NOTÍSIA JERÁL · 28 Nov 2020 04:56 ·

Diskursu Prezidente Repúblika Iha Serimónia Selebrasaun Proklamasaun Independénsia Ba Dala- 45


Diskursu Prezidente Repúblika  Iha Serimónia Selebrasaun Proklamasaun Independénsia Ba Dala- 45 Perbesar

Lafaek News—Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo, hatoo nia diskursu iha selebrasaun proklamasaun indpendénsia 28 de Novembru 1975 ba dala-45 iha munisípiu Likisá.

Tinan-tinan Governu Timor-Leste lori programa selebrasaun 28 novembru 1975 ba Munisípiu ida. Tinan ida ne’e Munsípiu Liquiçá mak sai fatin hodi hamanas ita-nia nasionalismu no patriotismu iha loron istóriku importante ida ne’e.

Ita hala’o ona atu formál hasa’e Bandeira RDTL akompaña ho ita-nia Hinu Nasionál, nu’udar símbolu rua ba soberania, independénsia, unidade no integridade Timor-Leste nian. Ho serimónia ida ne’e ita-nia neon halai kedas ba ita-nia luta libertasaun nasionál naruk no nakonu ho susar oioin.   Ohin ita afirma nafatin ita-nia identidade nasionál, ne’ebé identifika ita nu’udar Povu úniku ho kbiit rasik no hakarak rasik, harii Nasaun – hanaran kedas Timor-Leste, bainhira ita hahú movimentu libertasaun nasionál iha 1974.

Atu afirma ita-nia identidade nu’udar timoroan, mak Comité Central FRETILIN deside halo Proklamasaun Unilateral Independénsia, iha 28 novembru 1975. Órgaun másimu ne’e deside mesak hatún Bandeira kolonial portugeza no hasa’e fali Bandeira RDTL, nu’ udar símbolu ba Estadu soberanu no independente, Timor-Leste, akompaña ho Hinu Nasionál, Pátria Pátria.

Iha 30 Novembru 1975, membrus Governu dahuluk Timor-Leste halo juramentu serví Povu no Nasaun Timor-Leste, iha Palásiu Lahane, Díli.

Ita harii ita-nia Estadu soberanu no independente ho Konstituisaun kiik no simples ida, maibé natoon atu ukun rasik-an no hetan rekoñesimentu husi komunidade internasionál iha 2002. Tuir mai ha’u haklaken ba maluk sira, liuliu ba joven sira, atu kompreende didi’ak signifikadu loron ohin nian.

Hafoin konflitu armadu entre timoroan iha fulan agostu 75 ramata no FRETILIN ukun “de faktu” no, tanba Portugal la fila nu’udar poténsia administrante ba Timor-Leste, Comité Central FRETILIN iha hanoin atu proklama independénsia Timor-Leste nian, iha 1 dezembru 1975, Maibé tanba inimigu hahú tama dadaun mai  ita-nia territóriu laran, husi fronteira-rai,  líder FRETILIN sira adianta tiha proklamasaun unilaterál independénsia ba 28 novembru 1975.

Nasaun lubuk ida, inklui eis-kolónia lima Portugal nian, iha Áfrika, hanesan Moçambique, Angola, Guiné-Bissau, Cabo Verde no São Tomé e Príncipe, rekoñese kedas proklamasaun unilateral independénsia husi FRETILIN, iha 28 novembru 1975.

Ho tan Nasaun balun seluk  ninia apoiu no komunidade internasionál ninia dedikasaun tomak, tinan ba tinan, mak ita konsege kaer metin kestaun Timor-Leste iha ajenda Nasoins Unidas to’o hetan Ukun Rasik-an, liuhusi Referendu organiza husi ONU rasik.

Ohin ita hakruuk ba ita-nia asu’uain sira ne’ebé fó-an tomak ba ita-nia independénsia, liuhusi sira-nia dedikasaun tomak. Barak tebes mak fó sira-nia vida rasik no sakrifika sira-nia família.

Asu’uain sira iha rai-laran mak kaer prosesu luta. Maibé ita labele haluha mós sira ne’ebé dedika mós sira-nia vida tomak, iha rai-li’ur, ba luta libertasaun nasionál durante tinan rua nulu resin haat. Ita mós labele haluha kontribuisaun husi Igreja Katólika ba ita-nia luta libertasaun nasionál.

Haree ba ita-nia istória luta libertasaun nasionál, ita bele hatete katak ita-nia Ukun-an ne’e mai husi sakrifísiu husi ita-nia ema sira ne’ebé hatene fó valor ba sentidu moris nu’udar Povu no Nasaun, moris iha rai-laran, iha vila, iha foho leten ka rai-liur.

Ho orgullu boot tebes mak ha’u kondekora ohin maluk asu’uain tolu nulu resin sia, feto no mane, ho Ordem Timor-Leste. Sira fó sira-nia-an tomak ba luta libertasaun nasionál liuhusi Frente Klandestina no Frente Armada.

Kondekoradu sanulu resin sia mak la hamutuk ona ho ita ohinloron. Ho serimónia rekoñesimentu ida ne’e, Estadu Timor-Leste hamorin sira-nia memória nu’udar asu’uain no mártir Timor-Leste nian no haksolok sira-nia família iha loron ohin. Sira mak ita-nia orgullu.

