
Lafaek News–Feto maluk ida ne’ebé badinas servisu, inspirativu no ezemplar, la sente kolen, maske hasoru dezafiu oin-oin iha nia jornada moris ne’ebé dala ruma mos prejudika tebes nia sentimentu pesoál no nia vida rasik, maibe sempre hamnasa ho firme hodi realiza mehi hamutuk ho organizasaun Plan International ba servi komunidade no labarik sira, liu-liu feto sira iha Timor-Leste.
Mada ho naran kompletu Maria Madalena dos Santos, ho estimadu Mada, moris iha aldeia Titilari, Suku Fuiloru, Lospalos iha loron 13 fulan Janeiru 1976, tuir Klan sira ne’ebé eziste iha Lospalos, Mada mai husi Klan Pai’ru ho nia Aman naran Livio dos Santos (falecidu) mate iha tinan 1990 no Inan naran Sara de Jesus (Falecida) mate iha tinan 1995.
Maria Madalena dos Santos ho maun alin hamutuk nain 8, maibé nain 4 fila no hela nain 4 feto nain 3 no mane nain 1, nia hahú nia estudu iha Eskola Primaria iha SDN No.1 Lospalos (1989) no Kontinua nia eskola Pre-sekundaria iha Eskola (SMP 1) Lospalos (1993) no Kontinua nia Eskola Sekundaria iha SMA Widya Bakti Lospalos no konsege remata nia estudu ne’e iha tinan 1996.
Ho nivel edukasaun no kondisaun ne’ebé iha nia koko atu kontinua ba universidade, maibé ho inan-aman ne’ebé laiha ona, nia tenke simu realidade no buka moris tuir kondisaun ne’ebé iha ho meius sira hanesan servisu ajuda nia familia sira hodi hetan suporta ba nia moris loron-loron nian.
Iha tinan 2000 Mada hahú servisu iha organizasaun Internasional ida naran Concern World Wide, (Preocupação em todo o mundo) assume kn’ar nu’udar ofisial projetu, ne’ebé hamutuk ho ekipa ba kampu hala’o servisu iha fatin ne’ebé rural tebes no susar mos atu asesu ba estrada no merkadu sira no nia hamutuk ho nia ekipa kampu sira dala ruma tenke la’o ain ho distánsia dook hafoin bele to’o iha komunidade sira ne’ebé sai tarjetu ba sira nia benefísiu ne’ebé sira nia organizasaun serbi.
Iha organizasaun Concern ho nia ekipa tenke servisu ba komunidade iha postu administrativu 5 ne’ebé destakadu iha munisipiu Lautém, sira servisu hamutuk ho grupo feto no organizasaun Mulher Timor (OMT).
Hahú husi tinan 2002-2006, nia kontinua servisu nudár Oficial Projeto ba Programa Livelihood Security (Segurança de meios de subsistência) durante tinan 3 iha Postu Administrativu Luro iha Munisipiu Lautém. Servisu ne’ebé nia halao no ho kondisaun tereno ne’ebé difisil tebes nia tenke lao ain iha nia servisu balun ba komunidade sira ne’ebé hela iha area sira ne’ebé rurais tebes no laiha asesu ba estrada. Dala barak sira tenke hulan no tutur material sira ne’ebé sira lori ba komunidade, maibé nia ho komitmentu ne’ebé boot tebes no ho fiar an ne’ebé makas nia kontinua la’o ho ekipa hodi hala’o projetu ne’ebé nia responsabiliza too remata.
Iha tinan 2007 bainhira nia kontratu remata nia hamutuk ho kolega sira seluk Hari’I ONG ida naran PROSPEK no kontinua servisu voluntariu iha organizasaun ne’e iha Postu Lospalos, Munisipiu Lautém hodi tulun nia kolega sira ba servisu ne’ebé organizasaun ida ne’e hala’o iha nia tarjetu ba komunidade no benefisiáriu sira tuir programa ne’ebé iha.
