Lafaek News—Sekretaria Estadu Kooperativa komemorasaun loron internasional kooperativa ba dala 103 ho tema “Hametin Papél Kooperativa ba dezenvolvimentu Ekonomia Sustentavel”
Arsénio Pereira iha diskursu hateten, komemorasaun loron mundial kooperativa ne’e atu relembra movimentu kooperativa sira hanoin importansia husi Kooperativa hodi refleta saida mak atu halo ba nasaun ida ne’e hahú husi familia no area remotas to’o mai nasional.
“Ohin mundialmente komemora 103 anos ba ezistensia kooperativa iha mundu tomak ita Timor Leste, dezde rai ne’e Ukun Aan kooperativa iha ona, mezmu naran la’os Kooperativa, maibé kuaze iha Timor ita nia beiala sira halo servisu hamutuk Timor ejiste ona tanba dalen iha Timor arosa no olidadai ne’e prinsípiu kooperativa la’os kooperativa, maibé dalen Timor temi ida ne’e hotu-hotu ne’e ho lian iha rai ida ne’e, Ita hatene kooperativa ne’e dezde ema moris iha mundu ne’e kooperativa la’o ona, tanba mai husi sosiedada ida ne’ebé hamutuk ida ne’e mak tinan barak liu ba sira transforma ba tau naran ida kooperativa, tanba mai ho prinsípiu servisu hamutuk oinsá ajuda malu iha sosiedade, grupu, komunidade no país ida, tan nee ohin iha mundu tomak selebra ona 103 anos,” Arsénio Pereira iha salaun Katedral Vila-Verde, sesta 04/07/2025/.
Timor Leste seidauk defini loron espesial ba movimentu kooperativa atu komemora loron ne’e, maibé SEKoop iha ona planu atu deside loron espesial ida ba movimentu kooperativa hotu atu komemora.
“Ha’u hanoin ona ita iha nee sei konsulta malu no movimentu Kooperativa tur hamutuk desidi loron ruma, tanba iha Indonézia Malázia no rai seluk selebra ona loron nasional kooperativa ohin ita selebra mundialmente, maibé too loron ruma ita mós deside loron ida movimentu kooperativa hotu atu fo rekoñesimentu ba movimentu kooperativa hotu katak estadu mós rekonese ita nia kontribuisaun ba iha dezenvolvimentu, liu-liu iha setor ekonomia ne’ebé ohin ita haree buat Kiik balu prodúz ona ne’e foin ituan de’it, maibé iha fatin hotu halo barak liu, IX Governu hakarak kresimentu ekonomia 5% sekretaria estadu kooperativa tama iha linas ministerias asuntu ekonómiku hanesan membru governu ha’u konta movimentu kooperativa hotu ne’ebé badinas halo produsaun hodi kontribui 5% ba estadu tomak maibé husi seitor ita nian ha’u fiar katak ita moos sei kontribui tamba buat balu ita hatudu ona no amostra ona katak iha seitor ne’e importante,” Arsénio sublina.
Tuir nia gui atu halo dezenvolvimentu hosi ne’e kooperativa sira bele hetan rendimentu, tan ne’e korajen ba movimentu hotu primária no federasaun hotu ejiste iha rai Timor reprezentante husi munisípiu iha hotu hahú husi husi RAEOA too Lautem, inklui ajénsia ne’ebé sai hanesan parseiru servisu hamutuk transforma sai hanesan kooperativa ida.
Jornalista : Moises Guterres




