Lafaek News–Loron 14 fulan Fevereiru mundu tomak selebra Valintine Day, nu’udar loron domin ba foin sa’e sira atu hatudu sira nia asaun liu husi pas dame iha sosiedade.
Saida mak Valintine Day?, hori tempu uluk, iha Rai Italia ne’ebé sei iha funu laran, Liurai ida ho naran Claúdio II mak kaer ukun iha altura ne’eba, iha loron 14 Fevreiru tinan 270, Liurai Claúdio II fo orden hodi bandu Joven sira atu labele namora ou kazamentu atu bainhira funu karik labele failansu.
Maibé iha momentu ne’e, Padre Valentine fo’o Kazamentu sub-subar ba joven sira atu hamenus Joven sira ne’ebé karik atu sai forsa bainhira ba Funu, hodi labele funu bei-beik, maibé oinsá bele kria fila-fali Unidade no Paz iha sira ida-ida nia sosiadade laran.
Rona tiha ida ne’e, Liurai Claudio II dehan ba’a Padre Valentine katak; “ita bo’ot kontra tia ona bandu ne’ebe hau halo”, Entaun Liurai Claudio II haruka nia nia Soldadu sira ba’a kaer Padre Valentine hodi ba’a kastigu iha Prejiaun no baku nia to’o mate. Ho ida ne’e maka, to’o ohin loron, Mundu tomak Rekonese Padre Valentine nia espiritu Domin no esforsu tomak ne’ebe nia halo atu kuda domin para bele hetan paz hodi halakon funu.
To’o ohin loron, Mundu tomak kada tinan iha Loron 14 Fevreiru komemora loron ne’e, ho spresaun domin oi-oin, mak hanaran Valentine Day. (Padre Valentine).
Kontestu ohin loron nian, tuir Pe.Evaristo Fernades da Costa Soares rekonese mundu tomak selebra loron ohin Valentine day liu- liu ba joven sira, hanoin katak ida ne’e ba joven sira de’it, ne’ebé sira espresa sentimentu domin ba malu, hatudu ho jestu oin-oin, maibé ba uma kreda hakarak esplika katak domin lolos mak domin ida ne’ebé mós, domin ida ne’ebé hatene hadomi, hadomi ema seluk la hafoer an ho hakarak isin nian.
Nai Lulik ne’e hatoo asuntu ne’e ba jornalista sira iha Igreja katedral Vila-Verde, segunda 14/02/202, hafoin selebra misa hamutuk ho Ministériu Saúde ho tema promove relasaun saudavel entre adolesentes no joven.
Mundu tomak selebra loron ,Valentine day liu- liu ba joven sira, joven sira hanoin katak ida ne’e ba joven sira deit, ne’ebé sira espresa sira nia sentimentu domin ba malu, no sira hakarak hatudu ho jestu oin-oin, Maibé ba uma kreda hakarak esplika katak domin lolos mak domin ida ne’e ne’ebé mos, no domin ida ne’ebé hatene hadomi ha’u an no hadomi ema seluk la hafoer ha’u nia an ho hakarak isin nian, dala barak ezijénsia isin nian ne’e mak barak liu”, dehan Padre Evaristo Fernades da Costa Soares.
Tuir nai lulik ne’e, prezente ne’ebé joven sira oefere ba malu katak balun fo kartaun, fo ai-funan, fo Cokolate, fo prezente ne’e hotu atu dehan loron ne’e sira hatudu domin ba malu, ida ne’e modu ida ne’ebé mak sira hatudu, balun mos hatudu liu husi relasaun ne’ebé intimate liu, hanoin ida ne’e sentidu ida pagaun nia uluk.
Tan ne’e mak ha’u kontenti ohin loron selebra loron Valentne day hamutuk ho Ministeriu saúde atu bele bolu ema hotu nian atensaun domin lolos mak oinsa? Selebra ho maneira ida ne’ebé lolos, maneira ida ne’ebé mak halo tuir ita nia isin nia hakarak, ba deit iha tasi ibun, balun foin namora malu komesa fo ona sira nia isin ba malu ha’u hanoin ida ne’e mak ita presiza proevidu no uma kreda la aseita ida ne’e”. dehan Amu Selebrante.
Jesus dehan domin ne’ebé boot liu mak hadomi ema ne’ebé rai ódiu ba o no ema ne’ebé la gosta o, o hadomi ema ne’ebé la gosta ida ne’e mak pontu mais importante, uza domin ne’ebé ho lolos.
La’os domin ida ne’ebé mak ezije husi ha’u nia isin katak atu melampiasakan ita nia napsu mirahi isin nian,’’ nia hakotu.
Enkuantu misa agradesimentu ne’e ho tema’ promove relasaun saudavel entre adolesentes no joven no partisipa iha misa ne’e mak hanesan Ministru Saúde Bonifacio Mau Coli do Reis, Diretora Jéral da prestesaun Saúde Odete da Silva Viegas, no mos sarani sira hotu.
Jornalista : Rita Moniz
Editór : Agapito de Deus