Iha fulan fulan Novembro 2007, Maria Madalena hetan oportunidade foun, servisu iha Organizasaun Plan International Timor Leste, ho ekipa programa sira seluk iha Munisipiu Lautém iha parte Programa Youth Livelihood nian ho posisaun nudár Oficial Projeto no kontinua toó projeto ida neé remata nia durasaun ba implementasaun iha Munisipiu Lautém too tinan 2012, durante tinan 5 nia laran ho Plan International nia hatudu duni nia prestasaun servisu ne’ebé diak tebes, koordena programa Juventude nian iha Munisipiu Lautém no susesu.
Iha tinan 2012-2014, Maria Madalena ho esperiensia ne’ebé nia halibur husi servisu sira ne’ebé nia halao tiha ona, nia hetan fali oportunidade hodi servisu iha organizasaun Austrália ida ho naran Many Hands international ne’ebé servisu ba asuntu Peskiza ba Kultura Fataluku nian, sira foku ba istória ezistensia rai ho nia fiar sira iha munisipiu Lautém ne’ebé tarjeta ba postu administrativu Lospalos, Tutuala no Lautém.
Iha tinan 2014, Maria Madalena dos Santos, hahu fali nia servisu foun iha organizasaun International ida naran Evecom, nudár Xefe Logistika ba Programa Kampaña Fase Liman ho Sabaun durante fulan 2 nia laran.
Ho esperensia sira ne’ebé kontinua aumenta, Maria Madalena hetan oportunidade foun iha nia jornada moris hodi bele kontinua aplika esperensia sira ne’ebé nia hetan no hahu iha fulan Marsu to’o Dezembru 2015, nia kontinua servisu fali iha Plan International Timor Leste nudár Field Staff ba programa WASH, iha programa ne’e nia halo sensibilizasaun ba familia sira kona ba asuntu promosaun Saude no be mos nian.
Iha fulan Maio 2016, Maria Madalena dos Santos, kontinua hetan konfiansa husi Jestor sira iha organizasaun Plan International Timor-Leste hodi servisu ba Projeto ElNino. Ho esperensia ne’ebé aumenta ba bebeik, no ho komitmentu ne’ebé forte tebes mesmo nudár feto ida ne’ebé ho limitasaun no preokupasaun sira kona ba seguransa nia an rasik, maibé ho korajen nafatin katak nia ba serbi nia ema sira feto-mane,ferik-katuas, labarik no joven sira ne’ebé hasoru dezafiu oin-oin iha suku no aldeia, Mada nafatin la’o no serbi ho onestidade no komitmentu.
Iha Fevereiru tinan 2017 kontinua hetan nafatin fiar husi Plan International Timor Leste, hodi servisu hamutuk ho ekipa ba Projeto WASH ne’ebé involve liu ba iha programa ALFA. Nuneé nafatin aumenta ba bebeik nia expereinsia sira, nia kontinua hetan fiar hodi servisu nafatin ba projeto sira ne’ebé hetan suporta husi duador sira ba Plan International Timor Leste.
Hahú iha tinan 2020, Maria Madalena dos Santos, kontinua ho servisu foun ne’ebé hetan suporta husi Australian Humanitarian Program (AHP), no sai nudár Oficial Projeto ba Covid-19 no ho servisu ida neé nia hamutuk ho ekipa ba projeto ida neé halao distribuisaun ba material higiéniku, ba eskola sira hamutuk 240 eskolas iha munisipiu 6 hanesan Lautém, Baukau, Vikeke, Aileu, Ainaru no Manufahi.
Hahú iha tinan 2021, nia hetan fiar husi organizasaun Plan International Timor Leste, nudár oficial projetu ba projetu AHP nian iha Ainaro, liu-liu iha postu administrativu Maubisse ne’ebé baliza ho munisipiu Aileu.
