Lafaek News—Estudante Universidade Timor-leste (EUTL), la konkorda total total ba polítika Parlmentu Nasional ne’ebé atu sosa kareta prado ba deputadu 65, kuitadu povu kontinua moris ho mata-wen.
Portavos Estudante Universidade Timor-leste (EUTL) Caetano da Cruz hateten konstituisaun RDTL rasik konsagra iha artigu 6, katak estadu tenke halo repartisaun justu ba soin Timor.
“Lala’ok dezenvolvimentu ohin-loron ne’ebé ho karáter top down ka hosi leten ba kra’ik implika distribuisaun injustu ba rekursu Timor nian. Maske Konstituisaun RDTL rasik konsagra iha ninia artigu 6″ katak Estadu tenke halo repartisaun justa ba soin Timor nian, atu nune’e, povu hotu-hotu bele senti moris ho dignidade no saudável. Ida-ne’e, tuir ami-nia harce la akontese iha modelu foti desizaun ne’ebé inpoin hosi leten ba kra’ik hodi ema-hotu subordina. La iha demokrasia partisipativu, maibė iha mak demokrasia ba elite minoria, aliás ditadura dos elites, Konsientemente entre orgaun soberania ha’at (4) hanesan; Prezidente da Repúblika, Parlamentu Nasioonál, Governu no Tribunal Rekursu. Atu dehan parlamentu nasional qu’udár segundu orgaun soberania ne’ebé eleje diretamente husi povu, nune’e halo lei, halo desizaun polítika no fiskalizasaun konforme artigu 92″ Lei-Inan RDTL preve hodi hatan bá objetivu Estadu ne’ebé temi liu ba” Caetano da cruz hateten ba jornalista Sira iha UNTL, Kuarta 03/09/2025.
Caetano da Cruz afirma, iha uma fukun, plenaria aprova orsamentu hamutuk $4.2 milloens hodi sosa kareta prado unidade 65, la refleta liu ho kondisaun povu nian iha baze, problema edukasaun ho saúde, problema turizmu agrikultura tinan ba tinan la la’o ba oin.
“Estudante Universitáriu Timor Lorosa’e ho nia abreviatura lamenta tebes ka diskorda total ba polítika Parlamento nasional nian ne’ebé atu sosa kareta luxu ou prado ba deputadu 65. Tamba ita haree no observa polítika sosa kareta prado ba deputadu sira la’os foin primeira vez, maibe sai hanesan ona kustume ka kultura desde governasaun dahuluk to’o mai Nonu Governu. La’os sosa de’it kareta prado, maibe simu subsidiu oioin no direitu regalia sira hanesan, osan ba manutensaun, alojamentu, laptop, tratamentu saude, osan pulsa ne seluk tan ne’ebé privileziu tebes ba deputadu sira iha parlamentu nasional, Durante ne’e ita hare’e, kada periodu gorvernasaun sempre troka malu, maibe deputadu sira la’os ona representante povu hodi koalia destinu ou moris diak povu nian, pelu kontráriu, sira koalia representa de’it sira nia partidu, sira nia grupu, sira nia an, sira nia familia no representa de’it ema osan nain ka elite ekonómiku sira, Deputadu sira iha parlamento nasional laiha ona funsionalidade hodi diskute problema sosial ne’ebé akontese iha estadu RDTL ida nee, hanesan, ospitál sira laiha aimoruk ne’ebé sufisiente hodi trata pasiente sira, menus kareta ambulansia,” deklarasaun EUTL iha resintu kampus sentral UNTL Dili.
Edukasaun hakdasak liu, insufisiensia material no infraestrutura sira hanesan; meza, kadeira, biblioteka, sorin ida la rekoinese mos professor ne’ebé durante tinan naruk vonlutariu, la kapasita ka mellora professor sira nia abilidade hanorin liu husi formasaun, kazu mál nutrisaun kontinua sa’e makaas too 47%, taxa desempregu kada tinan kontinua sa’e ba bebeik, Infraestutura bazika hanesan Estrada, bee-mos no eletresidade nafatin sai preokupasaun ba povu liliu iha area rural.
