OPINIAUN · 15 Dec 2020 12:17 ·

Atuasaun PNTL Uza Profesionalizmu La’os Tortura Hasoru Povu


Atuasaun PNTL Uza Profesionalizmu La’os Tortura Hasoru Povu Perbesar

(Analiza Kazu Kona-ba Oknum PNTL Baku Povu Iha Munisípiu Viqueque Fahe Cesta Básica)

Hosi : Moisés Vicente

 Motto ka slogan ba Polícia Nacional Timor-Leste (PNTL) ne’ebé membru PNTL sira tula hela kabas sorin iha faru kamizola nia hateten nune’e hodi Servir e Proteger ou Lei no Ordem” ba komunidade no ba nasaun Timor-Leste. Signifika saida ba instituisaun Polícia Nacional Timor-Leste? Signifika katak kada membru ida iha instituisaun Polícia Nacional Timor-Leste lori ona instituisaun Polícia Nacional Timor-Leste nia naran hala’o tuir servisu Lei no Ordem nian, la’o tuir Lei haruka no hala’o tuir Ordem haruka ne’e hatudu katak tenke hala’o duni Lei sira ne’ebé em vigor iha país Timor-Leste.

La’os oknum Polícia Nacional Timor-Leste refere baku tuir O nia gostu deit, baku sama belar deit O nia hakarak ou baku tuir O nia hakarak deit. Ida ne’e Lei PNTL laran la dehan nune’e. Husu ba oknum PNTL tenke le’e barak le’e Lei barak, labele hanoin deit maka baku no tuku tebe deit ba nia povu sira. La’os ona tempu iha era ukun rasik-an ida ne’e oknum PNTL kontinua tuku tebe hela deit. Ami povu la’os terorista, ami povu la’os inimigu ho PNTL. Instituisaun PNTL ne’e na’in maka povu. Se terorista ruma maka iha Timor karik, ida ne’e PNTL nia servisu duni atu guarda nasaun Timor-Leste husi ema at sira ka ema kriminozu sira.

Iha semana hirak liu ba kotuk, fó sai iha Média Nasional GMN-TV dia 1 Dezembru 2020 katak, oknum PNTL balu baku no tuku tebe ninia sidadaun rasik bainhira atu atu mai simu Ai-han COVID-19 husi VIII Governu nian Cesta Básica ba povu sira iha Munisípiu Viqueque, Postu-Administrativu Lakluta. Iha ne’e Hakerek Na’in mos iha kalan ne’e akompaña liu husi notisias GMN-TV fó sai malorek los, oknum PNTL ne’e baku, tebe, sama ba rai povu ain tanan ne’ebé la hatene buat ida ne’e. Hakerek Na’in nia hare’e ba torturasaun modelu hanesan los uluk Militár Indonesia baku no atu oho Timor-oan iha momentu ne’ebá. Nudar povu baibain hare’e notisias ida ne’e triste.

Ita ema kritura Maromak nian ka ita ema moris tenke iha ninia Caridade ba malu ho ema seluk, labele hare ita nia egois maka domina liu, la kontrola ita nia-an rasik. Ida ne’e oknum PNTL refere halo violasaun direitu umanus. Formasaun ba instituisaun PNTL sempre fó bebeik husi Governu nian hanesan PDHJ, Organizasaun Naun Govermental (ONG) Sosiedade Sívil iha Timor-Leste, Formasaun husi Centru Formasaun Polícia Comoro, Díli, antes membru PNTL refere atu sai lolos PNTL. Oknum PNTL refere tenke hatene lembra bebeik saida maka lema husi PNTL hateten katak hodi servi no proteje nia komunidade.

