Lafaek News—Sekretaria Estadu Formasaun Profisonal Empregu, kuarta (30/04/2025), realiza seminario nasional ho tema “Promove justisa sosial no traballu dignu ba traballador sira iha Timor Leste, atu harmoniza Kondisaun servisu ne’ebé seguru, saudavel no protezidu hodi kontribui ba kreximentu Ekonomia Timor Leste hodi komemora loron mundial trabalador 01 de Maiu 2025.
Iha semináriu ne’e, Interinu Sekratria Estadau Formasaun Profissonal no Empregu, Mateus dos Santos Talo, ko’alia liu kona-ba loron servisu nain sira 1 đe Maiu nudar loron rekoñesimentu traballador iha mundu tomak atu Komemora loron importante ida luta vitoria traballador nian.
“Istorikamente, loron 1 de Maiu ne’ebé ita sei komemora aban, nu’udár loron luta ba rekoñesementu no dignidade umanu iha vida traballadór nian, bainhira movimentu traballadór sira nian hahu halo greve no protestu iha Chicago, Estadus Unidos iha tinan 130 liu ba kotuk. Ikus mai, iha 1 Maiu 1890, mundu komemora ba dala uluk vitoria luta traballadór sira nian ne’e. Tanba ne’e mak sai ona nu’udár tradisaun ida katak Iha loron 1 de Maiu aleinde ita komemora susesu sira, sei nafatin iha momentu ba sindikatu traballadór sira nian hodi hato’o protestu ba governu no estadu iha nasaun ida-idak nian, inklui iha Timor Leste, tan ne’e loron aban ita sei komemora hodi fó ita nia omenajen ba mártir sira ne’ebé luta hodi defende direitu no dignidade traballadór sira nian,Dehan sekretarica estadu interinu Mateus Dos Santos Talo ba jornlaista sira iha salaun luz Clarita akait quarta 30/04/2025/.
Hau hakarak hato’o pozisaun governu nian relasiona ho asuntu traballu hanesan tuir mai ne’e, Primeiru: Governu Konstitusional da Sia fó enfaze makaas ba asuntu empregu iha ninia programa ba tinan lima nian liu husi tau prioritizasaun ba haree hikas instrumentu sira ne’ebé regula asuntu traballu no oportunidade empregu nian.
Instrumentu hirak ne’e mak hanesan Estratejia Nasional Empregu 2017-2030, kódigu laboral Timor Leste nian no agora daudaun SEFOPE halo namanas hela diskusaun no konsultasaun hodi halo revizaun be lei salariu mínimu iha Timor Leste nian, aleinde instrumentu sira, governu moos kria estrutura ida ne’ebé bele asegura iha oportunidade empregu natoon ba timor oan hotu.
Tanba ne’e maka, SEFOPE iha Diresaun Jeral ida ba Formasaun Profisional no Empregu, no tulun moos ho diresaun nasional sira hanesan Diresaun Nasional Formasaun Profisional, no Diresaun Nasional Empregu rai laran no Diresaun Nasional Empregu Estranjeiru, ida ne’e hakarak hatudu deit katak, governu iha responsabilidade moral no politika hodi asegura katak Timor oan sira ne’ebé iha idade serbisu nian bele hetan oportunidade natoon hodi serbisu no hetan serbisu ne’ebé dignu tantu iha rai laran nomos iha rai liur.
Atu garante oportunidade serbisu naton no dignu ba Timor oan sira ne’e mak ohin loron, Sekretáriu Estadu SEFOPE labele prezente iha ne’e tanba nia halo hela vizita ofisial ba Nova Zelandia hodi aranja oportunidade empregu ba Timor oan iha nasaun refere.
Aleinde buka oportunidade empregu oioin ba Timor oan, governu moos rekuñese katak ita labele haruka ita-boot sira ba serbisu hanesan atan. Atu ita-boot sira labele ba serbisu hanesan atan, governu hakarak prepara ita-boot sira liu husi kapasitasaun iha sentru formasaun sira no ida ne’e serbisu todan ida ne’ebé SEFOPE halo.
Governu halo esforsu sira ne’e hotu tanba, governu moos rekoñese katak Núdar trabalhador, ita bo’ot sira nia kontribuisaun ba dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian signfiikante tebes. Iha loron 1 de Maiu ida ne’e hakarak rekuñese ita-boot sira nia esforsu hodi hasae produsaun no rendimentu, kriasaun serbisu nomos hadiak moris familia nian.
Traballadór sira ne’ebé kompetente iha nasaun dezenvilvdu mos kontribui ba invosaun teknolojia iha serbisu-faMn nune’e ikus mai bele halo ekonomia nasaun nian kompetitivu liu-tan.
Iha setór seluk mos Minarais ho setor Agrikultura, kontribuisaun traballador sira bele hamoris no dezenvolve setor xave sira liu-liu iha ita nia rain mak hanesan Konstrusaun, Otelaria nomos komérsiu ne’ebé iha manan 5 ikus ne’e kontribui maka’as ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu ekonomia
Ho kondisaun hanesan ne’e, traballador sira mos iha risku ba eksploitasaun nomos sira la iha podér ka oportunidade atu negósia ba nesesidade serbisu nian. Iha parte seluk, Governu liu-liu SEFOPE mos rekuñese katak ita nia traballadór mos barak mak serbisu iha setor informal tamba nesesidade mak obriga duni (menus serbisu formal), setor informal fornese fleksibilidae barak, nomos fasil atu hetan ka hala’o. Ho menus kualifikasaun nomos edukasaun formal sira halo ita nia traballador hili mos setor ida ne’e.
“Nune’e, ita bele nota katak, setor edukasaun, tekniku vokasional nomos formasaun profissional nia papel importante atu asegura no prepara ema ba serbisu formal, governu liu husi SEFOPE nia esforsu mak oinsá asegura traballadór sira ne’ebé hili ona serbisu iha setor formal hetan duni protesaun liu husi fornesimentu benefísiu sira hanesan Kontribuisaun Siguransa sosial, defini Padraun ba Saláriu mínimu, no promove ambiente serbisu ne’ebé seguru no dígnu.
Ida ne’e serbisu boot no todan, nunee kontribuisaun husi ajente xave sira importante hanesan traballador rasik, Empregadór sira, Sindikato Traballadór nomos parseiru dezenvolvimentu nasional nomos internasional hotu.
Ha’u hanoin Governu presiza kolaborasaun mútua atu asegura hirak ne’e akontese, Governu nia papél barak liu estabelese polítika no prosedimentu sira liga ho trballador sira hanesan Lei traballu nomos seluk tan, maibé atu asegura hirak ne’e lao ho diak, presiza ita hotu nia kolaborasaun mos.
Jornalista : Moises Guterres