Ho haksolok boot tebes mak Prezidente Repúblika mai Liquiçá,  hamutuk ho Governu, Parlamentu Nasionál, Tribunal Rekursu, instituisaun públika sira, komunidade Liquiçá, asu’uain sira no família mártir sira-nian, fó onra ba ita-nia erói sira no dignifika loron ohin, nu’udar loron ne’ebé ita hahú moris ho sentimentu orgulhu, iha Rai kiik ida ne’e, ho sentidu Povu no Nasaun.

Povu doben Timor-Leste

Bainhira ita restaura independénsia iha 20 maiu 2002, ita-nia Konstituisaun hili nafatin 28 novembru 1975, nu’udar loron independénsia atu ita afirma-an nafatin ba mundu katak ita-nia luta ba independénsia ne’e mai husi prosesu ida ne’ebé naruk no susar tebes. Katak ita timoroan mak hakarak tula mehi boot ne’e iha ita-nia kabaas leten, ita mak autór ba prosesu ne’e, ita mak halo ita-nia istória ukun rasik-an.

Tanba ita-nia luta rasik no tanba ita konsege komunidade internasionál rekoñese ita-nia luta ne’e, mak mosu Referendu organiza husi ONU, iha 30 agostu 1999, nu’udar aktu  ida hodi hakotu funu iha Timor-Leste.

Referendu ne’e la’ós mosu derrepente de’it husi ONU, maibé nu’udar konsekuénsia ida husi ita timoroan nia luta no determinasaun, iha rai-laran no iha rai-li’ur.

Ita kaer filafali prosesu ukun-an husi 20 maiu 2002 ho Konstituisaun ida modernu, ho Órgaun Soberania haat ne’ebé independente maibé iha relasaun ba malu: Prezidente Repúblika, Parlamentu Nasionál, Governu no Tribunal sira, hodi halo ezersísiu Poder Demokrátiku ne’ebé hatur iha Povu nia vontade rasik!

 Povu doben Timor-Leste

Biar Konstituisaun define momoos knaar ida-idak nian no oinsá sira relasiona malu, ita-nia ema balun la interpreta ho di’ak saída mak Konstituisaun ne’e hateten, haruka no haktuir ba  ita hotu tenke kumpre.  Tanba balun la interpreta tuir nia sentidu loloos mak mosu diverjénsia oioin iha ita-nia sosiedade laran, inklui entre Órgaun Soberania sira. Tanba mós problema interpretasaun  mak mosu ona  krize polítika boot tolu, iha ita-nia Timor-Leste livre no independente.

Krize boot ida akontese iha 2006, ida seluk iha 2017 dada to’o 2018 enkuantu FRETILIN kaer ukun.  Krize ikusliu mosu iha final 2019 no dada to’o 2020 enkuantu AMP mak kaer ukun. Responsável Órgaun Soberania sira-nian xoke malu no relasaun ba malu suspende ka hakotu.

Krize polítika ne’ebé mosu iha 2006 tabik kedas ho kilat tarutu entre PNTL no FALINTIL-FDTL no ema sunu uma no oho ka ataka ema arbiru de’it. Ita-nia ema barak lakon uma no sasán no sai ema deslokadu internamente (ka koñesidu liu ho naran “refujiadu”) iha fatin-fatin ho kondisaun aat tebes durante fulan barak. Instabilidade sosiál boot tebes iha krize 2006. Risku atu sai Guerra Sivíl aas tebes. Tanba ne’e, Primeiru-Ministru husu rezignasaun atu hasees risku raan fakar dala ida tan iha ita-nia Rain doben. Krize ne’e hatudu relasaun ladi’ak entre líder sira no entre Órgaun Soberania no hamosu krize sosiál maibé ita la tama iha krize institusionál grave tanba Parlamentu Nasionál, Governu, Prezidente Repúblika, Tribunál sira no instituisaun sira Estadu nian  hala’o hela sira-nia knaar tuir Konstituisaun haruka.

Iha fali 2017, dala ida tan akontese krize polítika maibé ho impaktu aat boot ba ita-nia Estadu Direitu Demokrátiku. Hafoin rezultadu eleisaun fó-sai, Prezidente Repúblika konsulta kedas ho partidu polítiku sira no ho líder balu hafoin hetan garantia katak sei iha opozisaun konstrutiva iha Parlamentu Nasionál,  Xefe Estadu  fó kbiit ba partidu FRETILIN kaer ukun tinan lima, nu’udar vensedor eleisaun 2017. Maibé husi diferensa polítika ne’ebé mosu entre partidu sira, iha Parlamentu Nasionál, mosu konflitu boot entre maioria pós-eleitoral halo opozisaun iha Parlamentu Nasionál no Governu. Parlamentu Nasionál la funsiona hanesan bainbain no Governu la konsege hala’o ninia knaar tuir Konstituisaun haruka. Komunikasaun entre Parlamentu Nasionál no Governu kotu. Haree ba situasaun konflitu boot tebes no ita tama ona iha krize institusional ida ke grave tebes, Prezidente Repúblika deside disolve ka hakotu Parlamentu Nasionál no konvoka eleisaun jeral antesipada.

Tanba AMP mak manán eleisaun jerál antesipada, Prezidente Repúblika bolu Aliansa ne’e hodi forma Governu. Maibé iha governasaun klaran mosu filafali konflitu boot entre partidu sira ne’ebé halo parte iha AMP, Biar partidu sira iha Parlamentu Nasionál xumba Orsamentu Jerál Estadu 2020, Governu sei hala’o hela ninia knaar baibain hela ho apoiu husi partidu rua husi AMP rasik no husi partidu opozisaun FRETILIN.

