Loron 20/05/2022.
Housi: Domingos Maia.
Maluk sidadaun sira hotu:
Saudasaun ba Libertasaun Pátria TL housi tali-kakesi kolonialismu no imperialismu (Haree Hino Nacional).
Otas ruanulu, naton ona tuir dezenvolvimentu psikolójiku, ema foinsa’e tama ona ba idade-adulto produtivu nakunu ho kbi’it enrrjis fíziku no mental atu koko nia kbi’it iha moris hari’i- an, família, sosiedade, Kreda no Nasaun RDTL.
Tan ne’e, importante atu halibur, akomoda no orienta derasaan-foun nu’udar futuru Nasaun nian.
1. Liberdade! Rona de’it lian ne’e, ema, liu-liu ba foinsa’e sira, neon-moris (babain temi: manun-moris, kutun-moris) loos.
Maibé, se la kompriende nia sentidu loloos hodi aplika loloos, bele sai fali “libernagem” (bumeran), haktuir fali instintu- animalia (semau gue). Ikusmai, hodi soi fali mak nia impatu negativu no keixa fali katak liberdade mak dalan ka lala’ok-aat ida hodi haki’ak de’it mak konflitu oin-oin no perturba fali seguransa sosiál, ema- seluk nia direitu no liberdade.
Liberdade mak modelu ida ne’e, tuir katekista hanorin, mak kauza salan- orijinál Eva no Adão nebé hetan influensia housi diabu hodi hadaet ba umanidade tomak.
Tan ne’e, tuir loloos, liberdade mak karáter naturál própriu Maromak nian nebé haraik ba ema nu’udar don/kbi’it ida atu ema bele haki’ak, la’ós atu destroe. Konkretu liután iha hala’o polítika, mak simu sistema demokrasia basá fó liberdade ba ema idak-idak atu espresa livremente nia hanoin, hadok- an housi hanoin -aat sira nebé hamate fali ema-seluk nia liberdade. Katak ha’u-nia kiberdade soi ona nia rohan bainhira hasouru ema- seluk nia liberdade. Ne’e atu dehan de’it katak, ha’u-nia liberdade ne’e iha nia limite atu pára, la haksoit-lutu ketan.
2. Housi sikun-srluk, liberdade soi mós nia karater sobrenaturál, divinu, housi Maromak. Tan ne’e mak lala’ok, hahalok sira oinsá de’it ba hasouru nia, xoke kedas ema fuan hidi refila, revolta hasouru.
Maibé kuidadu ho sentimentu ka konsiénsia iludidu, katak haniin bebé la tasak, imaturidade, nua hanoin sei fuik hela.
Bainhira ema hatudu nia rebeldia, revolta hasouru orden- públika no étika-morál hodi defende -an ho konseitu- erradu kona-bá liberdade loloos. Tan ne’e tenke aprende duni.
Ambiente ida la livre ne’e tan salan housi an no housi ema no sistema- seluk nebé hanehan ema-nia liberdade fundamentál sira. Ida ne’e mak hatalin ho prinsípiu- seluk nebé hanaran: Direitu Umanu ne’e.
Tan ne’e, bele habadak uluk tiha de’it katak.
a) Liberdade mak karáter naturál ida dignu ema nian atu la’o iha korredór dalan- loos lia-loos ba moris-loos rohan-laek nian mak Aman Maromak (João 14,6).
b. Libertasaun katak: Ema hotu hakilar kona-bá liberdade, nia hakarak libertasaun housi sikon sira nebé hanehan no sai ona moras ida tan hakanek ona estrutura-mentál, sistema sosiál relijiozu, polítiku ekonómiku, meiu ambientál, nst.
Tan ne’e mak tenke hari’i luta individu no koletivu atu hasouru sobu tiha funu-baluk ida nebé sei tabele, nakbelit iha ema-nia mentál korrupto hodi haki’ak fali sistema, norma no lei hirak nebé hanehan ema.
Tan ne’e tenke kuidadu ho defensór prinsípiu teóriku ou filozófiku “neo liberalismo” nian, ne’e oras ne’e. Sira-nia hanoin maka labele iha sistema, doutrina/ensinamentu/paham “theoismo”, nebé kesi sira- nia “liberdade sem limite” ne’e. Se iha prátika hirak ne’e, mak grupu hirak ne’e sei uza hanesan razaun kontra “Direito Humano” hodi halo manifestasaun hodi protesta hasouru lei, norma no orden públiku.
Ida aat liu mak sira uza mós liberdade ida ne’e atu hateten -aat, hatún ema -seluk nia dignidade, direitu no liberdade ho rekorre ba defeza prinsípiu liberdade ida ne’e tuir sira-nia kakutak-kleuk.
3. Tanbasá mak hafoin URA tiha tinan 20 (rua nulu), ema barak sei keixa, la sente liberdade ida manan tiha ona no selebra nafatin tinan- tinan no parese mosu fali prátika neo- kolinialismu no neo-imperialismu iha era URA ne’e?
Maske sidadaun inteletuál balun sei otimista hodi sukat ho konkretizasaun URA iha nasaun barak iha mudu ne’e mak sira luta tinan too besik atus mós, kualidade moris sei hakdasak hela nafatin.
5. Tan ne’e tenke konsieten atu la’o neineik, maibé luta nafatin hodi hadai nia meta ka objetivu finál.
Pergunta: Fatór opozante sira nebé impede dezenvolvimentu iha Nasaun Subdzenvolvida sira, inklui 7g+ hanesan ka laek? Ida ne’e presiza estudu -klean no servisu-hamutuk.
Ida ne’e depende liu-liu ba rekursu umanu, naturál no materiál TL nian.
Setór rua mak urjente liu, se hakarak hatuur iha nia tatuir/orden urjénsia maka:
a) Ekonomia: Ema terus hamlaha, moras, mate lalais.
b) Saúde: La iha fatin dignu ba tratamentu -di’ak, mak ema moras-todan no mate lalais.
c) Kampu sira seluk:
— Edukasau, seguransa, nsst importante mós ba termu -longu prazu no tenke hala’o duni ho suporte diretu makaas housi Governo.



