BATALHA FINAL (IKUS ONA)
Hafoin rejultadu provisoriu publiku rona ka hatene, ita hotu hatene no rona, ita rona diskursus politikus oi-oin husi kandidatu ida ka seluk atu justifika nia Vitoria ka nia derrota. Ne’e normal iha palku politiku no de kompetisaun.
Kontudu, iha pratika demokrasia, ita precija muda ita nia persepsaun. Hau la konkorda ema utilija “istilah” ka terminoljia DERROTA. La iha ema ida derrotadu, iha prosesu demokrasia no eleitoral. Iha maka hotu-hotu testa nia legitimidade eleitoral nudar politiku. Balun hetan barak, balun hetan ituan. Maibe hotu-hotu hetan votus. Nia hau nian pojisaun. Maluk seluk bele diskorda, tamba ita hahu husi permisas maka la hanesan. Hau aseita diferensas de perspetivas ba realidade ka onjetu ida.
Hau hakerek artigu ida ne’e ho objetivu atu aborda perspektiva ne’ebe hau apoia, maluk sira hotu apoia, partidus politkus hanesan PST, PSD, FRENTE MUDANSA no movimentus sira hanesan ACBN, MAPK CRN 1 no Movimentus sira seluk ne’ebe apoia Kandidatu numeru sorteio 14, Dr. Ramos Horta, ne’ebe hetan “tula liman“ husi Maun Boot Xanana Gusmão no Partido CNRT.
Hau hakarak fohatene deit katak, bainhira iha 15 janeiru 2021 Maun Boot husu ami atu ba konvida Maun Horta lidera UMDP (Uniaun Movimentus Demokratikus no Patriotikus), ami hatene ona katak Maun Horta maka sei sai kandidatu favoritu Maun Boot Xanana-nian no Partido-CNRT-nian. Husi kedas mos 2020 Maun Horta hola parte kedas ona iha aktividades ne’ebe ACBN, MOKATIL realiza iha Same, Manatutu, Aileu no fatin seluk-seluk tan.
Ita respeita diskursu husi kandidatus sira seluk. Maibe ita precija fila ba ita nia agenda eleitoral ka Programa Eleitoral hodi bele deskreve etapas eleitorais ne’ebe ita tama no ita atu sai. Ita hotu hatene ita nia kandidatu no ita hotu lori Programa Eleitoral Repojisaun Ordem Demokratika Konstitusional, nudar instrumentu atu hatur hikas iha nia fatin Prinsipius Estadu de Direito Demokratiku no Konstitusional ne’ebe ema lubun oan ida, tamba deit lakohi lakon poder, viola ka la respeita tiha.
Ho Programa Repojisaun Ordem Demokratika Konstitusional no bajeia mos ba rejolusaun Partido-CNRT maka ita nia kandidatu tama ba kompetisaun eleitoral ne’ebe hahu huhu husi 3 de marsu no termina iha 16 de marsu. Iha kampanha husi 2 de marsu to’o 16 de marsu, ita apesar de kampanha ita nia programa refere, ita, tamba hasoru hela kandidatus barak (15), maka ita nia diskursu meramente generiku hela no ita nia objetivu maka atu iha primeira ronda/volta ne’e manan votus barak atu kombate arrogansia no ingratidaun kandidatun balun ne’ebe Maun Boot tula liman iha 2017, manan tiha, afirma fali katak votus ne’ebe nia hetan no manan iha primeira volta ne’e, votus husi nia militantes no simpatizantes rasik.
Oinsa atu prova kontrariu? Atu prova, maka husi rejultadu eleisaun Presidencial 19 de marsu 2022 ne’ebe nia hetan deit votus validos 143.408, enkuantu ke numeru 14 hetan 301.481. Portantu, ho votus ne’ebe nia hetan iha eleisaun presidencial ida ne’e, mai rasik prova katak diskursu ne’ebe sira halo iha 2017, hafoin eleisaun presidencial remata, maka mai hatudu ba eleitoradu tomak ingratidaun ne’ebe sira iha ba Maun Boot Xanana Gusmão.
Ho rejultadu primeira volta, ita prova ona katak sira ingratu no nunka aseita favor ne’ebe ema seluk halo ba sira! Ne’e konstitui objetivo taktiku husi rejultadu Primeira Volta. Ita prova tiha ona katak saida sira koalia la-los.
