
Tensaun komesa sa’e ba beibeik iha parte súl husi Tasi Xina Entertantu esbosu konduta entre Azia no Xina mós la’o ladauk los, membro estadu 10 husi Azia tenki iha unidade no forma kuadru legal ida hodi organiza no resolve kona-ba tensaun disputa tasi nian. Tenik husi Analysts.Husi CARMELA FONBUENAD iha fulan Dezembro loron 26 2021 oras 03:00 loraik Iha tempu ksolok Natal envez Selebra ho Familia hodi fila ba uma, Grupo Peskadór ida husi Barangay Cato iha tasi Vila infantil Filipina nian no senti baruk hodi la halo peskas iha fatin ne’ebe ikan barak iha provinsia Zambales tanba okupa husi Xineza iha tinan 2012 hafoin Filipina husik. iha situasaun difisil uitoan hafoin semana hirak nian laran, tanba de’it kondisaun iklima, ho nune’e peskadór Filipino sira hapara sira nia aktividade no he’in to’o anin hakmatek fila-fali. Sira iha limitasoens hodi asesu ba iha areia laran fatin ne’ebe ikan barak maibe informa husi Xefi Suku Alfredo Barnachea hanesan ne’e mak di’ak liu, duke uluk Ró Xinezas nian mai iha ne’e hodi duni sai ema Filipina sira ne’ebe mak uza Ró manual/tradisional, no hamate sira nia moris loro-loron nian. Durante iklima la dun di’ak sira autoriza ema sira ne’e hodi halo peskas iha fatin refere.
Ami espera sira sei ko’alia sai buat sira ne’e, la bele hamate peskadór sira nia aktividades no tenki autoriza peskadór sira atu kontinua hala’o aktividades peskas nian iha areia refere. Informa husi Barnachea iha Centro jornalizmo ba investigasaun Filipina nian, intervista liu husi Telefone.
Nia hatene katak intervista ida ne’e sei la garantia.;
Hafoin iha fulan Novembro iha parte tasi Súl husi Xineza nian, Guarda tasi Xineza nian uza Bee Kanoe hodi taka netik Ró Filipina nian no destaka kedas forsa iha fatin refere ho ró iha Ayunging (second Thomas) laran, fatin refere, tuir loloos iha zona ekonomia Filipina nian ne’ebe hatuur ona iha tinan 2016 tuir desizaun arbitrazen tribunal nian, ne’ebe hasai ona linha fronteira sia ne’ebe hatur husi Xina iha tasi Súl Xina nian. Maibe Beijing seidauk rekoinese desizaun ida ne’e.
Insidente foun iha Ayungin laran harii ho asaun sira ne’ebe mai husi protestu diplomátiku Manila nian maizumenus 183 iha tinan ida ne’e. Sekretariu Negosiu Estranjeiro Locsin Jr informa katak ida ne’e seidauk iha desizaun tanba urjenti de’it hodi kompleta kodigu konduta ne’ebe mai husi Asosiasaun Nasoens Aziatiku nian, ne’ebe negosia ona ho Xina sai hanesan kuadru ida ne’ebe seidauk iha dalan legal.
Bazeia ba planu ne’ebe Propoin husi Kódigu konduta ida ne’e seidauk los no seidauk hatene karik Nasaun ida ne’ebe mak atu sai na’in ba iha riku soin tasi nian ne’e. ho intensaun atu buka mekanizmu ida hodi evita deskalkulasaun ba iha tasi refere, no hodi hakalma situasaun ka tensaun entre sira, karik sei iha tan deskalkulasaun ruma.
Kódigu Konduta ida ne’e iha ona komparasaun ho Kódigu sein planeadu ne’ebe enfrenta iha tasi, tanba akordu halo iha tinan 2014 husi Western Pasifiku Naval ne’ebe fornese Gia seguru ba Naval hodi evita ligasaun, asegura velosidade no distansia, harii radio komunikasaun ida
Pais Filipina mós halo propoin de previzaun ida tuir kódigu de konduta hanaran: “Respeita ba Direitu Peskadór Tradisional sira nian” hodi sira mós bele asesu ba halo peskas. Tuir relatóriu diplomata nian ne’ebe mak públika sai.
