Lafaek News—Diretora Ezekutiva Judicial System Monitoring Program – JSM, Ana Paula Marçal hateten, autoridade judisiál sira tenke foti desizaun ne’ebé adekuadu ba autór hirak ne’ebé komete iha krime tráfiku umanu atu nune’e sira (autór) labele repete komete iha futuru.
“Prokuradór, Juíz sira atu fó desizaun ida ne’ebé adekuadu ba autór ka trafikante sira ne’ebé gosta halo ema sai risku, lori ema sai vítima ba iha kazu tráfiku umanu, Ita tenke fó akuzasaun ne’ebé kle’an no desizaun ne’ebé adekuada, adekuada signifika tuir gravidade kazu ne’e, atu nune’e autór sente katak, efek jerál nia la halo tan,” Diretora Ezekutiva JSMP, Ana Paula Marçal ba jornalista sira iha Licéu Díli (01/12/2023).
Ezekutiva ne’e konsidera katak, tráfiku umanu nu’udar krime violasaun direitus umanus, tan ne’e presiza kolaborasaun entre entidade Governu, Akadémiku, Sosiedade Sivíl, Média no entidade relevante sira seluk tan, nune’e JSMP mós kontinua halo advokasia ba komunidade, estudante sira, liu-liu ba hirak ne’ebé hela besik iha área fronteira.
“Importante tebes ita tau liman ba malu, halo prevensaun ba tráfiku uman. Iha slogam ne’ebé ami uza to’o agora mak, ‘Ha’u mak autór ba mudansa,’ signifika katak, buat hotu-hotu mai husi ita-nia aan rasik atu halo prevensaun,” katak Ana Paula.
Nia argumenta, Kona-bá kazu tráfiku umanu ne’ebé JSMP halo monitorizasaun, involve mós ajénsia sira husi liur, ne’ebé uza Timor-oan feto no mane ba atividade tráfiku umanu.
Iha sorin seluk, Adjunta Prokuradoria Jerál Repúblika, Angelina Joaninha Saldanha rekoñese, komunidade sira iha área remotas ladún iha koñesimentu di’ak ba saida mak tráfiku umanu, nune’e ikus mai monu ba lasu tráfiku umanu.
Prokuradoria Jerál Repúblika mos konsidera, tráfiku umanu nu’udar krime organizadu ne’ebé presiza ema hotu nia kontribuisaun, no PGR mós kria ona Gabinete ida kona-ba kombate tráfiku umanu.
“Tanba ne’e mak polítika PGR nian kria Gabinete Sentrál Kombate Korupsaun no Krime Organizadu, ida ne’e inklui mós krime tráfiku umanu nian iha gabinete ida ne’e atu bele fó prioridade ba krime sira ne’e bainhira akontese, halo investigasaun, rekolla provas, karik iha provas, lori ba tribunal halo julgamentu hodi ema sira trafikante ne’e hetan kondenasaun,”
Provedór Direitus Umanus no Justisa, Virgílio da Silva Guterres hateten, tráfiku umanu nu’udar preokupasaun nasaun hotu nian, liu-liu Organizasaun Nasaun Unidas, tanba konsidera nu’udar mós violasaun direitus umanus.
“Provedoria Direitus Umanus mós tau preokupasaun maka’as ba atividade krime ida ne’e. Tanba ne’e iha intervensuan ha’u espera katak kordenasaun komunikasaun diak ho PLATU, JSMP ho UN parseiru sira seluk ne’ebé konsentra iha advokasia krimi ida ne’e, atu nune’e alkansa afirmasaun dehan katak zero toleránsia ba krime tráfiku uman,” afirma Virgílio da Silva Guterres.
Iha fatin hanesan, PDHJ Virgílio Guterres “Lamukan” hattutan, nia parte rekoñese durante ne’e kazu tráfiku umanu akontese barak iha Timor-Leste, no Timor-oan barak sai vítima ba tráfiku umanu iha rai li’ur.
“Ita-nia sidadaun balun mós hetan detensaun iha li’ur, tanba involve iha kazu ida ne’e, ita mós iha indísiu katak tráfiku umanu mezmu to’o agora bazeia relatóriu platu ninian, governu ou entidade sira ne’ebé seidauk kondena ema ida ou ema ruma ne’ebé iha indísiu katak, sira involve iha tráfiku umanu,” dehan eis Prezidente KI Virgílio Guterres “Lamukan”
Virgílio mós sujere ba governu tenke investe iha entidade sira ne’ebé estadu harii atu halo advokasia no kombate krime tráfiku umanu.
“Estadu tenke aloka orsamentu ne’ebé razoavel ba PLATU hodi bele hala’o servisu ne’ebé relasiona ho ida ne’e, depois hametin kordenasaun entre entidade hanesan Polísia, Imigrasaun, Tribunal, atu bainhira iha indisiu kazu investigasaun ne’e la’o i entidades sira seluk hanesan PSIK, Inteligensia iha parte polísia ninian, Ministériu Públiku tenke iha kapasidade para bele halo atu deteta rede tráfiku umanu nian,” tenke Virgílio.
Estajiada : Epifania I. Pinto
Editor : Agapito de Deus




