DEKLARASAUN MOTIVU KANDIDATURA BA PR PERÍODE 2022-2027 HOSI SR. DR. MARTINHO G. GUSMÃO
💗
Asisti iha loron 20/01/2022 housi TV DDC.
No ohin duni, loron 20/01/2022, kerek-na’in hakerek nia observasaun jerál no pesoál balun badak de’it lai, ba dal-uluk, hanesan tuir mai ne’e:
1. Haree-na’in katak Sr. MGG, nú “padre dispensado” ida hatudu hela nia atitude nebé tasak (maturidade) no hakmatek (calmo) liu duké molok ne’e, basá kampu-polítiku mak nia hourik-fatin loloos duni atu hatudu (expressa) nia karáter própriu nú teólogu- pregadór; filózofu- edukadór; polítiku-krítiku; maske sei boron de’it lai, kona-bá aspetu balun, basá sei iha sst tuir mai atu ita reflete- hamutuk.
2. Agora ne’e tenke muda tiha uluk lai públiku-nia hanoin kona-bá “termo eis-padre” ba fali termo padre dispensado” katak “carater indelevel sacerdotal” nakbelit nafatin iha nia persona, maibé nia kna’ar no servisu-fatin mak muda tan Igreja liuhousi Bispo ba Amo Papa fó tiha lisensa (autorizasaun) tuir nia pedidu rasik atu sai tiha lai housi lutu-kleru ka klibur na’i-lulik nian hodi fila ba kampu leigu nian atu asume kna’ar polítika ukun nú bibi-atan jerál (sacerdócio real de Cristo) nian: Profeta, Liurai no Mestre) ho situasaun referénsiál-bíblika (…).
3. Ho kbi’it ka “dom variável” nebé Maromak haraik nanis ona ba nia no hola tan rikeza-nobun boot housi esperiénsia moris, estudu no envolvimentu pesoál iha área diskusaun/debate ho grupu- inteletuál sira oin-oin, karik sei la iha ou iha maibé ladauk hatudu-sai ba públiku katak iha ona timor-oan ida atu tanesan/dezafia ho na’i-kultu ne’e?
4. Nia vizaun morál-polítika ba oin maka prinsípiu inkluzividade ho diálogu nakloke no sai parseiru di’ak, kolaborativu no partisipativu ba/ho organizasaun, instituisaun sira oin-oin no ho parte individuál hotu-hotu atu partilha/soran-hamutuk hanoin matenek sira nian atu dezenvolve Nasaun RDTL haktuir dalan K-RDTL.
5. Nú sidadaun fiar-na’in, inteletuál no orijinál ida, soi nia direitu tomak atu sai kandidatu ida no prontu duni atu sai futuru PR Nasaun RDTL nian nebé, oras ne’e, livre e democrático.
6. Maske ho teoria housi sientista médiku sira balun justifika, konfirma ka komprova katak ema han ikan-nia kakutak mak soi kakutak-matenek, maibé na’i intelektuál Martinho rasik deklara ona katak “ikan nebé mate, sei dodok uluk housi nia membru ulun hafoin ba nia isin no ikun”.
Tan haree housi
“inteletualismo empírico puro” nebé nabilan liu katak, dala ruma mós, bele hakleuk tiha fali ema-matenek tan nia kakutak nebé nabilan liu, se funsiona beibeik hanesan mákina ida, sai manas liu tiha nia grau-normál, bele arrebenta nia ulun, “dá-se um choque motórico a valer e …em fim …!”
7. “O Sr. Martinho, como muitos outros também o entendem em TL, é um ser (makhoris) dotado de uma inteletualidade florescente, pensante e sinda é consciente de si e sobre si próprio. E, embora às vezes, surgem situações turbulentas e chocantes, pois é um caracter natural. Supõe-se ele que, neste momento, ninguém é capaz de lhe intervenha nada?”
8. Reseita “mujarab” ida nebé mak nia rasik prega nanis ona iha nia moris-naruk nu’udar na’i-lulik ida ba públiku, liu-liu, ba maluk sira ukun-na’in no na’i-ulun boot intelektuál sira Nasaun nian mak: “Atitude Humildade vs Arrogância política inteletual”.
Ikus, kerek-na’in senti tenke fó-bravo ba ita-Martinho nebé ho aten brani tebes hodi foti desizaun no hola pozisaun ida ne’e la’ós baibain (raro) ba Kreda no Povo TL nia moris di’ak, dame no ksolok. Viva!!!




