moris ne’e susar tebes, entau ha’u ajuda halo nia eleitoral, hodi halo proposta ba governu, konsege hetan apoiu foos saka ida iha 2023, agora da-daun ha’u buka hela dalan oinsá mak nia bele hetan nia direitu hanesan ema defisiénsia nian,” Xefes uku ne’e hanesan autoridade la tuur nonok, nia parte haruka ona karta ba diresaun Kompetente, maibé seidauk iha resposta, maibé nudar xefe suku sei kontinua luta ba defisiénsia Mariano da Costa Soares nia direitu.

Nakait ho kondisaun moris defisiénsia Mariano da Costa Soares, dada atensaun lideransa hosi Organizasaun Raes Hadomi Timor-Oan (RHTO), Joãozito dos Santos, too kedan aldeia Ermequi suku Bocolelo, hodi haree ho matan kondisaun defisiénsia ne’e nia moris no kondisaun uma ne’ebé nia hamahan-an, iha vizita RHTO tulun ona maluk defisiénsia ne’e ho nesesidade báziku balun hanesan foos, mina no supermie.
RHTO nudar organizasaun ne’ebé fokus asuntu asesibilidade inkluzaun nian iha Timor Leste, vizaun Ema Ho defisiensia sira goja másimu sira nia direitus humanus, ne’ebé empodera hodi atinje sira nia vontade (aspirasoens) no partisipasaun ho ás no hanesan iha nivél hotu husi sosiedade Timor-Leste, nune’e mos misaun RHTO atu advoga ho efetivu ba direitus ema ho defisiensia, liu husi haforsa redi nasionál no fasilita inkluzaun iha sosiedade ba mane, feto, no labarik ho defisiensia. hodi asegura partisipasaun husi Ema ho Defisiensia, iha dezenvolvimentu ba sira nia-an rasik no dezenvolvimentu ba sira nia komunidade.
Iha vizita ne’e, Diretor RHTO Joãozito dos Santos hateten, nia parte sei la promete atu tulun defisiénsia Mariano da Costa Soarea nia kondisaun moris, maibé RHTO sei servisu maka’as atu bele buka apoiu husi governu liu husi Ministériu Solidariedade Social no Inkluzaun (MSSI), hodi bele tulun ba defisiénsia Mariano iha tempu tuir mai.
“RHTO sei fasilita nia dokumentus ho Autoridade suku Bocolelo atu nia bele hetan fundus Defisiensia, más RHTO la promete atu hetan ou la’e tanba desizaun iha MSS nia kompetensia,” Diretor RHTO ne’e sublina hafoin vizita rezidénsia defisiénsia dobru Mariano da Costa Soares iha aldeia Ermequi Suku Bocolelo, 12/01/2025.
Iha konvensaun Direitu Ema Ho Defisiénsia Adotadu no loke ona ba asinatura, ratifikasaun no asesu hosi Rezolusaun Asembleia Jerál A/RES/ 61/106 iha loron -13 fulan-Dezembru tinan 2006 Hahú hala’o iha loron 3 fulan Maiu tinan 2008, tuir Artigu 45 (1),
Konvensaun direitu ema ho defisiénsia iha artigu 9 hateten, Estadu iha dever atu hakbiit ema sira ho defisiénsia atu moris ho independente no partisipa ho kompletu iha aspetu hotu-hotu moris nian, Estadu Partisipante sira tenke foti sasukat apropriadu atu garante ba ema sira ho defisiénsia asesu, haktuir ba baze iguál ho ema sira seluk, ba ambiente fíziku, ba transportasaun, ba informasaun no komunikasaun, inklui teknolojia no sistema komunikasaun no fasilidade sira seluk ho servisu ne’ebé nakloke ba públiku, tantu iha área urbana no iha área rurál.
Nune’e mos, iha lei inan haktuir Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste, katak sidadaun ho defisiénsia iha direitu no mós obrigasaun hanesan sidadaun sira seluk no labele halo diskriminasaun ba sidadaun ida tanba nia kondisaun fíziku ka mentál iha artigu 21, númeru 1, no Artigu 16, númeru 2.
Artigu sira iha Konstituisaun RDTL ho Polítika Nasionál ba ema ho defisiénsia hatudu katak ema ho defisiénsia mós iha direitu hanesan ema ne’ebé mak la ho defisiénsia.
Ninin rohan hosi nútisia ida ne’e, katak Suku Bocolelo iha populasaun hamutuk 1.140. ema total defisiénsia hamutuk 11, hosi númeru ne’e, kuaze hetan ona sira nia direitu, maibé defisiénsia Mariano da Costa Soares mak sei iha prosesu, hein rezultadu de’it.
Entretantu, suku refere ho total Aldeia hamutuk 4, kompostu husi aldeia Donfo-Namo, Ermequi, Kunsing no Morba-Hatu no total uma-kain 234 ho populasaun.
Jornalista : Maria Jose
Editor : Agapito de Deus