Parlamentu Nasionál mós hala’o hela ninia knaar konstitusional. Enkuantu partidu sira buka malu atu rezolve konflitu polítiku iha momentu ne’ebá, mosu situasaun kalamidade públika saúde ne’ebé preokupa ema hotu-hotu bainhira moras Covid-19 afeta mundu tomak. Nu’udar medida atu hasees-an husi moras aat ne’e, Timor-Leste hahú tama iha estadu emerjénsia. Ho medida kuarentena ba sira ne’ebé tama mai husi rai-li’ur, ita konsege taka dalan ba covid-19. Ema besik tolu nulu mak tama mai Timor-Leste ho moras covid-19 maibé servisus saúde konsege kontrola metin no moras ne’e la hada’et ba komunidade no ema ida la mate.

Entretantu ho asinatura plataforma entendimentu entre FRETILIN no PLP, mosu entendimentu polítiku-partidáriu foun ida iha Parlamentu Nasionál.

Povu doben Timor-Leste

Permite mai ha’u iha loron ida ohin atu esklarese diak liu-tan kona-ba situasaun polítika  ka impase polítika iha ita-nia rai laran. Konaba ida ne’e ha’u prefere koalia tuir saida mak Konstituisaun hateten no hakerek ho lia-fuan ho nia sentidu juridiku konstitusional.

Wainhira koligasaun pré-eleitorál ka pós-eleitorál ida ne’ebé mak sustenta Governu rahun, ne’e la signifika katak automatikamente Governu ne’e monu ona no tenke forma fali Governu foun. Koligasaun rahun la’ós fundamentu ida atu halo kedas ona demisaun ba Governu. Situasaun hirak ne’ebé mak implika demisaun Governu só situasaun hirak ne’ebé mak temi iha artigu 112 Konstituisaun. Wainhira la mosu situasaun ruma ne’ebé mak temi iha artigu 112 Konstituisaun, Governu kontinua ninia knaar ho kbiit tomak.

Uluk wainhira partidu CNRT la sustenta ona VIII Governu no bá hamutuk ho partidu sira seluk ne’ebé iha asentu parlamentár hodi estabelese koligasaun foun ida ho objetivu atu forma IX Governu, VIII Governu ne’e sai tiha Governu minoritáriu. Maske hala’o knaar nu’udar Governu ida ne’ebé minoritáriu iha momentu ne’ebá, VIII Governu kontinua iha ninia kbiit kompletu.

Ita-nia Konstituisaun la bandu ejistensia Governu minoritáriu. Governu minoritáriu bele mosu iha momentu inísiu lejislatura foun mós bele akontese durante lejislatura ida nia laran. Ne’e katak hahú hosi momentu formasaun Governu, minoria ne’e hahú kedas ona hosi inísiu mandatu governativu (hanesan akontese ba VII Governu).

Bele mós mosu Governu minoritáriu wainhira koligasaun maioritária ruma naksobu iha dalan klaran (hanesan akontese ba AMP ne’ebé mak mosu iha eleisaun lejislativa 2018). Ita-nia norma konstitusionál sira kona-ba formasaun no demisaun Governu, kuaze hanesan kedas ho norma konstitusionál Portugál nian. Iha Portugál ejiste ona Governu minoritáriu oioin. Konstitusionalista boot sira-nia obra doutrinária iha Portugál la dehan katak Governu minoritáriu ne’e inkonstitusionál.

Uluk atuál Primeiru-Ministru hatama pedidu demisaun ba Prezidente Repúblika no to’o ikus Primeiru-Ministru rasik dada filafali ninia pedidu demisaun ne’e ho razaun tanba mosu situasaun kalamidade públika no emerjénsia ne’ebé mai hosi kalamidade ne’e, no mós situasaun polítika no ekonómika difísil iha rain laran, presiza kontinuasaun kontribuisaun nu’udar Primeiru-Ministru.

Tuir Konstituisaun, Prezidente Repúblika laiha obrigasaun atu aseita Primeiru-Ministru nia pedidu demisaun. Artigu 112, númeru 1 Konstituisaun estabelese kondisaun balu kona-ba oinsá Governu bele hetan demisaun. Kondisaun ida ne’ebé mós hamosu demisaun Governu mak aseitasaun prezidensiál ba pedidu demisaun hosi Primeiru-Ministru.

Hafoin Prezidente Repúblika aseita pedidu demisaun Primeiru-Ministru nian mak Governu foin hetan demisaun. Karik Prezidente Repúblika la aseita Primeiru-Ministru nia pedidu demisaun, Governu kontinua hala’o ninia knaar hanesan baibain. Konstituisaun la fó prazu ba Prezidente Repúblika atu deside kona-ba Primeiru-Ministru ninia pedidu demisaun. Konstituisaun mós la bandu Primeiru-Ministru atu dada filafali ninia pedidu demisaun hafoin aprezenta pedidu demisaun ne’e ba Prezidente Repúblika. Hafoin Primeiru-Ministru hatama ninia pedidu demisaun, Primeiru-Ministru la insiste, ha’u repete, Primeiru-Ministru la insiste, atu pedidu ne’e hetan aseitasaun prezidensiál. Primeiru-Ministru prefere tetu kle’an signifikadu no impaktu hosi ninia pedidu ne’e.

