(Autór: Higino Guterres, Estudante UNTL)
Kolonializasaun Portugueza tinan ‘484’ no okupasaun ilegál Indonézia marka eventu polítiku no istória moruk ba dez-orden no nakukun iha Timor-Leste. Povu Timor-Leste hasoru injustisa sosiál no ambientál no lori ba akulturasaun, esploitasaun, alineasaun, no torturasaun husi dominasaun polítika kolonializmu no neo-kolonializmu nian.
Tinan 20 independénsia mós, estadu pasifika istória, promove dezenvolvimentu merkadu-kompetisaun no polítika akumulasaun livre. Estadu reinforsa kapitál estranjeiru no haluan kultura individualizmu iha sosiedade. Katak, simu globalizasaun ka prosesu dezenvolvimentu iha Timor-Leste dezde ne’e lori hikas ba rekolonializa kultura kapitál, subjuga ba poder osidentalizasaun nian, no lori ba dehumanizasaun, antroposentrizmu, dogmatizmu, no ejemónia.
Iha Timor, modelu polítika dezenvolvimentu neo-liberál ala ‘modernizmu’ ne’ebé introdus dezde antes no depois iha independénsia deskobre katak, kria destruisaun valór sosiál no destruisaun ambientál. Esperiénsia moruk hatudu, Povu oprimidu barak lakon sira nia valór sosio-kulturál nu’udar ema ‘Timoriana’ ne’ebé hatuur kultura kolektivizasaun moris polítiku no ekonómika, tantu iha rurál no urbana. Timoroan sente iha asaltu estruturadu husi kultura POP no hetan ameasadu lakon identidade nu’udar kualidade sujeitu Maubere.
Entrevista ho lia na’in sira iha foho haktuir katak, Timoroan sira posivel lakon sira nia valór sosiál no kulturál ne’ebé tane integridade (hanoin no konsiensia moos no liman moos) no responsabilidade umana, sé estadu Timor la promove dezenvolvimentu sosiál no kulturál ne’ebé solidariu no fraternu. Sira haktuir mós katak, valór morál nu’udar Timoroan ne’ebé jenetikamente eziste nanis, hahú eradika, mihis no mohu daudauk ona iha sosiedade nia leet. Labarik no foinsa’e sira barak hahú lakon iha sira nia étika umana no paisaun ba servisu. Timoroan sira nia kultura sosiedade produtivizmu tranforma neineik ba sosiedade ho kultura konsumerizmu no edonizmu. Inklui rezulta to’o ba lakon dignidade umana- hahalok prostituisaun, asediu seksual, no estilu vida ne’ebe nakonu ho super egoizmu.
Intelektual organika ida haktuir nune’e “Produtividade no responsabilidade foin sa’e sira hahú lakon, barak dezesperadu atu estuda no halo servisu. Ha’u haree otas foun sira barak gasta tempu liu iha media sosiál, tur estrada ibun no kria konflitu. Ha’u mós haree iha sosiedade, ema ki’ik boot lakon respeita, la rona malu no konflitu idea buras, no mos lider sira labele rekonsilia no hadame malu iha leten”.
Povu konsiente katak, polítika neo-liberál ala modernizmu iha Timor lori dezenvolvimentu sosiál ne’ebé la umanizmu, no la étiku. Valór sosiál no kulturál sira ne’ebé eziste espansada sistematikamente. Buat sira ne’ebé mosu fila mai mak alineasaun kultural, violensia subjetivu no sistémiku iha fatin-fatin. Sosiedade nia konsepsaun sosiál mós orienta ona ba subjetizmu, hahalok xenophobia no chauvinismu, rasismu, inklui to’o ba antagonizmu grupu no massa ida no seluk.
La to’o de’it iha ne’e, maibé modelu dezenvolvimentu ne’ebé dezenvolve iha Timor mós kria dezigualidade ekonomia, hamosu stratifikasaun sosiál- klase riku no ki’ak iha sosiedade. Dadus husi UNDP relata Timoroan sira ki’ak to’o pursentu 41,8 multidimensionál. Hirak ne’e tanba konsepsaun kulturál sosiedade nian ne’ebé orienta ba lógika akumulasaun rendimentu, no ne’e halo ema oituan manan no riku matak, enkuantu barak tenke lakon, ki’ak no sente esploitadu no prekariadu. Poder ekonómiku sira esplora, halibur no domina rikusoin rai nian iha fatin-fatin no akumulasaun esesivu ba ema oituan espanda iha sosiedade.
Joven no estudante sira ne’ebé ativu ko’alia problema sosiál lansa krítika katak, estadu instrumentaliza dezenvolvimentu infraestrutura públiku nian hodi loke espasu públiku ba poder ekonómiku sira tau sira nia interese halo investimentu livre no akumula rikusoin. Hahú ona husi projetu estabelesimentu loja, otél no portu sira iha Dili, inklui projetu ZEEMS no kosta sul, to’o ba espropriasaun no eviksaun forsada hasoru povu iha fatin-fatin. Sira diskorda no rejeita atu Timor-Leste sai estadu industrializasaun kapitál ke atu serve de’it elite ekonomiku sira nia interese no halo povu tenke abandona no lakon sira nia produsaun soberania aihan. Katak, sistema ekonomia ne’ebe promove ema oituan manan, barak tenke subjuga no subordina-an ba hodi lori konsekuensia povu lakon soberania ekonomia no polítiku iha rain rásik.
