Lafaek News—Komunidade aldeia Lebudu suku Ducurai postu administrative Letefoho munisípiu Ermera halerik no preukupasaun bainhira iha tempu bai-loron susar tebes atu si rabele asesu bee mos.
Asuntu ne’e, hatoo hosi komunidade Lebudu Jame Soares ba Lafaek News, baimhira vizita espesial ba komunidade sira iha loron sábadu 29/08/2026, hodi oberva situasaun impaktu mudansa klimátika ba komunidade sira iha aldeia refere ne’ebé tenke sofre bee mos iha tempu bai-loron naruk.
Abitante aldeia Lebudu Jaime Soares konfesa, aldeia Lebudu asesu ona Estrada, eletrisidade no eskola báziku filial, problema liu mak bee mos no sentru saúde, tanba bee mos nesesidade ne’ebé importante ba ema hotu iha nasaun ida nia laran, bee mos mak bele halo buat hotu sai buras inklui ema saudavél
“Ami nia Estrada ho eletrisidade di’ak ona, ida ne’e ami agradese tebes ba governu no ami mos iha ona eskola filial ne’ebé ami komunidade hamutuk harii rasik too agora labarik sira eskola ho di’ak, maibé problema liu mak bee mos, komunidade barak liu mas susar fali bee mos at liu iha tempu bailoron naruk, iha bee matan barak maibe dook liu, se bele governu tau hela atensaun ba asuntu ne’e, tanba bee mak moris,” Jaime Soares ba Lafaek News iha aldeia Lebudu suku Ducurai postu administrativu Letefoho munisípiu Ermera, sábadu 29/08/2026.
Nia dehan, komunidade sira konsege dada bee hosi bee matan ida area Leikudurian nia okos tuun too Lebudu hodi enxe ba tanke, maibé ne’e volume kiik-oan liu, bainhira iha tempu bailoron naruk komunidade sira asesu turuk de’it, uluk liu bainhira seidauk akontese mudansa klimátika bee matan ne’e h onia volume boot, ohin loron menus tanba kauza mudansa klimátika.
“Iha tempu udan ami la susar bee, tanba bee matan sira sai boot fila-fali, maibe bailoron maran hotu, ami iha bee matan tolu, Erusa, Lodan no Leukudurian, maibé Leukudurian ho Erusa ne’e menus iha tempu bailoron, so Lodan ne’e mak sei bele aguenta, maibé volume kiik liu, ami mos iha bee matan seluk iha okos liu, susar atu dada fali sae mai aldeia laran,” haktuir Jaime.
Iha fatin hanesan Carlos Castro Soares hatutan, realidade moruk ne’ebé ami hasoru iha baze ida ne’e mak bee mos, dader labarik sira ba eskola dala ruma la haris, problema laiha bee, bainhira sira fila hosi eskola mak foin lori masa 5 litru ba kuru iha bee matan hodi uza ba tein no uza mos ba nesesidade loro-loron.
“Ami iha bee matan, maibe iha bailoron naruk hanesan ne’e bee matan sai la boot ona, bele maran tan ida ne’e mak susar,” Carlos Soares relata.
Tanba ne’e, komunidade sira husu ba governu sentral atu tuun direta iha baze nune’e bele haree kedan komunidade kiik sira iha rural nia moris loro-loron, rendimentu ekonomia laiha no krize tan bee mos.
“Ami laiha rendimentu, depois bee laiha tan, husu governu haree asuntu saneamentu bee mos ba ami komunidade atu ami bele asesu ho di’ak,” Carlos akresenta.
Tanba ne’e, komunidade sira husu governu sentral liu-liu BTL atu la’o mos ba suku no aldeia sira hodi hatene situasaun saneamentu bee mos iha baze, tanba iha tinan barak mak populasaun sira krize bee mos impaktu hosi mudansa klimátika.
Iha sorin seluk, komunidade Lebudu Ivo Soares moss entre triste, maske iha kanalizasaun jeral ne’ebé liga hosi bee-ulun foho Usululi nian tuun ba letefoho vila, hosi dalan komunidade sira hasai tutuir bee hosi kanu jeral ne’e, nune’e molok too iha populasaun sira ne’ebe hela iha kraik liu la asesu bee ho di’ak.
“Ita presiza liu mak bee mos ne’e, iha kanu boot nian ne’e engarrafa, utilizasaun barak liu, entaun komunidade ne’ebe hela iha kraik liu la asesu bee,” Ivo Soares ba lafaek News liu hosi telemovel iha segunda (01/09/2026).
Nune’e, Jorge Soares mos husu autoriedade kompeténsia iha nasional atu kria ekipa sira halo monitorizasaun ba komunidade kiiik sira ne’ebé hela iha area remotas liu, hanesan postu adminstrativu Letefoho suku Ducurai nian, iha populasaun barak hela iha remotas ne’ebé moris susar ba bee mos, sentru saúde inklui la asesu edukasaun tanba distánsia dook liu.
“Ita ukun-an kleur ona kuaze tinan 25 ona, maibé povu sira ne’ebe hela iha remotas seidauk sente Liberdade absoluta, tanba sira laiha eletrisidade bee mos no saúde inklui edukasaun, tan ne’e governu nia liman sira ou ekipa ne’ebe iha tenke tuun direta mai baze atu observa ami povu kiik nia moris, eletrisidade, bee mos, edukasaun no saúde,” nia haktenik.
Enkuantu populasaun iha aldeia Lebudo suku Ducurai postu administrative Letefoho munisípiu Ermera, total uma kain hamutuk 609 no total populasaun hamutuk 132.
Kobertura : Lafaek News



