LafaekNews-Governu Timor-Leste no troka nota doasaun millaun $44 ho governu Japaun kona-ba Dezenvolvimentu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato(APINL) Dili, no Timor-Leste mos asinatura Akordu Empréstimu ida entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku, ne’ebé koñesidu ho sigla Inglés ADB (Asian Development Bank) asina akordu Empréstimu millaun $135.
Tuir Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, informa, asinatura konjunta tuir empréstimu no Nota ba Fundu Doasaun nian nu’udár marku boot ida iha dezenvolvimentu transporte sira, ba navegasaun no aviasaun aérea no integrasaun Timor-Leste iha nivel internasionál, ne’ebé sei fó benefísiu ba ita-nia prosesu adezaun ba Asosiasaun País Sudeste Aziátiku sira (ASEAN), ba Organizasaun Mundiál Komérsiu nian (OMC) no ba organizasaun internasionál sira seluk.
“Ho ksolok no satisfasaun boot, ne’ebé ohin ita selebra eventu importante rua ne’ebé destaka siklu dezenvolvimentu foun ida iha setór importante husi Aviasaun Aérea nian, ne’ebé sei permite hodi kumpre projetu Nasionál boot ba harii Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato, iha Dili, modernu, efisiente no ekipadu hodi projeta ita-nia futuru ida ne’ebé promisor, sustentável liu no ho prazu ne’ebé naruk,”dehan Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, liu husi komunikadu iha Salaun Ministeriu Finansas, Ai-tarak-laran Dili, sexta –feira,(01/10/21).
Taur hatutan, asinatura husi Nota kona-ba Fundu Doasaun entre Governu Timorense no Governu Japonés, iha investimentu totál, ida ne’ebé akumula liu 179 (dolar amerikanu, millaun atus ida hitunulu-resin-sia), no Timor-Leste mós asinatura Akordu Empréstimu ida entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku, ne’ebé koñesidu ho sigla Inglés ADB (Asian Development Bank) asina akordu Empréstimu millaun $135.
Investimentu konjuntu ida-ne’ebé sei posibilita atu haluan pista aterrajen iha diresaun tasi nian, ne’ebé, kombina ho konstrusaun infraestrutura importante sira hanesan Torre Kontrolu, Terminál ba Pasajeiru sira no servisu operasionál no apoiu sira seluk, ne’ebé sei harii imajen imajen exelente País ida nian ne’ebé mak ita hakarak ho rendimentu médiu-altu no ho teknolójika avansada, iha kumprimentu husi kompromisu sira ne’ebé asume ona iha ámbitu Programa Governu no Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu – (PED) nian.esplika xefe Governu.
“Liuliu, ita selebra inísiu siklu foun ida iha ita-nia país, iha ne’ebé investimentu sira orienta ba área” Konektividade”, rekoñese hanesan prioritária husi Governu ne’ebé planeia ka ezekuta ona tuir Planu Diretór ida (Master Plan) nian no Planu Pormenór ida ne’ebé hakarak ordena la’ós de’it iha sidade kapitál Dili, maibé mós atu servi ligasaun aérea sira, ne’ebé ita hakarak estabelese ho país oioin iha rejiaun no mundu, tuir norma internasionál sira no prátika ne’ebé di’ak liu,” dehan Primeiru Ministru Taur Matan Ruak.
Enkuantu siklu foun ho objetivu atu fó ba pasajeiru nasionál no internasionál sira ne’ebé vizita, ho kondisaun sira ne’ebé konfortu, atendimentu no servisu ne’ebé di’ak liu, halo aeroportu nasionál prinsipál sai hanesan odamatan entrada nian ida ne’ebé digna iha territóriu nasionál Timorense. Tenik taur.
Jornalista : Juvita dos Santos
Asisten Editór: Egidio Nono




