Lafaek News—Sofre ba moris diak iha rain rasik, laiha verasidade justisa husi lema RDTL liberta povu husi kiak ho mukit, lema ne’e hanesan taka falta de’it hodi uza hanesan kurtina no instrumentu polítika salva an husi kiak hodi hariku an, nune’e ema sira be kiak, sei kiak nafatin, no ema sira be riku sei riku ba bei-beik.
Hateke husi rai tetuk povoasaun Bauro helik an iha postu Lospalos ukun munisípi Lautém be hanaran munisípiu Lautém, bainhira haree hetan uma klobor-oan rua, medida kiik ho boot, klobor ida boot didin ho hadak bee fohuk no uma kakuluk falun ho kalen feruzen hanehan ho ai pedasuk husi kalen leten bainhira anin huu forte labele nakloke an.

Hadak ne’ebé fera rahun husi au-betun, komesa fohuk no nakloke an keta-ketak, fihir be borus husi liur ba laran, no husi laran mai liur, labarik sira sente tauk wainhira deskansa kalan, sente la seguru, bainhira inan-aman ba toos husik sira iha uma mesa-mesak, kleur tebes uma kain ne’e moris ho situasaun susar ne’e, laiha maluk no ukun nain ida ba hasee netik família ne’e.
Ukun-nain sira la’o tuir estrada hodi hala’o atividade partidu iha uma luxu-laran, basa liman no haklalak simu nai-ulun sira ho tais kores oi-oin, tane as tebes sira, no fo tan osan ba sira liu husi votus, maibé sira matan delek tiha hateke liu ba bolsu-laran mahar, haluha tau-matan ba família uma kain ida be moris iha simplesidade, dook husi sidade hanesan Armindo Barreto ho kaben Juliana Barreto hamutuk ho oan mane nain tolu no feto nain 6, moris ho fan ai-maran no kee fatuk faan hetan osan sustenta moris loro-loron.
Iha vizita familia kbiit laek ne’e iha suku Bauro, Armindo espresa nia esperiénsia moruk ne’e ba jornalista Lafaek News ho matan-wen turuk husi matan habokon hasan-lolon be lori liman-laran hamoos tutuir, hodi dehan tinan barak ona, laiha autoridade lokál ida mai husu netik sira nia moris loro-loron oinsá, maske matan haree hela, faan ai-maran no kee fatuk faan hafoin hetan osan, maibé laiha buat ida loron kalan hanoin nafatin ba maromak hodi husu tulun no grasa atu bele moris nafatin husi kee fatuk no ai-maran.
Armindo ho nia kaben agradese ba maromak liu husi orasaun ne’ebé reza loron-kalan husi sira nain-rua fuan, hetan duni grasa husi kompania lokál ida ho naran Salvasaun salva ona Armindo nia uma kain husi situasaun anin no udan boot.
Terus no susar ne’ebé Armindo hasoru iha moris tomak hetan fali kmaan husi empreza Salvasaun halo uma ida dignu hodi troka uma tua ne’ebé kondisaun la merese iha nasaun Repúblika Demokrátika Timor Leste, ne’ebé riku ho mina, kada tinan governu aprova OJE ho montante ne’ebé boot, rezultadu povu kiik iha baze halerik ba kondisaun uma no ekonomia.
Uma ne’ebé Empreza Salvasaun prepara ba Armindo ho nia kaben no oan sira ho medida 8×9, ba da-daun halo namanas hein hodi entrega uma kain Armindo Barreto ho nia kaben no oan sir abele horik ho hakmatek no seguru husi susar-oi-oin.
“Ha’u nia moris terus tebes han mós susar no moris susar tebes sorte iha netek ita nia maluk fuan osan mean tulun ha’u no oan sira halo uma ba ami,” katak Armindo ho matan-wen turuk iha matan.