 Maioria parlamentár foun ne’ebé mak uluk estabelesidu ona, ne’ebé partidu CNRT mak lidera, bele halo mosaun sensura ba VIII Governu maske iha momentu ne’ebá Primeiru-Ministru hatama ona ninia pedidu demisaun ba Prezidente Repúblika, karik koligasaun foun iha momentu ne’ebá hakarak duni atu ka’er ukun. Maioria parlamentár foun iha momentu ne’ebá la hatudu ninia forsa iha Parlamentu Nasionál liuhosi votus maibé hatudu de’it forsa maioria foun ne’ebé refere liuhosi konferénsia imprensa iha okaziaun oioin.

Uluk mosu ezijénsia atu Prezidente Repúblika disolve Parlamentu Nasionál. Atu disolve  Parlamentu, la to’o ho de’it ejsiténsia krize institusionál. Krize institusionál ne’e tenke “grave”. Ezemplu faktu ida ne’ebé bele tama ba kategoria krize institusionál grave mak “la aprova Orsamentu Jerál Estadu”.  Maibé faktu laiha aprovasaun Orsamentu Jerál Estadu, liu períodu loron 60, bele hamosu ka bele mós la hamosu efeitu ne’ebé konsideradu nu’udar situasaun krize institusionál grave. Wainhira faktu ida-ne’e signifikativamente afeta, prejudika ka impede funsionamentu regulár instituisaun demokrátika sira, no wainhira la ejiste alternativa solusaun konstitusionál ba krise ne’e, entaun desizaun prezidensiál kona-ba disolusaun Parlamentu hetan ninia fundamentu hosi Konstituisaun.

Prezidente Repúblika la tenke disolve kedas ona Parlamentu wainhira iha prazu loron 60 la konsege forma Governu foun ka la konsege aprova Orsamentu Jerál Estadu. Prazu ida ne’e laos prazu limite, maibe prazu husi ne’ebé se liu karik, Prezidente Repúblika bele deside. Wainhira desizaun Prezidente Repúblika nian permite reforsu prinsípiu no valór sira ne’ebé aas liu demokrasia, unidade Estadu no funsionamentu normál instituisaun demokrátika sira nian, Prezidente Repúblika la tenke deside kedas ona wainhira to’o ona prazu loron 60.

Prezidente Repúblika bele deside depoisdé prazu konstitusionál loron 60 ne’e,  karik ejiste sirkunstánsia sira ne’ebé indika katak apresiasaun ba faktu sira iha evolusaun polítika presiza tan tempu ruma hodi la halo agravamentu ba krize institusionál ne’ebé la’o daudaun.

Orsamentu Jerál  Estadu ba tinan 2020 la aprovadu ne’e la singifika katak mosu ona “grave crise institucionál” ne’ebé obriga Prezidente Repúblika atu disolve Parlamentu Nasionál. La aprova Orsametu ba tinan 2020 nian ne’e bele rezolvidu ho mekanizmu ne’ebé mak la’ós disolusaun Parlamentu Nasionál no konvokasaun eleisaun parlamentár antesipada. Maioria parlamentár ne’ebé ejiste iha momentu ne’ebá bele uza artigu 112 Konstituisaun kona-ba halo mosaun sensura ba Governu.

Konstituisaun temi maibé la define signifikadu hosi konseitu “grave crise institucional”. Prezidente Repúblika mak iha kbiit atu tetu hodi deside  kona-ba ejiste ka la ejiste situasaun “grave crise institucional”, relasionadu ho presupostu no sirkunstánsia sira ne’ebé mak estabelesidu iha Konstituisaun laran. Prezidente Repúblika mak tetu no foti desizaun polítika ne’e ho maneira independente, autónoma no livre.

Kona-ba nomeasaun no pose ba Membru Governu, Konstituisaun la obriga Prezidente Repúblika atu, sempre, aseita kada proposta nomeasaun ka ezonerasaun ne’ebé mak Primeiru-Ministru hato’o ba Prezidente Repúblika. Wainhira laiha proposta nomeasaun ka ezonerasaun hosi Primeiru-Ministru, Prezidente Repúblika labele halo nomeasaun ka ezonerasaun maibé wainhira iha. Proposta nomeasaun ka ezonerasaun ruma, Prezidente Repúblika bele la konkorda ho naran ruma ne’ebé mak Primeiru-Ministru propoin. Prezidente Repúblika labele halo nomeasaun ka ezonerasaun mesak wainhira laiha proposta nomeasaun ka ezonerasaun hosi Primeiru-Ministru.

Iha fulan-maiu 2020 grupu Deputadu balu hatama petisaun ba Tribunál Rekursu hodi halo fiskalizasaun abstrata konstitusionalidade ba Dekretu Presidensiál númeru 19/2018 kona-ba nomeasaun Membrus VIII Governu. Iha petisaun ne’ebé refere nia laran, temi komportamentu oioin Prezident Repúblika nian ne’ebé mak alegadamente viola Konstituisaun. Tribunál Rekursu indefere liminarmente tanba, aleindé razaun selseluk, Dekretu Prezidensiál númeru 19/2018 nu’udar actu polítiku. Tribunál Rekursu entende katak nomeasaun Membrus Governu nu’udar actu polítiku Prezidente Repúblika nian. Tan ne’e, laiha posibilidade atu halo fiskalizasaun konstitusionalidade ba Dekretu prezidensiál ne’ebé refere.

