Lafaek News–Xefe suku Maumeta postu administrativu Bazartete, munisípiu Likisá, Vitor da Silva, informa utiliza osan tara bandu nian hodi harii rasik sede suku Maumeta modelu andar ho luan metru 7 no as metru 11.
Komudade ho inisiativa harii suku foun ida ho andar osan mai husi sistema tara-bandu ba komunidade individu ne’ebe baku malu hetan sasaun ne’e 25-50 inklui bibi 1, tuasabu litru 5 ho serveja dos ida, problem grupu hetan multa 5000 no karau vaka ida, obrigatoria osan no osan loke taka suspeitu vítima loke odamatan no taka odamatan selu ho montante U$100. ne seidauk ko’alia manan ho lakon,’’informa sefe suku Maumeta Vitor da Silva ba lafaek news, tersa (24/05/2022).
Autoridade suku ne’e haktuir tara-bandu ne’e implementa iha tinan 2016 too agora, se ema liur halo problema kaer liu husi komunikasaun husi suku ida ba suku seluk, fo sansaun multa, se mak halo problema selu multa nafatin no prosesu ba legal la’o nafatin.
Vitor mos rekoñese governu lori dezenvolvimentu ona ba suku refere, hanesan estrada husi suku Maumeta ba suku Metagou projetu ne’e husi planu UNDP nian no servisu hamutuk ho ILO hodi nahe simente husi suku Maumeta kilu-metru 6, no husi fali Metagou ba Fatumai kilu-metru 5, hamutuk kilu-metri 11.
Planu ida husi PNDS, ami halo estrada iha bairo Hatusamoro aldea Nartutu, finaliza iha tinan 2019, estrada metru 680, husi projetu ne’e komunidade servisu hetan osan ba kada grupo total osan 35 mil resin, fahe ba parte loke saluran, ponte no osan insentivu ba ekipa suku nian, ne’e la inklui xefe suku ho xefe Aldea, no iha aldea Darumudapu mos loke foun estrada ho metru 3,5 Km husi PNDS 2021 ho osan U$ 39.000 no uma kbit laek iha suku ida uma tolu ba aldea ida ho total osan hamutuk U$ 51.000.,’’ Vitor relata.
Suku Maumeta la susar bee mos iha tempu uda, tanba instalasaun bee mos husi aldeia Maumetalau hafoin reabilita, maibé iha tempu bailoron distribuisaun bee la konsege sirkula ba komunidade sira, tanba volume bee menus.
Konaba be mos iha aldea Maumetalau ne’ebe rehabilita, sira agora konsume be mos ho diak maibe bailoron mak be la to komundade,’’ Vitor dehan.
Suku Maumeta tuir dadus husi 2015 nian atus ida resin, instalasaun kanu foun husi iha aldea Darumudupu ho Caimegohou konserva iha tanke boot rua hodi fahe ba aldea 4 hanesan aldea Nartutu, Caimegohou, Darumudupu no Maumetalau inklui ba suku Maumeta.
Ministériu agrikltura halo reabilitasaun iha tinan 2007 ba Darumudupu foho osan U$ 2.500 tanba komudade iha ne’e maioria moris ho agrikultura, no sira hela iha laletek bee iha fali okos,’’ tenik nia.
Iha sorin seluk suku Maumeta iha ona postu saúde, iha ne’ebé la’os governu mak harii, maibé komunidade sira mak harii rasik postu saúde hodi entrega fali ba governu tau matan iha rekursu umanu ho fasilidade saúde.
Ami iha ne’e postu saúde suku Maumeta ami halo rasik mak ami entrega ba estadu entau mak tau nia ema ho nia fasilidade sira, iha parteira ida dotora rua infermeiru ida ho saúde Publiku ida halo kna’ar ativu to kalan,
Iha parte seluk, edukasaun iha suku Maumeta, iha edefisiu eskola 3 kompostu husi eskola primaria Maumeta sentral, no EBF Maumetalau inklui iha eskola tékniku vokasional ida iha suku Maumeta, kondisaun edefisius di’ak ho professores sufsiente.
Kona-ba Edukasau ami iha eskola tolu primaria Maumeta Sentral Maumeta no Filial ida iha maumeta lau, no iha Tekniku vokasional ida iha maumeta, kondisau rua idak hotu filial mak la diak tanba escola ne’e halo iha tinan 2007 tanba tempo neba ne’e dezenu halo ho ai didin ho au-betun, no iha tinan 2008 halo fali ho ai-rin besi ho simente tanba haree ba osan U$ 9000, kada sala 9×6 hamutuk sala tolu,’’ xefe suku Maumete hakotu.
Jornalista : Acacio Pinto
Editor : Agapito de Deus