Armindo hatoo agradese-wain ba kompania Salvasaun ne’ebé bele loke netik matan haree susar terus ne’ebé Armindo ho nia familia hasoru loron-kalan, hanesan grasa maromak nian haraik husi empreza Salvasaun ba Armindo ho nia família.

“Ha’u fo obrigadu barak ba maun sira ajuda halo ha’u nia uma, maun sira fo sasán uma nian mai mak ha’u ho tinan halo uma ne’e, ha’u nia serbisu loron2 mak buka ai sunu hodi ba fan, ha’u iha oan mane nain tolu no feto nain 6 ami nia moris terus nune’e no hetan netik tulun husi maun sira ne’ebé ho fuan fulan ami,” katak Armindo.
Iha sorin seluk, viziñu Armindo Barreto nian ho naran Querson dos Santos, haktuir realidade moris husi uma-kain Armindo Barreto nian, hanesan maluk laiha, hanesan viziñu metin ho espíritu umanidade tulun Armindo ho nia familia iha situasaun difisil bainhira presiza tulun.
“Ami moris susar duni iha ne’e tanba ne’e ami tulun malu hodi halo uma ne’e ba rian maiske moris nune’e ami tulun malu nafatin iha ne’e sasán uma nian fo husi loja salvasaun Lospalos no ami halo uma ne’e,” katak viziñu Armindo Barreto, Querson do Santos.
Nune’e, Diretor kompañia Salvasaun Lospalos, Zelindo João Lay, espresa katak tulun ne’ebé nia halo, ho tanba uluk moris mos kiak hanesan uma kain Armindo Barreto, maibé hanesan Timor-oan tenke tau matan ba maluk sira ne’ebé presiza duni tulun hanesan família Armindo Barreto nian.
“Momentu ida ha’u ho ha’u nia família ba halo paseu iha valu Tutuala ha’u liu husi no hetan uma ne’e kondisaun aat tebes atu tohar no ema nain10 toba de’it ba kuartu ida nune’e ha’u hola inisiativa hodi hari uma ne’e ba sira hela, Ha’u dada lia uitoan ho família sira ne’e hodi husu rai imi hela ba ne’e se nian? sira hatan, sira nian tanba ne’e ha’u dehn entaun ha’u ajuda material sira fo maun no maun halo rasik uma no nia hatan entaun, liu tia fulan ida ami konversa ha’u aranja sasán sira mai duni, sira hahú book uma nia fondasi no sira persija ceda ha’u sosa no tula ho ha’u nia kareta mai, entaun nia rian sira nain rua ajuda malu hodi halo uma ne’e.”
Director kompañia Salvasaun Lospalos ne’e dehan, tulun ne’ebé nia fo ne’e hetan mos apoiu husi empreza sira hanesan husi Dili no família sira husi Austrália ho osan hamutuk $. 6.250, família sira fo osan hamutuk $ 3000, no husi Melbourne Austrália $ 500, no kompañia Laki Strike tulun 1500.
“Tulun ne’ebé ami fo ne’e mai mós husi tulun husi emprejas sira iha Dili hanesan no família sira husi Austrália osan hamutuk $ 6.250 osan sira ne’e mai husi ami familia rasik $3000 husi Melbourne Austrália familia David Jhon, $500 familia maluk sira husi fatin sira hasai $1200, komapnia Laki Straike hasai osan ba uma ne’e $1500, husi komapnia Dilimart-Dellos, sira maka monta janela ho odamatan no nia haruka nia badaen rasik mak mai monta tanba ne’e hari uma ne’e husi emprejariu hotu no ha’u mak haree iha Lospalos.
Kompañia hirak ne’e hamutuk ho empreza Salvasaun Lospalos harii ona um aba kbiit laek hamutuk rua, uma id aba Armindo Barreto iha aldeia Sepelata suku Bauro no inan faluk ida iha Bairru Sawrika Lospalos
Jornalista : CE. Lautém
Editor : Agapito de Deus