Tanba aktu prezidensiál kona-ba nomeasaun Membrus Governu konsideradu nu’udar aktu polítiku no labele sai objetu ba fiskalizasaun konstitusionalidade, ita bele mós entende katak wainhira la halo nomeasaun ba ema ruma ba kargu Membru Governu, labele mós sai nu’udar objetu ba fiskalizasaun konstitusionalidade tanba ne’e nu’udar desizaun polítika.

Hafoin Prezidente Repúblika husu ba Primeiru-Ministru atu tetu filafali naran balun ne’ebé mak propoin oan atu sai Membru Governu, opiniaun balu konsidera ida-ne’e nu’udar violasaun ba prinsípiu rua iha administrasaun prosesuál justisa nian: “segredu justisa” no “Prinsípiu inosénsia”. Violasaun ne’e akontese ka lae, ne’e knaar órgaun judisiál nian mak atu julga. Ema ruma sente prejudikadu ho kestaun ne’e, bele halo kontestasaun judisiál.

Jurisprudénsia Tribunál Rekursu nian kona-ba insuscetibilidade (laiha posibilidade) kontrolu judisiál ba aktu polítiku Prezidente Repúblika nian ejiste, la’ós de’it iha akórdaun sira ne’ebé  mak fó-sai durante impase polítiku foin daudaun ne’e maibé fó-sai kedas ona iha tinan 2008 ne’ebé dehan katak aktu ho karákter polítiku ne’ebé mak Prezidente Repúblika halo, la inkluídu iha kontrolu judisiál kona-ba konstitusionalidade.

Entre sidadaun sira ka entre polítiku sira ka entre jurista sira, bele iha interpretasaun jurídika oioin maibé interpretasaun ne’ebé vale liu mak interpretasaun hosi Tribunál. Durante mais ou menos tinan 3 kotuk ne’e, mosu diverjénsia interpretasaun kona-ba ita-nia  norma konstitusionál balu. Opiniaun balu afirma katak Prezidente Repúblika viola Konstituisaun. Oinsa Prezidente Repúblika viola Konstituisaun se Konstituisaun rasik mak fo duni kompetensia ida ne’e ba nia?

Bele dehan katak fatór ida ne’ebé kontribui ba “impasse polítiku” iha tempu ne’ebá mak diverjénsia interpretasaun balu kona-ba ita-nia Konstituisaun.

Só Tribunál Rekursu de’it mak iha kompeténsia atu deklara kona-ba mosu ka la mosu violasaun ba Konstituisaun. Wainhira Tribunál Rekursu fó-sai ona ninia interpretasaun ruma, ita bele la konkorda tanba ita iha ita-nia perspetiva jurídika ka politíka rasik maibé ita labele deskredibiliza ita-nia Tribunál. Wainhira Tribunál fó-sai ona ninia opiniaun, ita tenke respeita no kumpre desizaun ne’e maske ita la konkorda ho argumentasaun ne’ebé Tribunal hodi fundamenta ninia desizaun.  Ho maneira ida-ne’e, ita kontribui ba pasifikasaun ba situasaun polítika iha ita-nia rain ne’e.

Relasionadu ho “hadau malu” Meza Parlamentu Nasionál ne’ebé mak akontese iha fulan-maiu tinan ida-ne’e, iha opiniaun balu afirma katak Prezidente Repúblika nonok hela no ne’e sinál katak Prezidente Repúblika konsente hahalok “hadau malu” podér iha Parlamentu Nasionál. Opiniaun balu dehan katak mosu asaun inkonstitusionalidade no ilegalidade maibé Prezidente Repúblika la ko’alia buat ruma. Prezidente Repúblika laiha kompeténsia atu julga kona-ba mosu ka la mosu asaun inkonstitusionál ka asaun ilegál. Akontesimentu ne’ebé mak mosu iha loron 18 no 19 fulan-maiu 2020 tanba mós ejiste diverjénsia interpretasaun kona-ba ita-nia Konstituisaun no lei ona sira ne’ebé regula funsionamentu Parlamentu nian.

Jurisprudénsia Tribunál Rekursu nian kona-ba akontesimentu iha Parlamentu durante loron rua iha momentu ne’ebá hatudu mai ita katak tuir Rejimentu Parlamentu nian, Plenáriu Parlamentu nian mak fatin ne’ebé apropriadu ba parte ne’ebé la satisfeitu atu halo kontestasaun ba destituisaun no eleisaun Prezidente Parlamentu iha momentu ne’ebá. Jurisprudénsia ne’ebé refere afirma mós katak destituisaun no eleisaun Prezidente Parlamentu nu’udar actu polítiku. Tan ne’e, labele sai objetu ba kontrolu judisiál kona-ba konstitusionalidade.

Jurisprudénsia ne’e fó indikasaun katak Tribunál “rekoñese” desizaun polítika ne’ebé mak maioria Deputadu sira foti ona iha loron 19 fulan-maiu tinan 2020. Ita bele la konkorda ho Tribunál ninia opiniaun tanba ita iha ita-nia pontu-de-vista rasik maibé ita labele deskredibiliza Tribunál ninia knaar tanba la konkorda desizaun ruma hosi Tribunál.

Wainhira mosu alterasaun ba kompozisaun maioria parlamentár foun, Primeiru-Ministru halo remodelasaun ba Governu. Prezidente Repúblika aseita nomeasaun no fó pose ba Membru Governu sira tanba VIII Governu hetan sustentasaun hosi maioria partidu sira iha Parlamentu.