Filipina mak Nasaun ida ne’ebe sai hanesan Koordenadór hodi diskute ho Beijing. Hafoin iha fulan Agostu tinan 2018 Azia no Xina Fó sai Texto esbosu Negosiasaun ida kona-ba Kódigu Konduta nian hodi fó esperansa katak ho mekanizmu ida ne’e sei bele la’o ho di’ak
Maibe antes Deklarasaun husi Locsin iha fulan agostu tinan 2019 Presidente Duterte fó sai ona ninia preokupasaun kona-ba atrazu sira ne’e.

Analista no observadór na’in-4 mak deskobre nesesidade ba sub sesaun ka koligasaun iha ASEAN ho maneira interevista ne’ebé mak diferente ho PCIJ hafoin deklarasaun Locsin ninia.
Sira hatete katak grupu ki’ikoan sira ne’ebé mak pertense ba membru ASEAN ne’ebé mak iha previlejiu ba Tasi Xina parte Súl nian mak hanesan; Filipina, Vietname, Malayzia no Brunei. Indonezia ita konsidera hanesan membru nasaun dalima tanba Indonezia ninia luta ka preokupasaun ba illa Natuna ne’ebé mak tuir loloos la’os jeografikamente la’os pertense ba Xina maibé realidade sira kontinua invade illa Natuna refere.
Zachary Abuza nuudar peritu ida iha Universidade Washinton deklara katak tuir ha’u-nia hanoin dalan ne’ebé mak di’ak liu mak nasaun reklamante sira presiza hola asaun ne’ebé independente. No ida-ne’e bele sai dalan ne’ebé mak di’ak liu ba future.
Antonio Carpio nuudar presidente sesante tribunal rekursu Filipina nian ne’ebé maki ha puder atu lidera kampaña informasaun kona-ba nasaun ida-ninia direitu no soberañu ba disputa fronteira tasi nian, hateten katak ASEAN ninia prosesu atu foti desizaun ruma ne’ebé mak presiza konsesu ne’e blokeia ona ba estadu asean 10.
Carpio hateten katak fronteira tasi ka kosta nasaun ASEAN lima ne’ebé mak hetan prejudika hosi Xina tenke kria koperasaun ida hodi harii forsa ida hodi bele kontra dominasaun no intimidasaun ne’ebé mak mai hosi Xina.
Preokupasaun urujente ba nasaun ASEAN sira hotu mak tenke hato’o ba Xina hodi respeitu nafatin nasaun soberanu 5 ninia liña fronteiru tasi ho Xina hodi garante nafatin UNCLOS no respeitu nafatin konvensaun nasaun unidu(UN) nian kona-ba fronteira tasi ne’ebé mak Xina no nasaun Asean sira seluk ne’ebé mak sira pertense ba.
Carpio hateten katak koligasaun ka koperasaun ida-ne’e tenke lidera hosi Indonezia no Filipina.
Proposta hodi kria ka estabelese koligasaun ida-ne’e entre nasaun ASEAN sira ne’e hala’o tiha ka diskute ona entre observadór ba fronteira kosta sul Xina sira.

Grupu ki’ikoan ida-ne’e hamoris filafali iha ámbitu ida-ne’ebé mak Xina komesa agresivu liutan.
Grupu ida-ne’e mós tenke komesa ona kria ka halo COC atu bele jere tensaun ka intensidade disputa hirak-ne’e.
Julio Amador nuudar presidente interinu ba Fundasaun Interese nasional, ne’ebé mak destakadu iha Manila, ho ótimista katak ASEAN iha papél importante hodi jere konflitu ida-ne’e.
