Povu Timor-Lorosa’e deside ona! Maski ho taxa partisipasaun nebe kiik-liu periode eleitoral sira uluk, votasaun remata ona. Comissão Nacional de Eleições (CNE), fo sai ona rezultadu final prosesu apuramentu. Rezultadu nebe hatudu kandidatu na’in rua nebe hetan voto barak liu sei kompete iha eleisaun volta daruak.
Parabens ba Dr. José Ramos Horta ho Dr. Francisco Guterres Lu-Olo nebe konkista voto maioria husi eleitoradu sira. Maioria nebe halo sira elegível ba volta daruak. Ha’u nia voto Continuação de boa e saudável campanha para a Segunda Ronda!
Ho biban ida ne’e ha’u hakarak sauda no kongratula povo Timor-Lorosa’e tomak ba eleisaun ida nebe, em jeral pasifiku no ordenadu, maski iha fatin balun, liliu sentru votasaun paralelu sira Dili, mosu dezentendimentu nebe ikusmai halo sidadaun lubun labele ezerse sira nia direitu. Situasaun pasifiku no ordenadu iha teritoriu tomak hatudu povo tomak nia konsiensia katak ambiente dame ne’e hanesan kondisaun importante atu ezerse sira nia direitu ba vota. Kondisaun ida ba demokrasia atu buras.
Ha’u aproveita mos oportunidade ida ne’e atu sauda apoiante sira hotu ne’ebe durante fulan ida nia laran ne’e voluntariamente hala’o servisu hodi prepara komisiu sira no hatutan hanoin sira nebe sai hanesan motivu no objetivu ba ha’u nia kandidatura. Hau agradese mos ba inan-feton no maun-alin sira nebe simu ha’u no ekipa ho resepsaun ida hanesan ema uma laran rasik duni. Ba inan-aman, maun-alin, no feton sira iha fatin sira ne’ebe ami la konsegue hakat ba, hau husu deskulpa, tanbá ida ne’e mai husi limitasaun tempu badak nebe la permiti ami atu to’o iha fatin hotu-hotu.
Ha’u agradese ba konfiansa nebe imi haraik mai ha’u liu husi imi nia votu sira. Maibe hanesan ita hotu haree katak imi nia votu sira ne’e la natoon atu lori ha’u ba Aitarak-laran. Eleitor timoroan barak sei iha preferensia kandidatu seluk. Ita hotu kongratula sira ba sira nia vitoria, no hein katak kandidatu nebe manan ne’e sei lori duni Timor-Leste ba oin. Há’u enkoraja imi atu kontinua partisipa iha votasaun volta daruak ne’e hodi hili kandidatu prezidente republika nebe imi fiar sei representa imi nia aspirasaun politika. Aspirasaun atu moris di’ak no moris hakmatek. Vota ho konsiensia!
Hau hato’o mos obrigadu wa’in ba media no jornalista sira, hosi plataforma hotu-hotu, hakerek, áudio-vizual, radio komunidade, Mauloko Maubisse, Manufahi 1912, Tokodede Liquica no Maliana, media online, ba kobertura nebe halo durante ha’u nia kampanya. Maske ha’u iha ekipa kiik ida nebe mesak voluntariu de’it, imi nia kobertura fasilita ha’u nia hanoin sira atu halekar mos ba populasaun iha rai tomak, inklui iha fatin sira nebe ami la konsegue to’o.
Mai ha’u, susesu iha eleisaun ida ne’e la’os deit atu ha’u eleitu nudar Prezidente Republika, maibe mos tanbá eleisaun ida ne’e fo biban ba ha’u atu iha interaksaun ida besik liu tan ho inan-aman, maun-alin, no feton sira iha território tomak, kona-ba oinsa ita bele halo Timor-Leste nasaun ida nebe dezenvolvidu iha área hotu-hotu. Hau sei prontu atu kontinua ezersisiu ida ne’e ba oin, iha kapasidade sa ida deit.
