SKRITÓR VINCENCIO ELU
INTRODUSAUN
Timor-Leste hanesan nasaun ne’ebé riku ho kultura, tradisaun no lisan ne’ebé sai identídade ba povu husi tempu bei-ala to’o ohin loron. Kultura sira ne’e la’ós de’it patrimóniu istóriku, maibé kontinua sai matadalan ba komunidade atu organiza moris sosial, rezolve konflítu no hametin dame. Ida husi kultura ne’ebé iha valór bo’ot liu mak tara bandu, ne’ebé durante tempu naruk uza hanesan mekanizmu tradisíonal atu regula no relasaun entre ema ho ema, ema ho natureza, no ema ho animal. Tara bandu mós sai instrumentu ida atu promove respeitu ba valór sira ne’ebé komúnidade simu no kumpre hamutuk.
Iha Suku Bobometo, kultura tara bandu sei moris no kontinua sai parte importánte husi moris komunidade. Lia-na’in, xefe suku, xefe aldeía, konsellu suku, lider juventude, lider feto no lider relijiozu iha responsabilídade atu hametin no preserva kultura. Implementásaun tara bandu iha Bobometo la’ós de’it atu proteje rai, bee no ai-horis, maibé mós uza atu hametin orden sosial, promove dame no haburas responsabilidade komunidade ba dezenvolvímentu.
Iha tempu hanesan, edukasaun sai fatór impórtánte atu hadi’a moris komunidade. Edukasaun ajuda ema atu aumenta koñesimentu, kapasidade no kompeténsia atu partisipa iha dezenvolvimentu família, komunidade no nasaun. Maske governu fó prioridade ba edukasaun, iha realidade komunidade balun sei hasoru problema hanesan abandonu eskola, kazamentu sedu, menus apoiu husi inan-aman, violénsia doméstika no falta konsiénsia kona-ba importánsia eskola, liuliu ba labarik feto.
Iha Suku Bobometo, komunidade balun sei konsidera labarik mane tenke ajuda to’os no labarik feto tenke ajuda uma, ne’ebé dala ruma halo sira lakon oportunídade atu kontinua eskola. Situasaun ida ne’e presiza lideransa lokal no komunídade hamutuk atu buka solusaun ne’ebé respeita kultura maibé mós garante direitu edukasaun ba ema hotu.
Lideransa lokal iha Bobometo iha papel importánte atu integra valór kultura tara bandu ho programa edukasaun. Bainhira komunidade halo konsensu katak inan-aman tenke fó oportunidade ba oan mane no feto atu eskola, no tara bandu mos suporta desizaun ida ne’e, komunidade sei iha responsabilidade boot liu atu kumpre. Ida ne’e bele hamenus abandonu eskola, aumenta disiplinu no haburas kultura responsabiliza ba edukasaun.
Tara bandu iha Bobometo mós bele uza atu prevene violénsia hasoru labarik no feto, prevene kazamentu sedu, no motiva komunidade atu respeita direitu labarik atu aprende. Implementásaun tara bandu hanesan meiu edukativu bele ajuda komunidade muda mentalidade katak edukasaun la’ós responsabilidade governu de’it, maibé responsabilidade ema hotu iha komunidade.
Iha implementasaun tara bandu, lia-na’in no autoridade lokal tenke hamutuk ho eskola, igreja, organizasaun juventude no organizasaun feto atu halo sosializasaun kona-ba importánsia edukasaun. Kolaborasaun ida ne’e bele hametin relasaun entre kultura no edukasaun, tanba rua ne’e la presiza konflitu malu. Kultura bele sai dalan ida atu suporta politika edukasaun governu.
Maski nune’e, implementásaun tara bandu tenke la’o tuir Konstituisaun Timor-Leste, lei nasional no prinsípiu direitus umanus. Sansaun ne’ebé aplika tenke justu, proporsional no hala’o diskriminasaun hasoru ema ida ka grupu ida. Tara bandu tenke sai instrumentu atu edukasaun no muda hahalok komunidade, la’ós atu tauk ka kastigu ema liu husi limitasaun lei.
Tanba estudu ne’ebé hakarak analiza oinsá lideransa lokal iha Suku Bobometo implementa kultura tara bandu atu promove edukasaun ba fetosa no umane, identífika benefísiu no desafiu implementasaun, no buka rekomendasaun atu kultura no edukasaun bele hamutuk hodi dezenvolve komunidade.
Estudu ida ne’e importante tanba bele fó kontribuisaun ba governu lokal, lider tradisional, eskola no komunidade atu komprende katak kultura tradisional bele sai parseiru importante ba dezenvolvimentu edukasaun. Bainhira kultura no edukasaun la’o hamutuk, komunidade sei iha kapasidade boot atu prepara jerasaun foun ne’ebé iha koñesimentu, respeitu ba kultura no responsabilidade ba dezenvolvimentu Suku Bobometo tomak.
KONKLUZAUN
Bazeia ba diskusaun iha leten, bele konklui katak lideransa lokal iha Suku Bobometo iha papél importánte tebes iha implementasaun kultura tara bandu hanesan instrumentu atu hametin orden sosial, preserva kultura no promove edukasaun ba fetosa no umane. Tara bandu la’ós de’it mekanizmu tradisional atu regula moris komunidade, maibé bele mós sai meiu edukativu atu haburas responsabilidade inan-aman no komunidade kona-ba importánsia eskola.
Implementasaun tara bandu ne’ebé envolve lia-na’in, autoridade lokal, igreja, eskola no komunidade bele ajuda hamenus abandonu eskola, prevene kazamentu sedu, hasa’e disiplinu no garante oportunidade hanesan ba labarik mane no feto atu hetan edukasaun. Kolaborasaun entre instituisaun sira ne’e importante atu kria ambiente ida ne’ebé suporta dezenvolvimentu rekursu umanu iha Suku Bobometo.
Maibé, implementasaun tara bandu tenke respeita Konstituisaun Timor-Leste, lei nasional no prinsípiu direitus umanus. Sansaun ne’ebé aplíka tenke justu, proporsional no la halo diskriminasaun. Objetivu prinsipal tara bandu tenke edukasaun, prevene problema sosial no hametin dame iha komunidade.
Ikus mai, lideransa lokal iha Suku Bobometo presiza kontinua hametin kooperasaun ho governu, eskola, igreja no komunidade atu integra valor kultura ho programa edukasaun. Ho nune’e, kultura tara bandu sei kontinua sai patrimóniu importánte ne’ebé fó benefísiu ba jerasaun agora no futuru.
REFERÉNSIA
Constituição da República Democrática de Timor-Leste. (2002). Constituição da República Democrática de Timor-Leste.
Ministério da Educação, Juventude e Desporto. (2022). Plano Estratégico da Educação 2020–2030.
United Nations Development Programme (UN
DP). (2014). Traditional Justice and Local Governance in Timor-Leste.
The Asia Foundation. (2013). Tara Bandu: Its Role and Use in Community Conflict Resolution in Timor-Leste.
UNESCO. (2021). Culture and Education for Sustainable Development.
Ministério da Administração Estatal. (2021). Política de Descentralização e Governação Local em Timor-Leste.