Povu doben Timor-Leste

Ita konsege haka’at krize polítika ida ne’e bainhira partidu FRETILIN deside viabiliza VIII Governu no Primeiru-Ministru deside kaer nafatin ninia knaar iha momentu ne’ebé Estadu Timor-Leste tomak hasoru situasaun kalamidade públika ho konsekuénsia ekonómika aat tebes. Ita konsege hetan solusaun tanba dever serví Povu no sentidu Estadu sei maka’as nafatin iha líder sira ne’ebé lidera partidu polítiku sira ne’ebé sustenta VIII Governu ohinloron.

Ho krize polítika sira ne’ebé ita hasoru ona,  ita bele haree katak importante tebes ba Timor-Leste katak partidu polítiku sira, líder polítiku sira no personalidade sira ho influénsia iha komunidade tenke iha vontade atu hetan solusaun ba problema ne’ebé de’it. Hanesan iha tempu luta, ita presiza líder-modelu atu ita hotu haktuir, atu ita hotu bele kaer metin nafatin ita-nia moris, nu’udar Povu no Nasaun.

Ita presiza haburas filafali fiar ba malu, ho onestidade no integridade, atu bele hametin konsensu nasionál hodi haforsa Estadu Direitu Demokrátiku, haburas dezenvolvimentu sustentadu no sustentável, hasa’e kreximentu ekonómiku iha rai-laran; hala’o jestaun ho rigor, transparénsia, efikásia no efisiénsia ba Fundu Minarai atu ita-nia oan no bei-oan sira bele  hetan mós benefísius.

Ne’e katak Fundu Minarai ne’e tenke fó rezultadu di’ak mai Timor-Leste; konsensu ida ne’e tenke haree mós ba edukasaun nu’udar garante ba futuru dignu no prósperu ba oan no bei-oan sira; konsensu atu hadi’ak di’akliu sistema saúde no ninia servisus ba komunidade sira atu populasaun bele sai saudável no prodús liután;  konsensu atu dezenvolve maka’as liu agrikultura, nu’ udar baze ba ita-nia  ekonomia nasionál,  atu agrikultor sira sai produtivu liu no prodús hahán ho kualidade aas no sai fonte rendimentu seguru ba komunidade rurál sira no garante seguransa alimentar iha tempu ne’ebé de’it; konsensu kona-ba justisa sosial, katak mane no feto iha direitu no oportunidade hanesan.

Katak diferensa ne’ebé de’it, hanesan relijiaun, rasa, etnia no seluk tan labele haketak ema husi ema maibé hariku liután ita hotu nu’udar Família Boot ida, moris iha uma lisan boot ida de’it: Timor-Leste! Ita labele fó fatin ba rasismu iha ita-nia Rai-laran!

Povu doben Timor-Leste

Preokupasaun boot tebes ida ba ita hotu-hotu mak prestasaun servisus saúde iha rai-laran.

Artigu 57 Konstituisaun hatete nune’e:

Hotu-hotu iha direitu ba saúde no asisténsia médika no sanitária no hotu-hotu iha dever atu defende no promove direitu sira ne’e;

stadu promove harii Servisu Nasionál Saúde ba ema hotu no, tuir ninia kbiit, gratuitu katak la selu, tuir lei haruka; Servisu Nasionál Saúde tenke iha jestaun dexentralizada no partisipativa.

Biar Konstituisaun haruka halo ida ne’e, ita hotu hatene katak ita-nia servisus prestasaun saúde ba públiku sei hasoru nafatin difikuldade barak no oioin.

Rezultadu husi Servisu Nasionál Saúde sei fraku ne’e mak ita-nia ema mate barak no la hatene tanbasá ka mate tanba la hetan tratamentu. Ba servisu espesializadu balun ba saúde, ita-nia ema tenke bá hodi biit rai-li’ur no la’ós hotu-hotu mak konsege hetan ajuda ida ne’e.

Prestasaun Servisus Saúde sai preokupasaun boot liután bainhira ita hasoru risku covid-19 tama mai no hamate ita-nia ema. Atu proteje lalais ita-nia Povu husi kalamidade públika ida ne’e,  Estadu Timor-Leste hatán kedas ho Estadu Emerjénsia. Ita tenke implementa duni Estadu Emerjénsia tanba só liuhosi Estadu Emerjénsia mak ita foin bele halo suspensaun ba ema nia direitu no liberdade fundamentál sira balu, tuir artigu 25 Konstituisaun haruka. Tan ne’e mak durante ne’e fulan-fulan ita tenke hanaruk Estadu Emerjénsia hodi bele halo prevensaun no kontrola moras Covid-19 iha ita-nia Rain.

Ho ameasa husi pandemia covid-19, ita hotu haree momoos katak ita-nia Servisu Nasionál Saúde la preparadu atu hatán kedas ba moras foun ne’e.

Ita-nia estadu emerjénsia dahuluk hala’o ho medida rigoroza tebes hodi fó tempu ba ita-nia Governu harii fatin kuarentena no izolamentu, fó formasaun ba ita-nia pesoál saúde no eduka ita-nia komunidade atu rekoñese sinal husi moras aat ne’e no oinsá proteje-an, proteje maluk sira no buka tratamentu iha ne’ebé.