Amador hateten katak problem ida-seluk tan mak uniaun Asean nian vizaun hodi halo negosiasaun ho Xina ne’e labele akontese. Diskusaun ida-ne’e entre nasaun 11 ne’ebé mak kompletamentu diferente tebés.
“Ha’u sente tempu ona. Maski ida-ne’e tarde uitoan maibé ita tenke bolu nasaun preokupante sira hotu hodi tuur hamutuk hodi toka sobre asuntu ne’e.”Nia hatete.
Thomas Daniel nuudar mós ninia maluk senior-ida iha Institutu Estratéjia no Peskiza Internasíonal (ISIS) iha Malayzia hatete katak kriasaun grupu ki’ikoan ida-ne’e hanesan maneira ida ka dalan-ida atu avansa ba oin maski, nia laiha ótimista katak nasaun preokupante sira labele unidu.
Ita ko’alia kona-ba redusaun ka hammenus dominasaun kosta ka tasi ninia, loos ka lae? Ha’u sente, ba kestaun ida-ne’e nasaun hirak-ne’ebé mak iha asuntu direita kona-ba ida-ne’e mak tenke lidera. Hafoin nasaun asean sira seluk ne’ebé maki ha interese direita mak bele fó apoiu.
Ha’u bele dehan katak papel Asean ninia importante tebés atu apoia ka tulun membru nasaun Asean sira seluk ne’ebé mak interese lejitimu ba kosta sul Xina nian. Ba ha’u, ida-ne’e dalan ida di’ak tebés atu avansa bao in. Nia deklara.
Alexander Vuving, nuudar professor ida ne’ebé mak moris iha Hanoi iha Sentru azia pasifiku ba peskiza seguransa (APCSS) iha Hawai, rezeita ona COC nuudar ambisaun ne’ebé mak la favoravel tanba Xina ninia prezensa aumenta ba bebeik no sira ninia rejeita mós ba desizaun PCA tinan 2016.
Vuving hatete katak ho introdusaun ida-ne’e, Asean so bele mantein nafatin de’it ho ninia relevansia hodi kaer metin nafatin konvensaun ka lei internasional sira, partikularmente UNCLOS no desizaun PCA ninia duke buka komprimisiu hodi hetan Liberdade no no loke filafali fronteira tasi ho Xina.
Daniel hatete katak nia la hakfodak ho COC ne’ebé mak la avansa tuir espetativa proponente sira-nian iha inisiu. Disputa entre kosta Xina ne’e sei la fó impaktu ba nasaun asean sira seluk.
La’ós ema hotu-hotu bele hanoin katak Asean tenke lidera kestaun ida-ne’e ba Kosta sul Xina.
Nasaun Asean sira seluk iha disputa ne’ebé mak lahanesan ho Xina, hanesan disputa ba riviera Mekong, Fronteira ba lagoa liuhosi Xina, Myanmar, Thailandia, Laos, Cambodia no Vietnam.
Blokea riviera entre Xina no Laos ne’e fo impaktu ba fornesementu bee ba nasaun viziñu Asean balun. Daniel hatete katak, maski problema ne’e akontese ona maibé, serake Malayzia, Indonezia no Filipina levanta ona kazu ne’e?
Abuza hateten katak nasaun asean balun lakonsege resolve problema lubuk-ida, la’os ba problema disputa kosta sul Xina no riviera Mekong maibé mós lakonsege resolve problema ka funu sivil iha Myanmar. Nia mós hateten katak nasaun asean balun mós tanba depende liu ba Xina tanba balun iha tusan barak no iha dependensia ekonomikamente ba nasaun Xina.
Maibé ida-ne’e la halo nasaun Asean sira irrelevante. Daniel hatete katak, “ Ne’e laiha influensia liu. Tanba ne’e mak ema hot-hotu preokupa bazeia ba saida mak buat-ne’e ko’alia. Se karik Xina rasiik iha ninia maneira rasiik, deklarasaun ida-ne’e sei laiha.
