Lafaek News—Prezidente Repúblika José Ramos-Horta realiza diálogu ho líder Arte Marsiál no Arte Rituál hitu, kompostu husi Ikatan Kera Sakti Persaudaraan Timor-Leste (IKS-PTL), Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT), Kmanek Oan Rai Klaran (KORK), Kolimau 2000 (K2000), Sete Sete (77) hodi husi kontribui ba paz no estabilidade iha rai-laran.
“Fulan ruma liu ba halo diálogu iha ne’e no ida ne’e hanesan Prezidente Repúblika nia esforsu atu halo diálogu ho arte marsiais no arte rituál sira hotu, no ida ne’e la’ós ho deit organizasaun sira nune’e, maibé sei ho komunidade tomak,” hateten Xefe Estadu, iha Bairo-Pite Díli, (20/12/2023).
Horta esplika, diálogu hirak nune’e la’ós hahú agora de’it maibé dezde uluk iha buat barak ne’ebé la lembra ona, diálogu barak ona ho entidade oin-oin no organizasaun lubuk ida iha nasionál no mós iha munisípiu ka foho sira, esperansa bele hamutuk haree ba situasaun iha Timor atu garante unidade no paz ba sosiedade.
“Ha’u hamriik iha ne’e lá’os ko’alia ho imi hanesan abut ba problema no konflitu iha Timor-Leste, la’ós tanba ida ne’e mak konvida imi, maibé konvida imi mai hanesan elementu ne’ebé servisu ho labarik no joven no mós akadémiku sira no grupu oi-oin, tan ne’e bolu imi mai ho intensaun atu imi bele hatete problema saida mak iha rai-laran ne’ebé Governu tenke haree atu rezolve, no imi bele parseira ho Governu liu-liu ho Polísia Komunitária hodi garante hakmatek liu iha povu nia moris iha bairu-biru sira,” Ramos-Horta afrima.
Premiadu Nobel ba Paz ne’e argumenta, la’ós iha Timor de’it maibé iha rai barak, seguransa atu povu moris hakmatek sempre kontribuisaun mai husi institutusaun no organizasaun oin-oin ne’ebé tane polísia atu komunidade moris hakmatek, atu labarik sira la tauk ba eskola, ba halimar no halo atividade oi-oin iha bairu.
“Iha tinan lubuk ida nia laran ne’e, ita haree progresu barak, Governu halo nia desizaun no Prezidénsia Repúblika respeita Governu nia desizaun no suspensaun ba atividade arte marsiais no arte rituais durante fulan neen no iha tempu ida ne’e buka halo diálogu atu imi bele kontribui di’ak liu tan atu rai ne’e bele moris hakmatek,” tenik nia.
Problema bo’ot liu iha rai ne’e mak youth unemployment ka joven dezempregadu, sira ne’ebé ba eskola ba, maibé sira balun ne’ebé tur deit la halo buat ida ne’e mak Governu presiza haree tau prióridade ba youth employment atu joven sira bele halo buat barak, maibé iha aldeia sira no suku hotu hanesan bele kuda ai atu kontribui ba redusaun mudansa klimátika, tenke iha mós kontribuisaun sívika atu tulun joven sira, tulun membru komunidade no fó mós oportunidade ba joven sira atu aprende liu husi treinamentu vokasionál sira, oinsá foin-sa’e sira bele aprende língua English, Portugés, Japonês no Korea, nune’e bele aplika ba oportunidade sira bele ba servisu iha nasaun seluk.
Iha sorin seluk, reprezentante Arte Marsiál PSHT, Vicente Teotonio Lopes apresia tebes Xefe Estadu José Ramos-Horta, tanba bele hatene difikuldade ne’ebé Arte Marsiál sira hasoru.
“Ami agradese no apresia tebes ba Prezidente Repúblika ne’ebé nu’udar aman bá nasaun, ne’ebé hatene duni difikuldade ne’ebé ami hasoru hodi bolu ami no iha fatin ida ne’e hodi halo diálogu,” agradese Reprezentante Arte Marsial PSHT.