Ha’u nia partisipasaun iha eleisaun ida ne’e mos atu fo laran hakmatek ba líder sira husi jerasaun uluk nian, katak jerasaun foun iha ona aten brani atu diriji ita nia rai ho responsabilidade. Karik ulu-uluk ha’u tenki hateke-sa’e hodi hakilar sai ha’u nia hanoin politik ba sira, iha eleisaun ne’e fo biban ba ha’u atu hateke ba sira nia oin hodi ko’alia sai sa ida mak ha’u nia hanoin, sa ida mak ha’u nia jerasaun nia hakarak konaba rai doben Timor-Lorosa’e nia futuru no Povo Maubere nia moris. Rai no Povo nebe juventude Loriku Asswa’in sira defende, la’os ho liafuan mamuk hanesan ha’u halo iha kampanha eleitoral ne’e, maibe ho fakar-ran no halekar ruin.
Parabéns ba kandidatu na’in 13 seluk nebe partisipa iha kontestasaun politika ida ne’e, liliu jerasaun foun sira. Ita nia partisipasaun kontribui ona ba formasaun politika ita nia sidadaun sira. Partisipasaun nebe bele reduz demagojia hosi jerasaun uluk sira durante periudu kampanya. Rezultadu eleisaun ne’e hatudu katak ita hotu tenki kontribui maka’as liutan, tuir ita ida-idak nia kapasidade ba edukasaun sivika no formasaun politika.
Sira nebe iha partidu politiku tenki halo formasaun politika bebeik ba kuadru sira hodi bele iha kapasidade komunikativa ho povu ka eleitoradu, inklui kapasidade atu halo kampanya politika nebe edukativa. Kampanya nebe eleva eleitoradu sira nia konsiensia hodi hili kandidatu ka partidu politiku bazeia ba programa no kompromisu politiku atu lori moris di’ak. La’os propaganda nebe nakonu ho insultu ka atake pessoal. Atake pessoal, eksplora povu nia ignorância no halo diskursu hodi manipula eleitoradu nia sentimentu hodi hetan vitoria fasil, la’os demokrasia. Ne’e demagojia!
Orgaun eleitoral, CNE ho STAE, tenki halo esforsu maka’as liutan hodi hadi’a mekanismu no prosedimentu sira nebe durante ne’e falha, liliu esforsu sira nebe atu garante sidadaun/eleitor hotu hodi bele ezerse sira nia direitu. Taxa partisipasaun nebe minimu sai alarme emerjensia ida ba orgaun eleitoral sira atu hadi’a-an.
Ba Dr. José Ramos Horta no Dr. Francisco Guterres Lu-Olo,
Se de’it mak ikusmai eleitu nudar Prezidente Republika, ha’u reitera ha’u nia mensagem politika iha kampanha. CHEGA! Ho VINGANSA POLITIKA! CHEGA ho selok-malu! Labele fo indultu ba pedófilu no estuprador/pemerkosa sira!
Tenki halo esforsu promove dialogu hodi harmoniza ita nia sosiedade no reintegra ita nia komunidade nebe nakfahe-an ba tendensia sosiu-politika oinoin tanba konflitu politik naruk. Ba jerasaun tuan sira, iha necessidade urjente atu tuur-hamutuk buka dalan rezolve problema residual sira hosi konflitu funu maun-alin 1974-1975. Konflitu nebe sei influensia narrativa politika sira iha ita nia debate politika, inklui iha kampanha eleitoral sira.
Independensia tenki sai biban atu konkretiza ita nia mehi. Mehi atu halo Timor-Leste Ida Fraternu Liu tuir vizaun Estado Republika Demokratika Timor-Leste nebe hakerek ona iha ita nia Konstituisaun. Vizaun nebe Asswa’in Nicolau Lobato formula ho liafuan:
“Da fronteira à Lautem, de Oecusse à Jaco passando pelo Atauro, um só território, uno e indivisível, uma só Nação, uma só Pátria, um só povo com um só sentir, um só pensar, e um só desejo: Libertação da Pátria e Libertação do Povo!”
Até eleisaun prezidensial 2027-2032
Farol, 22 marsu 2022
Virgílio da Silva Guterres ‘Lamukan’
Kandidatu PR 2022-2027