Covid-19 obriga País sira taka fronteira atu proteje-an no país sira la’ós dezenvolvidu tama iha situasaun difísil tebes, liuliu sira ne’ebé depende ba importasaun produtus bázikus husi rai-li’ur.

Ita bele dehan katak Timor-Leste hadeer duni maibé  la´ós de’it atu proteje Povu husi moras covid-19 maibé atu haree dook liután, ba oinsá ita hadi’ak no hasa’e ita-nia ekonomia nasionál babeibeik no nune’e garante ita-nia soberania nasionál, iha aspetu hotuhotu.

Tanba krize pandemika ne’e, mai fanun ita hotu, liu-liu ukun nain sira atu organiza-an di’ak liután,  atu hadi’ak lalais sistema saúde no seguransa sosiál no Povu nia kondisaun moris. Tanba covid-19 la hili ema, ita hotu tenke fanun-an mós hodi servisu hamutuk atu proteje malu no proteje ita-nia família.

Parabéns ba  Comissão Organizadora tanba hili tema importante ida tebes hodi fanun ukun-nain sira no ita-nia sosiedade tomak iha loron  selebrasaun aniversáriu RDTL ba dala haat nulu resin lima.

Tema ba loron ohin  mak: Hamutuk ita garante saúde públika iha konstestu rekuperasaun ekonomia nasionál.

Tema ne’e hatán ba ita hotu nia hakarak.  Katak Timor-Leste tenke harii hodi biit Servisu Nasionál Saúde ida ne’ebé preparadu atu prevene moras ne’ebé de’it no halo tratamentu lalais ba ema moras, iha tempu ne’ebé de’it. Atu iha médiku no pesoál tékniku ba servisu espesializadu mós, ekipamentu no meius diagnóstiku natoon no jestor di’ak ba servisus saúde, iha momentu hotu-hotu. Atu ita haburas prestasaun servisu saúde exelente ida iha ita nia Rain no tau matan ba ema hotu-hotu.

Saúde públika viabiliza husi Estadu. Saúde públika regula husi asaun Estadu nian liuhusi Ministériu Saúde. Importante implementa polítika saúde públika di’ak atu ita-nia ema moris saudável beibeik atu garante ita-nia ema  nia partisipasaun iha Planu Rekuperasaun Ekonómika no Kresimentu Ekonómiku.

Hatán ba tema temi iha leten, Prezidente Repúblika hakarak lansa apelu atu ita hotu fó liman ba malu, militante partidu ka lae, feto no mane, atu ita ajuda Governu rekupera lalais ekonomia no hasa’e kreximentu ekonómiku, no nu’nee ita prepara futuru ida diakliu ba ita-nia oan no beioan sira. Atu sira hetan duni futuru diakliu, Estadu Timor-Leste tenke aposta liután iha sira-nia edukasaun no saúde atu sira bele sai produtivu liután.

Ita tenke investe liután no diakliu iha sektor produtivu ekonomia nasionál nian. Rekuperasaun ekonomia nasionál sei hahú iha tinan finanseiru foun no ita tenke muda mós ita-nia hanoin, hahalok no serbisu atu bele konsege ekonomia ida reziliente liu, inkluziu liu no hatuur ho koñesimentu.

Prezidente Repúblika husu liuliu ba titulares órgauns soberania, lider polítiku sira, deputadus no militantes partidus nian atu labele lakon beibeik tempu haksesuk malu ho kestaun sira ne’ebé la iha prioridade ka la iha interese nasionál.

Prezidente Repúblika saúda VIII Governu tanba aprova medidas haat hodi hamenus prejuízu husi krize covid-19 ba tinan finanseiru ida ne’e. Governu aloka millaun atus rua, rua nulu ba Fundu Covid-19 hodi apoia sidadaun hotu-hotu, traballador sira, empreza kiik no médiu no maluk sira ne’ebé hala’o atividade informal maibé la tama iha Sistema Seguransa Sosiál.

Prezidente Repúblika hakarak mós saúda VIII Governu tanba aprova ona medidas rekuperasaun ekonómika no hala’o dadaun ona balun. Prezidente fiar katak medidas sira sei ajuda maioria Povu maibé seidauk natoon atu rekupera ekonomia nasionál.

Ita prepara-an dadaun atu hasa’e kreximentu  ekonomia iha tinan finanseiru tuir mai no sei prepara-an di’ak liután iha tempu tuir mai.

Artigu 6 Konstituisaun Repúblika koa’lia kona-ba objetivu sanulu Estadu nian. Objetivu ida mak defende no garante soberania nasionál. Ida seluk mak tenke hakotu injustisa sosiál iha ita-nia sosiedade. Katak ita tenke halakon kiak no haburas babeibeik bein-estar ba Povu tomak. Maibé atu hetan Estadu ninia objetivus tuir Konstituisaun haruka, ita hotu tenke hanoin hamutuk, diskute no haksesuk idéias oinsá dezenvolve Timor-Leste, ba Povu tomak. Timor-Leste pertense ba ema hotu no hotu-hotu tenke iha dever, direitu no oportunidade hanesan.

Ita presiza kompreende objetivus Estadu nian no tau aas objetivu sira ne’e, aas liu ita-nia interese pesoál ka grupu ida nian.

Maluk sira

Konstituisaun RDTL liuhusi artigu 8 Relasoins Internasionais, pontu 1 rekoñese direitu povus sira-nian ba auto-determinasaun no independénsia. Artigu 10 ko’alia kona-ba solidariedade Timor-Leste ho Povu hotu-hotu ne’ebé luta ba libertasaun nasional.