Vicente konfirma, PSHT nia preokupasaun ne’ebé agora da-daun PSHT hasoru mak suspende arte marsiais no arte rituais, tanba buat sira ne’e sai hanesan supreza ba PSHT, tanba GAM-GAR hetan hela apoiu husi Governu liu husi Ministériu Juventude Desportu Arte no Kultura (MJDAK), atu halo kompetisaun nu’udar preparasaun FESTIL, nune’e bele ba tuir kompetisaun iha liur.
Nia dehan, ho diálogu ida ne’e hakarak informa katak, husi organizasaun PSHT ne’e estruturadu hahú husi nivél nasionál tun ba munisípiu, postu to’o ba aldeia sira, submete ba nasaun no prontu no kolabora ba lei sira iha nasaun ne’e hodi kolabora ho governu atu kontribui di’ak liu tan ba futuru.
“Oras ne’e daudaun ami kontribui hodi kolabora ho MJDAK liuhusi KRAM hodi halo fiskalizasaun durante periódu suspensaun nia laran ne’e atu bele mellora servisu sira organizasaun nian, liu-liu halo rejistrasaun ba sentru treinamentu sira ne’ebé organizasaun iha, nune’e Governu bele fasil kontrolla atividade organizasaun nian, ami nia organizasaun ne’e atu eduka ema sai ema hodi hatene buat loos no sala, maibé iha implementasaun kadaves iha pessoal ida ka rua komete erru ruma no ida ne’e responsablidade pessoal, la’ós organizasaun. Tanba organizasaun halibur ema barak ne’ebé mós mai husi nivél ne’ebé la hanesan no hotu-hotu la hanoin krime, maibé iha balun ne’ebé monu ba problema ho razaun servisu laiha,” rekoñese, Reprezentante líder PSHT ne’e.
Iha fatin hanesan, Prezidente IKS-PTL, Silvestre Xavier Sufa mós agradese ba Xefe Estadu, tanba bele rona Arte Marsiál sira nia hanoin oinsá kontribui ba paz iha rai-laran.
“Oportunidade atu tuir diálogu ida ne’e nu’udar dalan di’ak ba IKS atu hato’o hanoin balun kona-ba paz. Ha’u hakarak hatete iha IKS estruturadu hahú husi nasionál to’o baze no iha Timor-Leste rasik IKS hahú moris iha 1996,” informa Silvestre Sufa.
Nia dehan, IKS sempre tuir regra Estadu desde inisiu kedas to’o agora, bainhira KRAM fó rekezitu lubun bo’ot ida liuhusi primeiru no segundu diretiva nasionál atu reativa arte marsiais IKS.
“Ita tuir kedas rekezitu sira ne’e, IKS mós halo formasaun ba membru sira tuir métodu ne’ebé iha no treinamentu ba treinadór sira ne’e la’o iha fatin-fatin iha territóriu nasionál. Matéria ne’ebé fó ba treinadór sira inklui kona-ba patriótizmu nasionalizmu, valores kulturais, étika morál no espirituál.,” Sufa dehan.
Nune’e, Sekretáriu Jerál Kmanek Oan Rai-Klaran (KORK), Edmundo Caetano relata, KORK moris dezde 1982 to’o ohin loron no rekursu mai husi Timor-oan rasik.
“KORK durante ne’e ami mós partisipa iha dezentendimentu nasionál hodi kria estabilidade iha ita-nia rai laran no ami nia organizasaun KORK klaru katak, organizasaun ida ne’ebé naun lukrutivu, ami iha iha difikuldade barak kona-bá oinsá atu dezenvolve organizasaun ida ne’e, tanba ne’e mak Governu liuhusi programa ida atu tau fundu ba dezenvolvimentu organizasaun arte marsiais, ami agradese,” katak Edmundo.
