
Lafaek News—Fresh Timorese Aspiration (FRESHTA) nu’udar grupu kreativu, joven empreendedorizmu ne’ebé hamriik hanesan sentru ba foinsa’e sira atu explora nia poténsia kreatividade no inovatividade iha area hospitalidade.
FRESHTA mosu ho hakarak atu prova ba Timor-oan tomak katak hahan tradisionál iha nia espesialidade orgániku ne’ebé bele kompete ho hahán modelu estrajeiru ho nia sabór ne’ebé kompetetivu.
Jestór FRESHTA, Alexandre Magno hatete sira deskobre hahan tradisionál hanesan batar, lakeru, talas, fehuk no produtu lokál sira seluk iha nia furak rasik, úniku no iha kbi’it atu kompete ho hahán modernu sira.
Ami observa katak menu ne’ebé dominate iha restorante sira mak hosi estrajeiru no iha kapasidade hodi muda ona gostu Timor-oan nian nakfila ba estanjeitu. Tanba ne’e atu restaura sabór no gostu timor-oan nian mak ami prontu sai alternativu,” dehan Jestór FRESHTA Alexandre Magno iha nia kna’ar fatin Bairo-pite Dili, sábadu (05/02/2022).
Jestór ne’e esplika FRESHTA ne’e estabelese ho posivél tanba iha kolaborasaun másimu ho nia maluk balun ne’ebé atende kursu hospitalidade hamutuk ho nia iha ETDA iha tinan 2021.
Hamutuk no nia belun sira, konsege konkista idea ida ho naran ospitalidade komersiál, iha ne’ebé bele agrupa joven kreativu no inovativu iha area en-relasaun, hodi aplika idea brillante sira nakfilak ba realidade ekonómikul, hosi idea ne’e sei posibiliza mós oportunidade servisu ba an rasik no ba maluk joven sira seluk.
Iha fulan Novembru, tinan 2021, hamutuk no nia belun nain lima, komesa kedan inisiativa ne’e ho fiar, determinante no komitmentu katak idea ne’e posivel no bele hatan mós ba lakunas hospitalidade ne’ebé Timor infrenta, esforsu ne’e la hetan apoiu hosi kompañia, ajénsia ka organizasaun ruma, maibé vontade no espíritu joven sai úniku rekursu hodi apoiu halo idea ne’e posivel to’o mai ohin loron no sei kontinua ba futuru to’o hatan ona ba mehi hirak ne’ebé alista ona iha grupu ne’e nia laran.
Ami nia planu ba oin mak inova nafatin produtu lokál ne’ebé ita iha ho modelu organiku ho sabór Timor nian no loke kampu traballu ba maluk joven sira seluk iha area ospitalidade,” dehan Alexandre.
Agora da-daun individu sira ne’e kesi an iha grupu joven empreendedorizmu hamutuk ema nain ne’en no sira ne’e konsidera hanesan inisiadór ba FRESHTA.
FRESHTA agora da-daun iha tipu hahán ne’ebé halo hosi produtu lokál mak hanesan, batardan ne’ebé mistura ho fehuk, lakeru, fore rai no naan karau no tipu ida seluk mak rotok. La’ós hahan de’it maibé sira mós oferese bebidas hanesan Jus ai-dila, pateka no seluk tan nu’udar parseira ba hahan ne’ebé iha.
Ami nia hahan tradisional ne’e espesial no úniku kompara ho sira seluk tanba produtu hotu-hotu lokál no la kontamina ho elementu kímiku balun, katak hahan ne’e non orgániku,” esplika nia.
Modelu marketing no promosaun ne’ebé durante ne’e uza mak liuhosi online no offline. Online, uza media sosial sira mak hanesan, Facebook, Instagram no Whatsapp. Offline, ami direta ba instituisaun governu no privandu sira hodi halo promosaun.
Agora dadaun ami konsetra liu ba online nian tanba ne’e Maluk balun ne’ebé hakarak atu koko ami nia produtu hahan tradisionál bele kontatu ami liuhosi, Facebook:Freshta Docs, Instagram: Fresh Doc no WhatsApp: +67076458954,” tenik Alexadre.
Maibé, alende online, agora iha ona fatin mini restaurante ne’ebé lokaliza iha Bairo-Pite ne’ebé mós bele fornese menu sira ne’ebé mensiona iha leten no karik iha maluk balun hakarak visita direta ba fatin no laran luak bem vindu.
Sira konsiente katak, bainhira hakat ona ba mundu negosiu konserteza sempre hasoru difikuldade no difikuldade no dezafiu ne’ebé durante ne’e hasoru mak rekursu finanaseiru, rekursu umanu no ekipamentu relevante sira maibé ida ne’e lahamate vontade ne’ebé sira iha.
Ha’u nia mensajen Ba maluk joven sira seluk mak labele Give up, la’o ba oin nafatin, nekat no tekat. Nu’udar joven lalika mate ho talentu ka kreatividade ne’e imi iha maibé koko aplika iha moris tanba so úniku dalan ida ne’e mak bele define sé mak joven,” dekomenda nia.
Aihan tradisionál foun ne’ebé atu aumenta ba lista menu anterior mak hahan fulan naroman, hahan ne’e kompostu hosi akar,mantolu, alfase, tomati, naan rahun no cheese.
Jornalista : Felisberto Fernandes
Editor : Agapito de Deus



