Loron 24/12/2022,
husi : Domingos Maia.
Doben família sira: Se halo karik peskiza ruma, sei foti dadu sira nebé hatudu loos katak númeru feen-laen Katólika soe-malu (divorciados), ohin loron, sa’e áas karik? Predisaun ida ne’e mosu housi asumsaun ( perkiraan ) balun hanesan tuir mai ne’e nia impatu.
Ezemplu: — kazu violénsia doméstika tuir relatóriu organizasaun direitu-feto nian, sei sa’e hela de’it;
— númeru labarik sira nebé simu Sakramentu Batismo iha Igreja ho aman sira “incognito” mós sei barak;
— feen sira nebé laen housi rai-liur soe hela, la’ós uitoan;
— “abortus provocatus” ka soe bebé; tan ladauk selu barlake; lakon tiha kbit ekonómiku ba sustentu familiar.
Sei kazu sira barak tebes, se kee didi’ak nia abut mak enjerál sei hatalin ba lala’ok liberdade nú kauza-ulun. Ezemplu:
— kumpul kebo, samen level, children of god, nsst nebé anti instituisaun família nebé kesi ho kazamentu, norma tradisionál no legalidade formál. Basá kbit kontrolu housi Kreda lokál nu’udar instituisaun-relijioza boot ida nebé sai guardiaun-mor ba moris morál relijiozu nian, haree ba sai longar tiha ona;
–akompañamentu Komisaun Pastoráal no Katekeze nian ba família sira nia programa la klaru no orientadu tan fatór impedimentu barak.
Nune’e, maka família sira : — nia fiar-metin uluk, oras ne’e, sai molenga, dezafiadu no ameasadu tan tiha;
— haluha tiha ona saida mak sentidu fukun morál sakramentál sira nebé halulik tiha housi Kreda;
— lakon tiha hamtauk (temor) ba valór respeita ema, feto no mane, nia dignidade nu’udar illas Maromak nian;
— haluha tiha ona fukun sira doutrina sarani nian hodi la fiar ona katak Kreda Katólika mesan mak soi kbit maksoin ba mundu liuhousi Kristu Jesus, Messias, Mane Maksoi. Atitude hirak ne’e nsst, presiza atu halo estudu no peskiza-klean kona-bá aspetu idak-idak nia lala’ok no prioridade urjénsia. Se tanesan, ONG sira, iha TL, halo sira-nia programa atividade sira ba formasaun no hari’i auto defeza ba vítima sira, iha rai-laran, liu-liu, ba feto no kabarik sira, tan sira iha tiha ona rekursu umanu preparadu no hetan mós suporte meiu sira naton. Maibé Kreda lokál nebé soi kompeténsia no toos-boot liu, ladauk uza nakonu nia kbit rekursu sira nebé iha ona; no sei bele halo tan esforsu buka suporte meiu sira atu hala’o nia atividade formasaun kona-bá étika- morál no, liu-liu, halo programa akompañamentu ba pár família, feen no laen sira, nebé moris-terus hela ho aspestu umanu hirak nebé vulnerável, moras hela iha aspetu sira: psiko-sosiál, fíziku-mentál, morál-espirituál no kulturál ekonómiku.
Haree hosi aspetu reál hirak ne’e hotu katak família sira-nia moris fiar sai fraku no dependente tebes. Oinsá mak sira bele soi kbit rasik tane sira-an hasouru korrente-influente oin-oin nebé sasurut tama mai housi kultura rai-seluk? Ita mak tebe-rai maka’as loos ho identidade kultura nu’udar patrimóniu ida, maibé ita la soi defeza morál no étika ida hodi tane-an hasouru korrente influente sira nú funu-baluk ameasadór ba família, oras ne’e.
Tan ne’e, bele haree katak família sira-nia fiar hahú nakdoko, sente katak moris-família nian nu’udar instituisaun naturál ida nebé lulik, ohin loron, karik la bele hatuur-an metin tan ona iha nia prinsípiu-lulik sira nia mahon hodi haliis ba buka daudaun forma moris-seluk? Tan koko hela korrenti akulturasaun ne’e forte no halai maka’as tebes liuhousi meiu sientífiku no liu-liu teknolojia komunikasaun sosiál mak hamosu atitude indiferente, espíritu-revolta hodi forma movimentu sira hamriik hasouru sistema tradisionál no norma morál sira iha/hosi kulturál no Relijiaun, nebé ho norin sira impede, bandu, julga no kesi-metin sira-nia direitu no liberdade atu hakarak moris tuir loloos de’it sira-nia konsiénsia naturál umana no lakohi atu sadere tan ba modelu ou kakesi- kontrolu ida nebé impostu housi instituisaun legalidade no relijiozidade sira.
Doben família sarani sira hotu: oinsá família …? Housi sorin ida, mosu sentimentu sira pesimista no preokupante ba sikon, ohin loron, tanba sente no haree katak instituisaun naturál família nian, nebé lulik no asegura-metin ho Sakramentu, monu daudaun ona. Maibé housi sorin-seluk, sei tahan hela mós vizaun hirak nebé sei otimista ba nia restaurasaun finál ho kbit maksoin lalehan nian. Ita luta no harohan de’it basá mosu dezafiu-boot hasouru família sira-nia moris-fiar. Desizaun ikus iha Ida Leten Áas nia futar liman santu. Amin.




