Lafaek News—Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hala’o vizita urjénte ba armajen Sentru Lojístika Nasionál (CLN-Sígla Portugés) iha Bebora Díli, hodi hare’e direita stock fo’os armajen nasionál ne’e.
“Jestaun armanajementu ne’e ha’u haree di’ak, mas armajen mamuk hela, klaru labele hare’e armajen nakonu demais, nakonu demais mós labele, portantu Diretór CLN mak bele esplika kona-bá stock fo’os ne’ebé ita iha ne’e sufisíente ka la’e? ho previzaun ba fulan sira mai ne’e, klaru hein dau-daun hahán importásaun husi liur, ha’u hare’e katak la sufisíente,” hateten Xefe Estadu José Ramos-Horta, iha Armajen CLN Bebora, (14/12/2023).
Ramos-Horta mós sei ko’alia ho Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão kona-bá stock fo’os la sufisíente, tanba nessesidade povu nian importante tebes.
“Ha’u sei ko’alia ho Primeiru Ministru atu rona Xefe Governu nia esplikasaun oinsá ministériu sira atu ka’er dezafiu ne’ebé ha’u hatete númeru ida iha Timor, tanba ne’e ema nia kabun laiha buat seluk ne’ebé importante liu,” dehan Horta.
Ema númeru ida iha Timor-Leste ne’e mós preokupa, iha fatin balun do’ok tebes povu prodúz hare iha ne’eba, sira asesu ba merkadu difisíl no sira hakarak mai fa’an iha Díli, maibé transporte karun tebes.
Governu tenke hare’e oinsá fó subsídiu ba transporte, fó subsídiu oinsá liuhusi sistema bankária, nune’e bele hakman sira nia nessesidade.
“La’ós entrega osan ba Kondutór transporte sira nia liman, tanba driver sira husu empréstimu husi banku atu sosa track ida, empréstimu banku ne’e funan todan lo’os, entaun track ne’e nia karrega ba transporta ema nia sasán mós ta’uk, buat sira ne’e hanesan kadeia ida ligádu, no Governu la tau osan di’ak iha BNCTL atu apoiu setór agrikultura,” sujere Ramos-Horta.
Nia informa, ema prodúz hare bainhira nessesidade insentiva ekonómiku balun prodúz nafatin, tanba sira presiza moris, mas barak atu manán osan husi Agrikultura susar tebes.
Depois COVID-19 la’o dau-daun inundasaun bo’ot rua, funu Ukránia, mina haksoit sa’e, impaktu ba ekonómia iha mundu tomak. Maibé Timor Leste sorti iha fundu petróliferu, tamba ne’e mekanizmu ne’ebe governu iha maka tenke hatun folin fo’os.
“Ha’u kleur ona laiha CLN, primeira vez ha’u mai durante krize 2006 bainhira ema asalta armajen ne’e, mas ita hare’e bei-beik nutísia, ha’u hakarak hare’e informasaun lo’os, stock alimentasaun produtu nasionál sira ka’er de’it mak produtu nasionál ne’e di’ak, importante atu insentiva maibé la sufisíente,” hatete nia.
Prezidente Repúblika mós husu ba Governu atu la’ós tau osan ba Ministériu Agrikultura de’it, tenke tau mos iha banku atu fó empréstimu kaman ho jurus zero, pelu menus tinan lima funan zero ba agrikultura bele ko’alia, se la’e bele ko’alia kona-bá agrikultura la rezolve problema depedénsia ba kotuk.
Diretór Ezekutivu CLN, Jacinto Paijo hateten, bai-bain CLN nia prioridade sosa uluk produtu lokál, no bainhira produtu lokál sira ne’ebé iha la to’o mak foin CLN halo importásaun, tanba iha buat rua, ida kona-bá kumpri Governu nian obrigasaun servisu hamutuk ho parseiru sira hanesan Vietnam ho Cambodia no Indonézia inklui nasaun sira seluk.
Ida fali mak sosa produtu lokál signifíka hodi inisiativa produsaun nasionál, para kria servisu ba joven sira no bele hamenus problema depedénsia ba produtu importásaun.
“Entaun meius ida ne’e mak CLN halo para hahú husi sosa ne’e, orsamentu ne’ebé mak aloka mai iha CLN atu nune’e bele sosa produtu lokál para halo investimentu iha ita nia rai,” katak Ezekutivu ne’e.
Fo’os rai ne’e iha territóriu laran tomak, CLN sosa hare kulit no dulas sai fo’os. Agora dau-daun CLN iha kuantidade produsaun lokál porvolta tonelada rihun ne’en liu, produtu lokál seluk hanesan batár iha tonelada rihun rua resin no aumenta tán to’o fim de Janeiro, importásaun sei mai no aumenta tán porvolta tonelada rihun ha’at, para hodi bele asegura to’o fulan-Marsu no Abril.
“Durante ne’e povu sira sempre preokupa intervensaun CLN nian, maibé intervensaun ne’ebé iha sempre la’o, povu ne’ebé mak ko’alia ne’e talves ladun akompaña,” nia haktuir.
Iha Proposta Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2024, CLN prevé atu sosa tán hare kulit tonelada rihun ha’at, no fo’os ne’ebé rai hela iha armajen CLN iha tonelada rihun ne’en resin.
Estajiada : Epifania I. Pinto
Editor : Marcos da Silva Araújo




