Lafaek News—Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD), Armindo Maia, hamutuk ho Reprezentante UNICEF, Bilal Aurang Zeb Durrani, lansa livru milaun 2 emprime hosi GPE Subsídiu finansiamentu aseleradu.
Tuir reprezentante UNICEF Bilal Aurang Zeb Durrani hatete, livru sira ho volume emprimisaun bo’ot mak Ministériu Edukasaun simu iha parsela únika.
“Livru sira ne’e inklui livru istória, livru ba atividade, livru ezersísiu ba labarik pre-eskolar sira to’o sestu-anu, ne’e inklui mós giaun ba profesor sira hodi apoia melloramentu sira nia koñesimentu jerál no bele uza hanesan instrumentu hodi hanorin ho di’ak aprendizajen ba labarik sira,”Dehan reprezentante UNICEF Bilal Aurang Zeb Durrani ba joranalista iha Armajen Ariana Bairo-pite Díli, sesta-feira (15/12/22)
Nia dehan, Livru hirak ne’e mós sei distribui ba eskola ensinu báziku iha país ida ne’e, ba labarik iha eskola sira ne’e oportunidade atu le’e, aprende, no loke mundu ba liu husi livru sira no sai benefisiu liu ba livru sira ne’e, no ajuda labarik sira no jerasaun futuru hodi aprende iha sira nia vida tomak.
“Ita hotu hatene katak tinan tolu liu ba, labarik sira-nia aprendizajen iha Timor-Leste, nune’e mós ba labarik sira iha mundu, afetadu maka’as, ho enseramentu eskola sira ho sira-nia restriksaun relasiona ho Covid-19. Sira-nia nota aprendizajen sira ki’ik antes pandemia kedas, ” Tenik nia
Hodi dehan tan, estudu ne’ebé durante tinan rua liu ba hatudu katak estudante sira-nia nota aprendizajen tu’un hanesan rezultadu hosi enseramentu eskola sira tanba pandemia Covid-19.
“Ita tenke aselera ita nia esforsu sira hodi hasoru krize aprendizajen no foku liu ba alfabetizasaun no numerasaun fundamental iha tinan dahuluk, entre fator importante sira mak kontribui ba nota aprendizajen ki’ik tanba la iha materia aprendizajen no hanorin mak adekuadu, Ha’u apela ba lider eskola sira, profesor sira no inan-aman sira atu utiliza rekursu sira hodi apoia melloramentu abilidade alfabetizasaun, Ministériu ne’e dezenvolve ona matadalan ba eskola sira kona-ba forma diak atu armazena livru sira ne’e ho diak no seguru maibe importante liu mak oinsa atu uza hodi promove hadomi le’e, katak livru sira ne’e asensivel ba estudante sira no dezenvolve kultura lee nian, Ita tenke fó fila fali labarik sira-nia aprendizajen mak lakon, reimajina sistema edukasaun ida-diak liu ba Timor-Leste, no halo labarik sira fila fali ba modelu aprendizajen ida kompletu,” nia afirma.
Livru sira ne’e emprime ona no fornesidu ho jenerozu finansiamentu husi Global Partnership for Education liu husi Subsídiu Finansiamentu Aseleradu ba Covid-19 hodi aproveita oportunidade ne’e hodi agradese ba Global Partnership for Education ne’ebé fornese ona fundus ba Timor-Leste hodi hatan ba impaktu Covid-19 sira iha setor edukasaun.
“Ha’u agradese ba Sua Exelénsia Ministru Armindo Maia, ba nia lideransa no vizaun hodi emprime no distribuisaun rekursu sira ne e ba labarik sira iha Timor-Leste, ” nia hatoo.
Enkuantu reprezentante UNICEF Bilal Aurang Zeb Durrani, sente kontente no orgullu hodi hola parte iha eventu importante hodi entrega ba Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu, livru millaun 2 ne’ebé emprimi ho ámbitu Subsídiu Finansiamentu Aseleradu GPE ba Covid-19.
Iha fatin Ministru Edukasaun Juventude no Desportu, Armindo Maia hatete, Hanesan ema hotu hatene, fulan hirak liu ba iha fatin ida ne’e prosesu distribuisaun livru no lori tempu naruk no la’o dadauk no ohin ofisialmente marka eventu ba serimonia Lansamentu ba livru 2 miloens ne’ebé pre-eskolar seistu ano no to’o iha ensinu báziku, ministériu edukasaun iha tinan ida ne’e tau osan ne’ebé ho montante $100 mill hodi sosa livru ne’ebé iha prinsipiu no manuais ba eskola pre-eskolar no ensinu báziku sira.
“Ministériu tau mos osan para bele sosa livru sira ne’ebé prinsipais ho manuais eskolares tinan ida ne’e tau $.100 mill, ita espera katak 2023 bele iha tan liu-liu ba manuais eskolares sira, ”hato’o nia
MEJD rekomenda katak, 2 miloens ital livru ne’ebé barak bainhira ita kompara ho numeru estudante ne’ebé serka de 400 ital mill entaun kerdijer estudante ida bele hetan livru lima.
“Ha’u espera katak livru sira ne’e estudante sira bele uza ho didi’ak no eskola sira labele tau de’it livru sira iha sira ninia armazen to’o laho mak ba tetak hotu to’o labarik sira labele uza livru sira ne’e, husu ba Diretores sira no mestre sira katak, livru sira ne’e presiza fó ba alunus sira hodi le’e, karik alunus sira lori ba uma ne’e diak liu tan importante apela ba sira hodi kuidadu, labele rai fali hanesan osan mean, ” Informa nia
Armindo Maia hato’o agradesimemtu ba GPE, Global Partnership for education kompostu husi nasaun lubuk ida ne’ebé tau osan hodi apoiu ba edukasaun liu-liu ba livru no agradese ba UNICEF hanesan parseirus ne’ebé kleur tebes no governu Portugal, Ministériu edukasaun ho kopersaun ne’ebé la’o ho di’ak.
Jornalista : Adolfina Soares
Editór : Aniceto Dias