Signifika klaru katak se povu ida ne’e sala, la’os julgamentu direitu ba povu refere. Oknum PNTL labele julga rasik ho liman, tuku tebe hanesan lolos akontese iha Munisipiu Viqueque ne’e. Sidadaun ne’e mos ema hanesan ita bo’ot membru PNTL ne’e. Bele asesu video GMN-TV ho nia link klik iha ne’e;

https://www.youtube.com/watch?v=vOAFUWcHd1g&feature=share&fbclid=IwAR0E9oRTGEFG7cT8KfhkvRDIgEqvKQN3TQgVmh1vj1QHbii1ne_ku6T0qFU. (Asesu iha loron, 10 Dezembru 2020).

Iha parte seluk, relatóriu liu husi Fundasaun Mahein nia Lian No 20 (.pdf), Fundasaun Mahein (FM) koalia lisuk kona-bá PNTL nia profesionalizmu sukat iha stuasaun ne’ebé durante ne’e públiku kestiaona lor-loron. Bazeia ba polítika siguransa nasional ne’ebé hatur iha prinsipiu sanolu nudar matadalan ba siguransa nasional, ita bele sita katak iha prinsipiu rua mak deskrebe katak; premeiru polítika siguransa nasional respeita no hatama valor sira ne’ebé ita hahi ba siguransa nasional. Siguransa nasional tenki promove direitus humanus, Lei no Ordem, governasaun ne’ebé lezitimu ho responsabilidade, justisa, liberdade, toleransia no fó opurtunidade hanesan ba ema hotu. Segundu, “diak liu prevene duke kura” politika siguransa nasional fiar katak diak liu halo prevenensaun molok ameasa mosu no sai bo’ot liu tan. (http://www.fundasaunmahein.org/2011/05/30/fundasaun-mahein-nia-lian-no-20-pntl-nia-profesionalismu-sukat-iha-atuasaun/, asesu iha loron Tersa-feira, 15 Dezembru 2020).

Kazu seluk, tuir relatóriu ne’ebe Hakerek Na’in asesu iha média online TATOLI iha loron Sesta-feira, dia 11 Dezembru 2020, husi Provedoria Direitu Humanu no Justisa (PDHJ), Sra. Jesuina Maria Ferreira Gomes hateten katak iha inisiu Janeiru to’o Dezembru 2020, simu no rejista keixa husi komunidade hamutuk 232. Husi keixa sira ne’e, iha kazu 80 resin kona-bá violasaun direitus umanus ne’ebé maioria komete husi membru Polícia Nacional Timor-Leste (PNTL). Hakerek Na’in husu ho perguntas ba Instituisaun PNTL, momentu ne’e tuir duni liu husi Centru Formasaun Akademia Policia ka lae? ka menus duni oknum PNTL refere la tuir duni Formasaun Akademika PNTL nian iha Comoro, Dili?.

Iha semana hirak ba kotuk, dia 9 Dezembru 2020 kalan, akontese tan atuasaun membru PNTL nian iha Ponte Comoro II, Díli, oknum PNTL refere tiru kanek povu ida iha ne’ebá. Lolos ne’e, atuasaun problema tenke ho profesional, la’os membru PNTL sira tunba iha tereñu uza pistola tiru povu ka uza kilat bo’ot tiru arbiru deit ba rasik nia povu. Lolos ne’e oknum PNTL buka tuir duni suspeitu ida ne’ebé ka grupu ida ne’ebé gosta halo problema ne’e, depois maka halo prosesu lori sidadaun refere ba halo investigasaun iha Eskuadra PNTL ne’ebé besik.

Iha lidun seluk, parte legál nian koalia kona-bá Instituisaun PNTL ne’e Lei maka as liu oknum PNTL hotu-hotu, iha ne’ebé Lei Inan Constituisaun da RDTL artigu 147 hateten katak 1. Polísia sei defende legalidade demokrátiku no garante sidadaun sira-nia seguransa internu, maibé sira labele iha partidu polítiku. 2. Prevensaun kriminál tenke hala’o ho respeitu ba direitus umanus. 3. Lei maka sei hari’i rejime ba polísia no mós forsa seguransa seluk. No Lei sira seluk, maka Lei Organika husi Instituisaun Polícia Nacional Timor-Leste (PNTL) nian Dekretu Lei. Número 09/2009. Nomos Lei sira seluk-seluk tan liga ba Instituisaun Polícia Nacional Timor-Leste nian.

