Lafaek News—Governu liu husi Ministériu Saúde (MS) servisu hamutuk ho Organizasaun Mundial Saúde (OMS) ne’ebé maka hala’o lansamentu guia tratamentu Anti-biotika iha Timor-Leste 2022 nian hodi kontrolu prevensaun rezistensia.
Ministra Saúde Odete Maria Freitas Belo hatete, iha lansementu anti-biotika ne’e nia parte fo agaradese ba ekipa komite anti-biotika rejista nian, tanba hamutuk ho asisténsia tékniku husi OMS lidera, prosesu atu dezenvolve matadalan ida iha area prevensaun kontrolu rezisténsia Anti-biotika nian.
“Iha tinan 2026 MS hamutuk ho OMS dezenvolve planu asaun nasional ba Anti-Mikrobia rezistensia, no iha tinan 2018 ita halo Anti-Mikrobia rezistensia, siknifika katak ita iha ona informasaun sufisiente hodi bele dezemvolve matadalan ne’ebé reflete kontestu ita nian nasaun nian, tanba ne’e mak ohin ita hamutuk halo lansamentu, tan ne’e hakarak fo parabens ba ekipa ne’ebé Guia nasional Anti-Mikrobiana ida ne’e,”hatete Ministra Saúde Odete Maria Freitas Belo, ba jornalista sira iha Otel Novu Turismu, sesta (16-12-2022)
Governante ne’e sublina, servisu importante ne’ebé ita tenke halo nu’udar ekipa mak hanesan organiza hamutuk ho Institutu Nasionál Saúde Públiku Timor-Leste, enkuantu hamutuk ho sesaun informasaun ba treinamentu profisional saúde no ko’alia kona-ba pesoal saúde ne’ebé hala’o limpeza iha saúde no fasilidade saúde husi uma laran ida- idak nian, no MS iha responsabilidade atu define polítika estratejia no mata dalan, nasional sira iha area saúde nian inklui protokolu tratamentu ba moras nian, inklui protokolu tratamentu territóriu tomak no seluk tan.
“Ha’u hakarak atu hato’o katak, iha tempu badak ita sei iha INSP, ita sei laiha laboratorium Nasional i ita sei laiha saúde publika, maibe entidade 3 de’it ita sei metin hamutuk ho INSP Timor-Leste,”Dehan nia
Ministra Saúde ne’e, afirma ba inisiativa husi HNGV ne’ebé lidera prosesu ida ne’e, no ba futuru bele konsidera ba offisial husi Diresaun Geral Saúde no garantia kualidade hodi prevene moras, hamutuk ho hospital públika, no farmasia hodi luta ba hasoru moras anti-mikrobia, Nia dahan
“Ha’u agradese mos ba inisiativa husi ONG ne’ebé lidera prosesu ida ne’e, espera katak iha futuru bele konsidera didi’ak ho ofisial sira husi Diresaun Geral Saúde ne’ebé ba garantia kualidade hodi prevene moras, hamutuk ho Ospita Publikas nomos ba Farmasia hodi luta hasoru Anti-Mikrobia rezistensia ida ne’e,”tenik nia
Iha fatin hanesan, reprezentante OMS iha TL, Vinay Bothra, reforsa ekipa ida ne’e mak momentu surtu ne’ebé lalais tebes, Anti-biótiku no moras ne’e la’o neineik, hanesan infesaun ne’ebé seksualmente da’et no kauza la iha antibiotiku, ho ida ne’e bele kura moras ne’e.
“Importante ida mak ita tenke hasa’e konsiensia, la’os de’it ba públiku maibé mós ba profisionál sira, no iha buat simples iha matadalan ba ita hotu tenke, Hanoin-hetan katak se ita iha isin-manas ba loron rua ka tolu, keta fó antibiótiku ba ema, i karik barak liu mak antibiótiku viral, la presiza, se ita mak iha kór kinur ka Matak, keta fó antibiótiku no se labarik ka ema tee-been Keta fó antikótiku,”esplika nia
Entretantu, Iha rai barak ne’ebé avansadu ona mós hasoru problema boot anti-biótiku ida ne’e, no oportunidade atu halo ema moris-di’ak, tanba OMS mós hetan ona instrumentu balu hodi buka hatene didi’ak, no ita hotu hamutuk hodi hamrik metin no iha dever atu responsabilidade ba moras ne’e
Jornalista : Adolfina Soares
Editor : Aniceto Dias