Timoroan sira krítika liu tan modelu dezenvolvimentu ne’ebé la’o iha Timor, tanba kria mós injustisa ambientál ala destruisaun hasoru ekolojia. Destruisaun hasoru meiu ambiente la’o iha fatin-fatin, tantu iha sidade no iha rurál. Sira konsidera, modelu dezenvolvimentu ne’ebé la’o iha Timor tinan 20 no ba tempu naruk mai, sei kria efeitu krize ekolojia kle’an hasoru mundu ne’ebé ema no espesie sira horik ba.
Hirak ne’e inklui ona deflorestasaun iha ailaran sira, poluisaun no sedimentasaun lixu iha sidade, inundasaun, mudansa klimátika (udan la tuir tempu, menus anin, bee moos no manas iha sidade), erosaun iha rai lolon sira, insendiu, kontaminasaun kímiku ba bee no estragu rai bokur sira, inklui biodiversidade lakon, no dezertifikasaun iha fatin-fatin. Dadus hatudu katak, Timor-Leste iha époka kolonializasaun no okupasaun ilegál tinan sira liu-ba lakon ona ailaran hektar 192.000. Iha Timor tempu La Niña, udan been rezulta inundasaun makaas no rai monu no tempu El Niño, bee iha rai laran hetook menus. Nune’e mós temperatura manas iha sidade Dili ne’ebé atinje to’o 25oC kada fulan, inklui Timor-leste mós lakon espesie kuaze 25, no lixu iha Dili produs kada loron tonelada 190.
La’os deit ne’e, maibé destruisaun sira hasoru mós mundu arte, siénsia no domin akontese mós ba Timoroan sira iha fatin-fatin. Ba mundu arte– profisaun sira hanesan pintór, artista, filmmaker, fotografer no seluk tan, sira nia ezisténsia injeta ona ho interese negosiu, la’os ona tanba valór arte ka kreativu ne’ebé prega iha sira nia neon, fuan no hanoin. Maibé osan mak sai ona sentru ba influensia buat hotu-hotu. Kreatividade sira ba produz muzika, filme, dezeñu nst, sei la iha valór bainhira la prense interese polítiku no ekonómiku sira. Ba mundu siénsia– teoria sira ne’ebé aprende iha espasu universidade, lori ba aplika iha sosiedade mós barak diskorda no ignora hotu. Ema fiar liu prátika ne’ebe sira halo, duke teoria ne’ebé ema seluk aprede no deskobre. Partikularmente ba poder polítiku no ekonómiku sira, teoria bele de’t aplikavel, se ne’e afavor ba sira nia interese de’it. Ba teoria sira ne’ebé ko’alia kona-ba povu komum nia interese no moris di’ak sei rejeita no politizadu hotu. Até resente, iha kontekstu domin– forma uma kain iha sosiedade mós la’os tan sentimentu umanu, maibé konsiensia sosiál barak ke haree de’it ba rikusoin materiál no estatu sosiál ne’ebé iha. Katak, atu forma uma kain ho ema ida, tenke husu no fihir lai, nia riku saida? servisu iha ne’ebé? nia mai husi familia ida ne’ebé? nsst.
Hirak ne’e justifika katak, modelu dezenvolvimentu iha Timor rezulta lógika no konsiénsia sosiál rugu-ranga no defisiénsia, inklui kria injustisa sosiál no ambientál. Dezenvolvimentu nasionál ne’ebé nia baze top-down falun povu iha nakukun laran, dezorden, dizorientadu no lori ba krize no dezesperadu. Timoroan sira konsidera, alvu ba injustisa iha rai laran mak kamponeze, traballador, joven, estudante, ema eskluidu sira. No ne’e katak, orden lahuk ne’ebé polítikamente adopta iha Timor nu’udar orden barbarizmu.
Hirak ne’e mós lori ba Timoroan sira nia refleksaun katak, presiza konsientizasaun krítiku no orizonte foun ba repolitizasaun no paradigma polítika foun ne’ebé ho baze étika, krítiku no progresivu. Presiza iha sinteze foun orienta no organiza ba modelu dezenvolvimentu ne’ebé hatuur justisa sosiál, sosiedade solidáriu, fraternu no justu. Modelu dezenvolvimentu ne’ebé promove neo-umanidade. (***)
Nota Finál: Artigu ne’e elabora tuir observasaun no investigasaun sosiál iha diskusaun palku dialetika ne’ebé halo iha intervalu tempu. Artigu ne’e mos nia kontinuasaun sei ko’alia fali iha loron seluk.