Maria Madalena dos Santos ‘’Mada’’ nu’udar feto ida ne’ebé ho limitasaun oin-oin hahú husi nia inan-aman ne’ebé mate sedu halo nia tenke forte hodi hasoru dezafiu sira iha nia moris loron-loron ho servisu saida deit maka nia bele halo hodi sustenta nia moris.
Ho motivasaun ida neé nudár feto ne’ebé ho ibun lais no bo’ot dala ruma halo nia kolega sira sente ofendidu ba nia liafuan sira kuandu servisu balun ne’ebé iha labele halo no kompleta husi nia maluk sira iha nia ekipa servisu. Iha nia intervensaun sira nia hatudu duni nia komitmentu ne’ebé forte liu husi nia servisu sira hanesan nia tenke lao ain ho distansia ne’ebé do’ok hodi bele toó ba iha komunidade ne’ebé sai tarjetu, dala ruma nia tenke tutur sasán ne’ebé sira atu lori ba, tanba transporte labele liu ho razaun estrada laiha no dala balun nia tenke sa’e kuda hodi bele toó iha komunidade sira ne’ebé iha tinan barak nia laran ema labele to’o tanba dook tebes husi asesu dezenvolvimentu.
Maria Madalena dos Santos, nudár feto ida ne’ebé ho ibun ne’ebé lais no bo’ot kuandu koalia ho nia maluk servisu no ho pronunsiasaun ne’ebé forte husi dialeto Fataluku wainhira koalia Tetum dala ruma halo nia kolega sira hamnasa nian maibe nia la sente moe tamba ida ne’e mak Maria Madalena lolos nia origen, ho nia komitmentu servisu inspira tebes maluk feto sira atu bele apriende no hakat tuir nia esperensia no komitementu ba servisu, aprende servi ho responsabilidade ne’ebé nia simu mesmo nia tenke hasoru udan, anin, kondisaun terenu ne’ebé át tebes maibe nia luta nafatin lao ba oin ho lema ida katak “ha’u ba serbi ha’u nia rai no ha’u nia ema sira no ida ne’e ema nunka atu hapara ida ne’e”.
Dala ruma nia moras tanba han tarde no prejudika nia stómagu moras no nia tenke baixa iha ospitál, maibé tenke la’o ain, motorizada ne’ebé nia uza dala ruma át iha dalan klaran, maibé sempre buka meius hodi hetan solusaun.
Ba da-daun hela iha nia fatin aluga (Kost) ne’ebé simplest tebes iha Aileu Villa hodi bele kontinua servisu, distánsia ba nia no dook husi familia la’os dezafiu ba nia atu hala’o nia misaun importante atu serbi nia komunidade, iha nia hela fatin dala ruma ahi mate iha kalan, be’e maran no nia tenke ba buka be hodi kuru no fase roupa iha mota laran, dala ruma labele han kalan, tanba fila husi servisu iha komunidade no to’o iha nia kost no kalan ona.
Dala ruma mós la han no toba de’it tanba kolen, maibé situasaun hirak ne’e nunka hamihis nia komitmentu servisu ba rai no povu iha area kobertura organizasaun Plan International Timor Leste.
Iha Mundu ema hotu iha nia lala’ok moris rasik, hein katak Maria Madalena nia istória susesu hamutuk ho organizasaun ne’ebé nia haknar an ba oinsá serbi nia komunidade sira bele sai inspirasaun foun ba feto maluk sira seluk, liu-liu Feto Foinsa’e sira iha Timor, atu bele tuir nia, buka aprende nafatin, laiha dezafiu ida ne’ebé labele rezolve, maibé tenke badinas, fiar-an no koko hodi lao to’o hetan susesu.
Mai ita promove Iguáldade Jenéru no suporta ita nia maluk feto sira hodi bele sai parseiru diak ba dezenvolvimento iha ita nia rai rasik no povo ida ne’e.
* Autór & Editor: Ramalho Barreto & Delsio Guimarães