Faktu hatudu katak grupu ki’ikoan husi nasaun Asean refere kontinua hato’o sira-nia preokupasaun ba prosesu ka progresu sira iha frontera kosta sul Xina nian no hola asaun ida atu halo redusaun. Ha’u sente buat ida ne’ebé mak halo sira hirus mak dalaruma tanba iha buat balun tan mak presiza atu halo tan.
Papel xefe Asean ne’ebé mak rotativa entre nasaun asean nian ne’e importante tebés. Xefe ne’e rasiik mós presizamente iha kapasidade atu bele halo balansu interese lejítimu ba membru asean nian nomos klaru katak ba mós presaun ba asosiasaun no influensia ne’ebé mak mai hosi autor esternal sira. Beijing mak bele halo presaun ida-ne’e ba membru nasaun balun maibé la’os ba hotu-hotu.
Cambodia mak pro-Beijing no nuudar nasaun ida-ne’ebé mak prevene ona konsensu rejional ba disputa tasi kosta sul Xina nian, mak sei sai xefe ba ASEAN iha tinan 2022.

Peritu sira hatete katak nasaun Xina hola vantajen husi adiantamentu ba kode etika hodi hala’o mudansa ba faktu disputa iha tasi. Ida-ne’e hatudu katak Xina laiha sensieridade.
Beijing mós fortifika filafali ninia illa artifisial. Ida-ne’e mós fó garante id aba lei internasional ba guarda kosta ne’ebé mak fó biban ka autoriza sira atu uza forsa, pelu kontrariu ba pas no estabilidade ne’ebé mak hato’o pedidu ba future. Hahalok hirak-ne’e hamate COC ninia kredibilidade iha future.
Aleinde Filipina, nasaun seluk husi rejiaun Asean balun mós iha ona disputa ho nasaun Xina iha dekada balun ba kotuk.
Iha inisiu tinan ida-ne’e Beijing mós husu ba Indonezia atu hapara ona halo perfurasaun mina no gas iha Tasi illa natuna nian ne’ebé mak deklara ona katak illa ne’e pertense ba Xina.
Iha tinan 2019 molok pandemia ne’e mosu, Xina haruka ró hus Sawarak atu involve Malayzia hodi blokeia ró West Capella ne’ebé mak hetan kontratu husi kompaña enerjia Petronas Malayzia nian. Vietname mós haruka ninia ró.
Iha tinan 2014, Xina no Vietnam iha mós problema ne’ebé mak hanesan hafoin de Beijing kuda ka estabelese mina no gas iha area ka Zona ekonomia Vietname ninian. Ida-ne’e hamate kedas anti-Cina ninia distubansia iha sidade vietname.
Abuzu hateten katak Xina sempre estuda banhira no oinsa mak atu halo disputa hasoru nasaun sira ne’e. Sira sempre kuidadu bainhira atu funu ka problema ho nasaun liu rua tanba sira ta’uk forsa koletivu.
Analista sira hatete katak kolegasaun nasaun 5 ne’e bele hala’o kontra atake ho efetivu ba Xina maibé sira tenke hadi’ak uluk sira nia disputa territorial ne’e uluk lai.
Ba dahuluk, ita tenke hatene katak entre nasaun hirak ne’e hahú diskusaun laho ameansa ruma. Amador hateten katak ami lapresiza hetan autorizasaun husi Xina tanba ida-ne’e internalmente iha nasaun ASEAN ne’e mós iha disputa ba Tasi Sul Xina ninian.
Abuza konkorda katak bainhira nasaun hirak-ne’e resolve ona diferensa baluk iha sira-nia nasaun hafoin sira bele mai ho pozisaun ida komun no sei la prejudika buat seluk ruma akontese. Xina simu vantajen ida-ne’e ho efetivamente.
