Lafaek News—(27/11/2023), Eskola Internasional Lighthouse, Celestial Culture, World Peace, Restauration of Light (HWPL) hala’o lansamentu programa koru ba labarik ba Dame “The Children’s Peace Choir.”
Diretor da Eskola, Noel Dagumo Rebuyon hatete lansamentu ne’e hanesan eventu dala uluk nian ba sira atu kaer grupu sira iha Timor-Leste, no loron ruma bele husu estudante sira husi eskola seluk atu bele mai partisipa mos iha eventu ba koru labarik ba dame Ida ne’e no ita halo orasaun atu husik sira kontente hamutuk nune’e nafatin.
Diretor ne’e mós esplika kona-ba sira-nia misaun no vizaun ba Prejensa eskola refere iha Timor Leste, atu lori dame iha mundu tomak, espesial iha Timor Leste, disponibilidade tuir mai hodi advokasia ba dame miha futuru labarik sira iha Timor-Leste no ba nasaun seluk espera sei lori dame, espesiál Timor-Leste nian.
“Da-daun iha ami nia eskola ida ne’e ami iha estudante na’in 82 husi Timor Leste no Nasaun seluk ne’ebé iha antusiasmu hakarak eskola iha ne’e,” Noel esplika.
Nia mós dehan katak eskola ne’e hanesan eskola misaun iha Timor-Leste, tanba ne’e nia espera katak iha loron seluk sira sei simu estudante sira, liuliu estudante timoroan sira tanba eskola ne’e ba labarik timoroan sira.
“Ami sei ajuda labarik timoroan sira ne’ebé la bele ba eskola ka eskola iha eskola internasionál, tanba ami hatene eskola internasionál karun tebes. Tan ne’e ami ajuda eskola ne’e ba ema Timor oan sira atu nunee, sira kontente iha futuru mai. Liu-liu ba ema ne’ebé estuda no aprende Ingles,” dehan diretor ne’e.
Partisipante iha serimónia ne’e mak hanesan profesór hotu iha eskola ida-ne’e no família estudante sira-nian, eventu ne’e realiza husi Heavenly Culture, World Peace, Restoration Of Light (HWPL), ne’ebé mak lidera husi team delegasaun husi Korea atu mai atu konvoka enkontru entre lider sira husi relijiaun oi-oin iha timor-leste maka hanesan: KATOLIKA, ISLAM, BUDA, PROTESTAN no KONFUCHU, ne’ebé mak eziste iha Timor-Leste.
“Iha eventu ida ne Diretor Ezekutivu Asosiasaun Turizmu Relijiozu Timor-Leste (ATRTL) Senhor Manuel Vong, iha ninia entrevista hateten katak aliende papel ida atu promove fiar, unidade, amizade no natureza (fuan), maibe iha tempu hanesan mos promove paz no rekonsiliasaun hodi dezenvolve rai ida nee ba ninia objetivu tomak,” Hateten Manuel Vong ba jornalista sira iha resintu, Majid Annur foin. Foin lalais.
Diretor ne’e mos Iha Timor laran tomak maioria sarani katólika tenki halo tuir nai-maromak nia ukun sira, liuliu ukun-fuan dame no domin nian, ne’e katak ita tenki simu ita nia maluk sira ne’ebe mak hakarak promove paz liu husi maneira oi-oin iha ita nia rain.
Nia esklarese liu tan katak ita nia rain nee presija promove paz atu nune turista bele mai, ho nunee maka Asosiasaun Turizmu Relijiozu Timor-Leste hakarak servisu hamutuk ho Relijizaun lima, hodi kria kondisaun ba turista sira atu mai vizita fatin turistika sira iha ita nia rain.
Prinsipiu husi ATRTL nian maka hakarak sai Masin no Naroman ba dezenvolvimentu turizmu nee rasik, i turizmu nee labele dezenvolve husi setor ekonomika no fizika deit maibe tenki dezenvolve mos husi prespetiva spiritual nian. Tamba nee maka ATRTL nee servisu ba iha dezenvolve ba ema nia isin no klamar.
Nunee mos H. Ahdullah Said Sagran, Presidente Concelho Curador no Fundador fundasaun Annur Timor-Leste hateten, ita ema ne hanesan kriatura social, tan nee ita presisa liu servi ba malu, tulun malu, buka dame ba malu. Ema ne’ebé maka moris tuir Maromak nia ukun fuan nia maka sei sai Maromak oan lolos, maski iha dalan fiar ne’ebé la hanesan maibe objetivu fiar ida deit (ba Maromak). Enkuantu ita servi horizontalmente ho ita nia maluk sira maibe ita mos ita servi ba verticalmente ho Maromak. Dehan Ahdullah.
Iha fatin hanesan Vice Presidente Assosiasaun Turizmu Relijiozu Timor-Leste (ATRTL), Pastor Lorenço dos Santos iha nia diskursu hateten katak hanesan ita ema ne’ebé iha diferensa fiar maibe tenki banati tuir saida maka Maromak hateten ona. Ita sei hadomi malu to mundu remata tamba ho domin maka bele lori ita to iha moris rohan laek. Tenik Vice Presidente nee.
Nia hateten tan, ita ema kriatura tenki kria situasaun neebe mak diak, dame, unidade ba ema hotu. Maromak nunka hanorin ita atu fahe malu liu husi ita nia Rás, Relijiaun, lian, identidade.
Entretanto iha eventu akademia dame relijiozu ne’e hetan partisipasaun husi delegasaun HWPL husi Korea ka delegasaun husi embaixada korea, lideres relijiaun lima nian iha Timor Leste no evente ne’e rasik hala’o iha sala sekretariadu Majid Annur, kampong Alor Dili.
Estajiadu : Andre da Costa
Editor : Agapito de Deus