Tuir deklarasaun husi Uniaun Afrikana, Sahara Osidental mesak mak sei nafatin sai nu’udar kolónia iha Áfrika. Sira-nia luta libertasaun nasional hahú iha 1973, ita-nian iha 1974! Sira presiza ita-nia apoiu diplomátiku! Iha loron espesiál ohin, ha’u hakarak apela ba Governu atu ativu liután, liuhusi reprezentasaun Timor-Leste iha Nasoins Unidas, organizasaun internasional sira no iha país belun sira, atu  Referendu bele implementa duni iha Sahara Osidental. Ita presiza mós haforsa ita-nia apoiu ba Reprezentante Sarahui iha Timor-Leste atu nia bele halo liután ninia knaar diplomátiku, liuliu iha rai sira iha ita-nia rejiaun.

Iha ámbitu relasoins internasionais, Konstituisaun hatete mós katak  Timor-Leste mantein relasaun espesial amizade ho país viziñu no iha rejiaun. Bloku boot liu no forte, iha ita-nia rejiaun mak ASEAN, harii ho país sanulu, inklui ita-nia país viziñu, Indonézia. Nune’e, importante tebes ba Timor-Leste halo esforsu liután atu tama iha ASEAN, iha tempu badak.

Ikusliu ha’u hakarak saúda autoridade Liquicá no hotuhotu ne’ebé kontribui ba susesu selebrasaun data istórika ida ne’e.

Ba Liquiçá-oan sira, ha’u apela ba imi hotu atu servisu badinas liután, tau neon hamutuk atu dezenvolve Liquiçá.

Munisípiu ida ne’e, ho ninia beleza natural no karaterístika rasik no tanba besik liu kapital Dili, bele dezenvolve lalais liu ho turismu istóriku no agro-ekolójiku.  Iha rai Liquiçá nia furak oi-oin kontraste rai malirin no manas, kontraste foho no rai-tetuk no iha mós asesu ba tasi, iha bee-lihun boot ida, lagoa Maubara no mota Loes ne’ebé boot, suli mós iha bailoron no riku tebes.  Iha Liquiçá ita haree edifísiu oioin, harii iha tempu koloniál portugés, ne’ebé ita tenke rekupera lalais tanba iha interese istóriku.

Suku Hatukuesi no aldeia Gariana bele sai sentru istóriku importante ba Timor-Leste tanba Komandante Nino Konis Santana organiza Rezisténsia iha  fatin rua ne’e durante ita-nia luta libertasaun nasionál. Ita-nia erói nasionál boot, saudozu Nicolau dos Reis Lobato, iha mós abut Liquiçá nian.

Rai Liquiçá bele dezenvolve nu’udar sentru produsaun hahán husi rai-maran no husi tasi ba kapitál Dili ho populasaun boot tebes no sei sa’e babeibeik.

Loes besik fronteira no bele sai sentru merkadu boot ida ho interkámbiu ho rai Indonézia no ho munisípiu Bobonaro no Ermera.

Esplorasaun rai-henek ba konstrusaun aas tebes iha Liquiçá maibé Estadu presiza haree no regulariza  oinsá fahe atividade ida ne’e ba emprezáriu lokal sira atu família barakliu bele hetan benefísiu mós husi rekursu natural ne’e.

Husi sorin seluk ita bele haree katak rai halai maka’as iha Liquiçá. Autoridade lokál presiza haree oinsá proteje foho no mota-ninin atu rai labele halai no mota labele sai husi nia dalan natural no estraga uma no sasán populasaun nian.

Liquiçá-oan fó-an ba mate ba Rai ida ne’e no balun ita haloot ona iha Jardim dos Heróis da Pátria. Ita presiza haree oinsá hatutan sira-nia ezemplu patriotismu husi jerasaun ba jerasaun atu Liquiçá-oan bele kaer metin valores no prinsípius ne’ebé garante ita moris nafatin nu’udar Povu no Nasaun.Atu hakotu hau apela ba Timoroan hotu-hotu atu Hamutuk ita lori Timor-Leste ba oin, nu’udar Estadu soberanu no independente no holori ita-nia povu ba moris dia’k .

Viva 28 novembru 1975!

Honra no Glória ba eróis sira hotu!

Viva eróis foun iha Timor-Leste livre no independente!

Viva Liquiçá! Viva Timor-Leste!

1,300 Views
Artikel ini telah dibaca 142 kali

badge-check

Editor

Baca Lainnya

CNC!I.P Loke Seminariu Introdusaun Istoria Prezervasaub Povu TL

5 July 2024 - 18:39

FONGTIL Haforsa Kna’ar Sosiedade Sivil iha Dezenvolvimentu Nasional

5 July 2024 - 18:12

APC Kontinua rejista Uma Kain 19 Estraga Husi Dezastre Naturais    

24 June 2024 - 14:22

Guarda Floresta Foun Hamutuk 807 Sei Asina Kontratu Asegura Ailaran

1 April 2024 - 15:41

Uma Kain 72 Hetan Estragus Hosi Dezastre Naturais iha Semana Ne’e

25 March 2024 - 17:21

CVTL Ensera Treinamentu Primeira Sokorru Durante Loron 3 Ba Jornalista TL

24 March 2024 - 13:28

Trending di NOTÍSIA JERÁL