Husi: Moises Vicente
Artigo ida ne’e atu kontinua fó hanoin ba iha IX Governu Konstitusional ne’ebé lideradu husi Primeiru Ministru (PM), José Alexandre Kay Rala Xanana Gusmão ho nia membru Governu oinsa mak atu implementa lalais polítika hodi implementasaun ba iha poder lokal kada munisipiu hotu iha territoriu nasional?. Iha República Democrática de Timor-Leste (RDTL) nasaun ki’ik, ne’ebé hetan nia restaurasaun da independensia loron 20 fulan Maiu tinan 2002 liubá. Tinan rua nulu (20) liu ona Timor-Leste hetan nia independensia, ita mos iha rekursu humanus sufisiente barak ona, atu implementa polítika ida ne’e iha kada munisipiu hotu ba iha poder lokal ne’e iha ita nia país ida ne’e. Iha ne’ebé wainhira iha tempu IV no V Governu Konsitusional lidera husi Maun Xanana Gusmão, hanesan Primeiru Minsitru (PM) iha momentu ne’ebá koalia bebeik ona, ate kontinua halo konsultasaun polítika dezesentralisaun no poder lokal iha munisipiu hotu, maibé seidauk implementa hotu ho lolos to’o agora.
Iha baze legal tuir Kontituisaun da Repúblika Demokratika Timor-Leste, Artigu 72 podér lokal alinea hateten katak 1. Pesoa koletiva ho territóriu ne’ebé iha órgaun reprezentativu atu organiza sidadaun nia partisipasaun hodi buka solusaun ba nia komunidade problema rasik no promove dezenvolvimentu lokál, sem prejuizu ba Estadu nia partisipasaun, maka konstitui podér lokál. 2. Lei maka define podér lokál nia organizasaun, kompeténsia no funsionamentu no nia órgaun nia kompozisaun.
Ligasaun ho Artigu 72 koalia kona-bá poder lokal, tuir lolos kada munisipiu hotu iha territoriu nasional bele implementa ona poder lokal ne’e. Ita hare munisipiu balu implementa ona, maibé seidauk implementa kompletu hotu, buat hotu sei kontinua hein husi Governu Sentral ka Nasional. Ida ne’e susar tebes, tamba oinsa mak munisipiu ida atu halao nia jestaun mesak sein hein husi Governu Sentral ka Nasional nian.
Iha parte seluk, IX Governu Konstitusional hakarak muda fali RAEOA hakarak muda fali, kontrola liu husi Governu Sentral, ida ne’e viola ona ita nia Konstituisaun RDTL ne’e rasik, iha ne’ebé Artigu 5 koalia kona-bá Dezentralizasaun alinea 1. Iha nia organizasaun territoriál Estadu respeita prinsípiu desentralizasaun ba administrasaun públika. 2. Lei sei define no fiksa eskalaun territoriál ida-idak nia karakterístika no kompeténsia administrativa ne’ebé eskalaun territoriál ida-idak nia órgaun 3. Oe-Cusse Ambeno no Ataúro sei iha tratamentu administrativu no ekonómiku espesiál.
Hau fó exemplu tempu uluk tinan 2002 liubá, iha tempu ne’ebá I Governu Konstitusional lideradu husi Mari Alkatiri, momentu ne’ebá mos Eis-Administrador Munisípiu Bobonaro, Sr. João Vicente (matebian) ninia polítika ida oinsa bele servisu hamutuk ho Governador Nusa Tenggara Timur (NTT) liu husi Administrador Belu-Atambua halo akordu MoU loke merkadu livre entre frontreira Terrestre Indonesia ho Timor-Leste nian. Hodi nune’e ita nia komunidade evita halo tranzaksaun ilegal iha frontreira terrestras ne’ebá. Bele mos kontinua loke merkadu livre iha fronteira Covalima, Oecusse nomos illa ki’ik sira hanesan Ataúro ho komuniade illa Liran (Indonesia nian). Nune’e muda kontrola fasil husi ita nia seguransa Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) nian liu husi Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF), Unidade Polísia Maritima (UPM) bele mos hamutuk ho forsa armada F-FDTL ne’ebé halo destaka iha fronteira terrestre no maritima. Bazeia ba konstitusaun da RDTL Artigu 138 organizasaun ekonómika, Timor-Leste nia organizasaun ekonómika hatuur iha forma komunitária ho liberdade ba inisiativa no jestaun emprezariál nia konjugasaun no iha setór públiku, setór privadu no setór kooperativu no sosiál nia propriedade ba meiu de-produsaun sira nia koezisténsia.
Ikus liu, nia konkluzaun badak katak ita nia nasaun Repúblika Demokratika Timor-Leste (RDTL) ida ne’e ukun-an kleur ona tinan 20 nia laran, ita labele taka-an demais ho nasaun sira seluk. Sa tan Timor-Leste besik ona tama membru ASEAN iha tinan 2025 sai lolos ona Timor-Leste ba membru ASEAN nian. No ita nia poder lokal ka desentralizasaun ne’e mos implementa dadaun ona iha territoriu nasional, Timor-Leste rekursu umanus ne’e sufiente barak hela. So que ita rasik la fiar-an, oinsa mak atu halo jestaun no implementa polítika hirak ne’e iha ita nia munisipiu sira ne’e rasik. Espera katak polítika IX Governu nia tinan hirak mai tan ne’e bele ona implementa dadaun ona.
Se Governu Sentral kontinua nonok deit, dezempregu kontinua aumenta bebeik, tamba iha munisipiu sira balu kampu servisu laiha, joventude barak balu tuir deit mak treinu Grupu Arte Marsiais (GAM), tamba governu la kria kondisaun diak hanesan servisu ba Agrikultura maibé Irigasaun sira iha, maibé Governu la hadia, hein deit udan ben, maibé udan ben mos ladun diak. Dala ruma joventude sira stress no joventude-katuas balu sira kontinua buka servisu iha ema nia nasaun seluk, Australia, Korea do Sul, Inglaterra, Irlandia, Jerman, Polándia, Dubai, Malaysia, no nasaun sira seluk-seluk tan.
*Artigo ida ne’e la representa institusaun ne’ebé hakerek na’in haknar ba, maibé idea no argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nudar opinião pesoál. Iha sujestaun ruma bele haruka iha e-mail: moisesvicente59@yahoo.com ou telefone +67077291406.