Populasaun ne’ebé afetadu husi eviksaun forsada neʼebé dadaun ne’e barak seidauk hetan idemizasaun, biar kondisaun hirak ne’e grave, maibé deputadu sira hatene de’it buka meius oioin, liu husi desizaun polítika no kria lei hodi fo privileziu no hariku sira nia an no familia, inklui asegura ka proteje de’it distinu partidu nian ba kada eleisaun iha periodu sira tuir mai, deputada ka deputado Sira uja Uma fukun parlamentu sai hanesan GMT ho tawar malu no hodi hatudu sira nia premanismu.
“Iha sorin seluk ita hotu hare’e mos katak, uma fukun parlamentu nasional, ohin loron sai de’it fatin ba istori malu, trata malu, duni malu, baku malu no konta istoria, I aat liu tan maka deputadu sira uza parlamentu nasional sai hanesan fatin GMT hodi tawar malu ne’eba hatudu fali sira nia premanismu iha uma fukun parlamentu nasional. Buat sira ne’e sai ona toman aat husi deputadu sira iha parlamentu nasional, no ida ne’e ami konsidera katak, hatun imagen no kredibilidade orgaun soberanu estadu nian hanesan parlamentu nasional iha estado ida nee.
Ho problema hirak ne’e, mak ami Estudante Universidade Timor Leste lamenta Tebes hodi hato’o ezisensia katak, 1. Halakon kultura sosa kareta luxu no direitu regalia sira seluk, hodi investe fila-fali ba setor produtivo sira hanesan edukasaun, saude, agrikultura, turizmu no infraestrutura sira iha baze hanesan Estrada, eletrisidade no sira seluk tan, 2. Ami husu ba parlamentu nasional liu-liu komisaun relevante katak, presiza tetu didiak antes preve orsamentu ba sosa kareta prado ba deputadu sira, tamba ita haree montante osan ho kustu ne’ebé boot tebes, ida ne’e bele aloka fali ba nesidade seluk povu nian, labele gasta de’it osan povu nian ba privileziu individu ka grupu minoria nian, 3. Hare’e ba polítika ne’ebé la nesesariu tebes atu hola kareta prado mak ami estudante akadémiku hotu-hotu husu parlamentu nasional, liu husi poder administrativa kompetente atu kansela orsamentu privativu ba kareta prado nian antes anunsia ba konkursu publiku, 4. Ami konsidera katak, desizaun polítika ba sosa kareta luxu ne’e ironiku tebes, ida ne’e bele konsidera hanesan alokasaun fundu ne’ebé la nesesáriu. Tamba fundu supostu bele aloka ba programa kombate kiak, melhora infraestrutura ka aumenta servisu publiku, maibe uza de’it ba ema balu nia interese.
Desizaun sira ne’e hatudu mo-mos diferensa social ne’ebé bo’ot tebes entre elite polítika sira no povu iha rai ida ne’e, tamba kereta luxu sai ona hanesan simbolu ba estatutu poder no agrava kondisaun kiak ne’ebé sidadaun barak hasoru, 5. Deputadu sira iha parlamentu nasional tenki iha ona polítika ida seriedade hodi foti desizaun ba bem-estar komun ka moris diak ba povu no nasaun ida ne’e nian, labele halo desizaun ne’ebé fo benefisia de’it ba interese grupo partido familia iha estado RDTL ida ne’e.
- Husu ba Deputadu sira hatur kapasidade no responsabilidade moral hodi rezolve problema sira ne’ebé agora dadauk akontese iha Estado ida ne’e hanesan; iha saúde; aimoruk laiha no ema kontinua mate, kualidade edukasaun laiha, be-mos laiha, Estrada sira iha teritoriu nasional laiha kualidade ba povu hodi asesu husi foho mai vila atu buka moris. No setor alternativu sira la funsiona no kontinua dependensia ba fundu petrolifero, maibe deputadu sira kontinua sosa kareta lussu sem fiskalizasaun efetiva ba programa ne’ebé governu ezekuta.
- Husu ba deputadu sira hodi ejize ba governu atu halo idemizasaun ba populasaun ne’ebé hetan eviksaun forsada, tanba oras ne’e barak seidauk hetan pagamentu, 8. Ami mos husu parlamento nasional halakon tiha lei pensaun vitalisia ne’ebé la fo benefisiu ba povu, maibé fo bokur de’it bá ema balun de’it.
Ikus liu husu Parlamentu Nasional hodi altera tiha lei manifestasaun liu klaúzula ida kona-ba restrisaun 100 metros, tanba ida-ne’e hamate demokrasia.
Jornalista : Trifónio Araújo