Ikus liu, rekomendasaun ba iha VIII Governu Konstitusional, Primeiro Ministro da RDTL, Taur Matan Ruak nudar mos Ministru Interiór, hamutuk ho Komandante Jerál PNTL Komisariu Faustino da Costa ho nia Ekipa. Bele ka lae membru Polícia Nacional Timor-Leste ne’e mos halo muda rotasaun servisu ba fali Munisípiu sira seluk?. Labele muda deit maka Komandante PNTL Munisípiu sira deit.

Durante ne’e Hakerek Na’in nia observasaun membru PNTL sira kontinua nafatin deit iha idak-idak nia Munisipiu rasik la halo rotasaun servisu ba membru PNTL sira. Maibé antes muda, tenke halo uluk lai uma (Rumah Perumahan ba PNTL) ba membru PNTL nia uma hela fatin iha Munusipiu refere. Nune’e membru PNTL ne’ebé servisu iha Munisípiu ida ba Munisípiu seluk bele lori ho nia familia hela iha uma perumahan refere. Maibé mos prepara estudu ida halo proposta foun ba orsamentu atu aloka ba halo uma refere.

Razaun tamba saida, tamba membru PNTL husi Munisípiu Bobonaro, membru PNTL refere maka kontinua servisu munisípiu refere. Ida ne’e kategoria Polícia Nacional? Polícia Nacional tenke muda membru PNTL halo rotasaun servisu ba iha Munisípiu sira seluk. Nune’e bele promove membru PNTL nia diviza (Pangkat) bele sae mos. Exemplu membru PNTL ida husi Munisípiu Baucau, ka Viqueque bele ba servisu iha Munisípiu Bobonaro ka ba Covalima ka Manufahi/Same no fatin Munispiu sira seluk tan.

Nune’e membru PNTL refere kontinua halo rotasaun servisu ba iha Munisípiu sira seluk iha Timor-Leste. Husu ba Komandante Jerál PNTL tenke fó sansaun makas ba oknum PNTL ne’ebé halo agresaun fisiku hasoru povu iha Viqueque ne’e. “Mai Ita Luta Hamutuk, Dezenvolve Ita Nia PNTL Sai Profesionalizmu Liu Tan Iha Futuru Mai”. Aluta Kontinua…..!!

*Hakerek Na’in: Alumni Universidade da Paz-(UNPAZ), Faculdade de Direito no Ativista. Artigo ida ne’e larepresenta institusaun ne’ebé hakerek na’in haknar ba, maibé idea no argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nudar opinião pesoál. Iha sujestaun ruma bele haruka iha e-mail: moisesvicente59@yahoo.com

1,615 Views
Artikel ini telah dibaca 310 kali

badge-check

Editor

Baca Lainnya

EMA VS KULTURA

25 July 2024 - 23:33

BABEUR BUROKRATISMO HANESAN DIABOLIS PROVOCATUS BA SISTEMA ATENDIMENTO IHA TIMOR-LESTE  

21 July 2024 - 12:36

Papél  Estudante  Kampeaun  Edukasaun Literasia  Dijitál  Timor-Leste

13 July 2024 - 12:53

Akórdaun Tribunal Rekursu VS Lei Indulto no Komutasaun Pena + Dekretu Prezidente Repúblika

3 April 2024 - 16:43

TEMPU  QUARESMA  OPORTUNIDADE  GOVERNANTE   PRÁTIKA  FRATERNIDADE   UMANU                                              

16 February 2024 - 14:28

 Produsaun Vida  Sosial No Sosiedade Ho Natureza

29 January 2024 - 11:45

Trending di OPINIAUN