Lakleur tan, ita tama iha segunda volta ka segunda ronda! Iha segunda volta ne’e ita hasoru malu iha palku kampanha ho kandidatu rua deit ona, tuir artigo 76 Konstituisaun RDTL-nian. Rua mais votadu ne’e maka kompete. Interesante ita rona iha RTTL orkalan, kandidatu segundu mais votadu hateten dadauk katak kontaktu ona 14 kanddiatus seluk ne’ebe la hetan votus barak. Hau la utilija terminolojia LAKON. Kandidatus sira ne’ebe konkore, mesmo ke hetan votus kiik, nia la lakon, tamba nia atraves de elesiaun presidencial ne’e nia mai konfirma nia lejitimidade nudar politiku. Tamba ne’e maka kandidatu numeru 6 dehan kontaktu sira hotu ona. La manan atu sai presidente, maibe la lakon tamba nia hatene ona nia denominador no nia kuadrante eleitoral.
Bom! Ita tama ba segunda ronda. Hau fiar katak iha kampanha segunda ronda ka segunda volta ne’e maka foin ita tama iha kampanha ne’ebe bahasa indonesia karik dehan “seru”, “panas”, “menggigit” dan “mengharukan”. Tamba sa?
Tamba kandidatu ne’ebe hakat dadauk ba Segunda Volta, ho numeru sorteio ne’ebe sei define husi Supremu Tribunal de Justisa, ne’ebe hetan “Tula Liman” husi Maun Boot Xanana, Partido-CNRT no apoio husi Partido Socialista de Timor – PST, no Partidos sira hanesan PSD, FRENTE MUDANSA, UDT, PDC, ASDT, PR, PATIFOR, assosiasaun politikas sira no Movimenrus sivikus hotu-hotu, sei lori Programa Eleitoral ne’ebe apela ba Povo tomak, ba eleitoradu tomak, hanesan rejumidamente haktuir mai ne’e :
1.Se deit maka Defende Estadu Direito Demokratiku mai konfigura an iha Forsa ida deit.
2.Se maka defende Kosntituisaun , mai konfigura an iha forsa ida deit.
3.Se maka defende Repojisaun Ordem Demokratika Konstitusional, mai konfigura an iha forsa ida deit.
4.Se maka defende kadoras mai Kosta Sul, mai konfigura an iha forsa ida deit.
5.Se maka hakarak defende jusitisa no moris diak ba Povo tomak, mai konfigura an iha forsa ida deit.
Forsa ida deit ne’e maka se no ida ne’ebe? Maka Maun Boot Xanana Gusmão no Prtido-CNRT no nia aliados sira nebe lori Maun Horta hetan votus barak liu iha Primeira Volta. Movimentu amplo nasional ne’ebe agora hakat dadaun ba segunda volta. Movimentu Amplo ne’e hahu simu dadauk ona kandidatus sira seluk ne’ebe konkore iha Primeira Volta. Se maka la konkorda ho sintese Programa Politiku Repojisaun Ordem Demokratika Konstitusional, bele apoia kandidatu ida seluk.
Husi deskrisaun programatika refere, maka ita bele dehan Segunda Volta maka nudar REFERUNDUM ke dua, Segundu Referendum.
Iha REFERENDUM 1999, Xanana – Horta, lidera, reprejenta ita hotu ne’ebe Luta ba Ukun An, atu REPOEM LAGEALIDADE INTERNASIONAL. Rejultadu REFERENDUM 1999-nian maka lori hikas ONU, liu husi estabelesimentu UNTAET, hatur hikas legalidade internasional no konklui prosesu auto-determinasaun.
Maka iha REFERUNDUM KEDUA , XANANA – HORTA sei liu husi vitoria presidencial materialija REPOJISAUN ORDEM DEMOKRATIKA KONSTITUSIONAL ne’ebe nia opsaun maka :
1.Rekonfigurasaun Maioria Parlamentra hodi fo hikas Meja Parlamentu Nasional ba Presiudente Parlamentu Nasional ne’ebe sira hatun, no forma nono Governu Konstitusional tuir rekomendasaun 10 de fevereoiru 2020. Ne’e tenki realiza iha fulan junho 2022.
2.Ka, karik labele, ka opsaun seluk diak liu, Dissolusaun Parlamentu Nasional no hakat ba eleisaun foun iha agostu 2022.
Ema husu bele ka lae? Hau fiar katak dalan nakloke ona. Ka kleur tan , iha segunda volta ne’e, partidos ho assento ka la iha assento Parlamentar, kandidatus seluk ho nia apoiantes tomak sei mai konfigura an iha MOVIMENTU AMPLO ne’ebe Maun Boot Xanana no Maun Ramos Horta lidera.
Povo Timor-Leste hahu hetan ona naroman ba nia esperansa atu moris ho dignidade no moris diak iha Estado ne’ebe ema hotu respeita Prinsipius Estado de Direitu Demokratiku no halo tuir deit Kosntituisaun RDTL.
Abrasus.
Avelino Coelho / Shalar Kosi F.