Se nasaun ASEAN sira laiha desizaun konsesu, ha’u lagarante katak sira hasoru Xina. Ha’u hakarak hatete buat ida ne’e, Xina preokupa ka ta’uk uitoan ho multilateral nasaun ASEAN ninia unidu. Se ida-ne’e mak laakontese entaun ida-ne’e labele sai esforsu ida atu halo organizasaun sira ne’e fahe malu.
Aleinde ida-ne’e, forsa internasional sira seluk hamutuk ho forsa EUA dudu Xin aba kotuk iha Tasi Sul Xina ninian. Iha fulan Abril 2021, Uniaun Europea anunsia ona politika foun atu hasa’e ninia prezensa iha rejiaun refere.
Agora dadauk ne’e, ita-boot labele divorsiu ka haketak an husi jeopolitika rejiaun ninian, Sira iha interese particular fundamental ba Liberdade iha tasi, negosiu, Liberdade ba nivigasaun no bele iha kapasidade atu halo movimentu iha area hirak-ne’e. Sira sei proteze interese hirak ne’e.
Analista sira hatete katak; Iternasinaliza ba disputa ne’e mak sai metodu ka dalan ida di’ak ba future.
Ema barak mak sei hanoin katak tanba nasaun asean sira laiha kapasidade atu jere asuntu ne’e mesak. No realmente, dalaruma ida ne’e mak sai dalan diak ida para bele globaliza tiha asuntu ne’e.
Maski membru ASEAN sira harii aliansa ida atu dudu Beijing ba kotuk. Analista sira hatete katak aumenta tensaun iha rejiaun ne’e buat ida-ne’ebé mak ikus liu membru 10 ne’e hakarak.
Saida de’it mak akontese ba diskusaun COC ne’e, Analista sira alert aba dokumentu ne’ebé ikus mai Beijing detekta.
Kona-ba diskusaun COC nian bazeia ba artigu ne’ebé mak hakerek iha notisia imprime THE DIPLOMAT hatete katak, Xina hato’o tiha ona sira-nia proposta atu esklui kompaña hirak-ne’ebé mai la’os mai husi rejiaun ASEAN ba kualker koperasaun saida de’it. Maibé pelu kontrariu, Malayzia hato’o proposta ida ne’ebé mak hatete katak laiha COC ninia deklarasaun mak sei afeita ba direitu ka abilidade ba parte relevante sira atu hala’o atividade ho nasaun estranjeiru sira ka entidade privadu sir aba sira-nia an rasiik.
Iha deklarasaun ne’ebé mak foin dadauk ne’e fó sai katak Filipina mós hato’o ona katak sira mós kontra tebés ho kualker forsa mai husi Tasi Sul Xina nian.
Vuving mós fó ona xamada, “ Xina sei aprova ka aseita ho kódigu konduta ne’ebé mak la’o tuir no apoiu hirarkia Xina ninia lideransa, La’os nuudar orden neutru nian hanesan UNCLOS. Kodigu konduta ne’e, karik simu ka aseita hosi Xina. Sira-nia servisu sekreta ida ba Xina ninia, inklui mós ba ninia violasaun sira ba UNCLOS ne’ebé mak konfirmadu husi PCA iha tinan 2016.
Rezultadu hirak-ne’e bele kria situasaun sai aat liutan ba estadu reklamante sira, Amador dehan. Ida-ne’e mós bele konsidera ka aseitavel ba parseiru esternal sira ne’ebé mak bele sente garante ba kodigu koduta ne’ebé mak hanesan.
Analista sira dehan katak, “Ida-ne’e la’os ba importansia Asean nian ne’ebé maki ha liña refere.maibé ba mós paz no estabilidade ih rejiaun sira. “
Barmachea nuudar peskadór ba Barangay Cato iha Infanta hatete katak, “Ami hakarak imi proteze ami-ninia kampu servisu lorloron nian nuudar peskadór. Buat ida-ne’ebé mak ami hakarak mak ne’e, ami tenke kontinua halo atividade peska ka buaka ikan iha dame no paz no estabilidade nia laran.