Planu ne’ebé KORK halo, ba halo resensiamentu, instalasaun ba sede nasionál no mós ba iha kompetisaun, halo formasaun ba membru sira hotu, maibé daudaun ne’e tanba sei hetan suspensaun husi Governu, atividade sira hotu-hotu ita labele ezekuta, ami mós hakarak hatete, nu’udar sidadaun ami kumpri nafatin ami nia devér sira no hamutuk ho KRAM halo hela fiskalizasaun ba ami nia sentru sira ne’e hotu ne’ebé estebelese iha Timor-Leste laran tomak.
iha fatin ketak, Prezidente KOLIMAU 2000, Napoleão dos Santos Costa haktuir, organizasaun KOLIMAU 2000 iha prinsipiu ida mak Komandu Libertasaun Maubere tinan 2000, organizasaun ne’e lá’os naran KOLIMAU 2000, maibé Sagradu Coração de Jesus ne’ebé fiar ba nia aan rasik no iha espirituál ida, maibé la’ós rituál arte marsiais.
“Okupasaun Indonézia mak KOLIMAU 2000 moris, maibé iha 1986-1987 KOLIMAU 2000 fó imajinasaun ida hodi reziste ba luta rezisténsia to’o ohin loron hetan ulun rasik an,” dehan Prezidente KOLIMAU 2000.
Líder Arte Rituál ne’e konsidera, diálogu mak dalan unidade hodi garante prosesu dezenvolvimentu nasionál. Ohin loron individu ida nia problema, problema família nian no grupu ida nia problema nakfila tiha ba problema arte marsiais no arte rituál nian, maibé iha organizasaun arte marsiais no rituál laiha doutrina ida ne’ebé hanorin atu nia membru sira aprende buat ida lori ba atake ema seluk.
Reprezentate Arte Rituál 77, Teotodio Macedo konta katak, arte rituál 77 mai husi natureza ida ne’ebé fiar liu ba fatuk, ahi, uma no wee. buat ida naran 77 hanesan biru no kakaluk ida, maibé atu implementa ba jurus tebe ka tuku 77 la hatene.
“Ba Prezidente Repúblika ami agradese tanba bele konvida ami mai iha ne’e, hodi ko’alia ba malu ho nakloke no iha unidade atu kontribu ba prosesu dezenvolvimentu nasionál,” agradese Teotodio.
Entretantu, Ministru Juventude Desportu Arte no Kultura,Nélio Isaac Sarmento hateten, Governu sei la ko’alia buat ida, tanba dadaun ne’e Governu suspende hela atividade Arte Marsiál no Arte Rituál durante fulan neen.
“Ba arte marsiais no arte rituál sira ne’ebé iha ne’e laiha buat foun ne’ebé atu ko’alia ho ita bo’ot sira tanba ita iha hela tempu suspensaun nia laran no sei iha hela fiskalizasaun ba kazu organizasaun ne’ebé rejistu iha KRAM, no rezultadu sei mai iha fulan-Fevereiru 2024 atu nune’e ita bele hatene difikuldade no problema sira ne’ebé hasoru iha kraik,” katak Nélio Isaac.
Arte rituais ne’e fiar ida ne’ebé ema ida-idak iha, desde tempu rezisténsia, ne’ebé agradese ba grupu arte marsiais tanba agora la’o iha prosesu fiskalizasaun no besik atu remata ona.
Iha sentru formasaun husi arte marsiais PSHT, IKS no KORK besik rihun 300. Sentru formasaun sira ne’e balun ofisiál katak loke duni iha fatin públiku atu ema haree, no balun subar de’it no ida ne’ebé subar ne’e mak Governu ba halo fiskalizasaun atu buka hatene sira nia intensaun ne’e saida.
“Agora ita la’o hela hodi haree no hein rezultadu mai ita sei bele hatene ona atu kontinua ka la’e, treinadór ne’e se atu ita orienta ba desportiva, ba kompetisaun nune’e ita bele hetan atleta iha modalidade arte marsiais nian ne’ebé kualidade hodi reprezenta ita nia nasaun Timor Leste ba iha kompetisaun sira iha rai li’ur,” haktuir governante ne’e.
Espera katak hafoin rezultadu fiskalizasaun ne’ebé sei mai, liu-liu ba organizasaun arte marsiais hanesan PSHT, KORK, no IKS ita sei tur hamutuk fila-fali atu haree ba rezultadu ne’ebé iha no imi mak sei hatete ba estadu rezultadu ne’ebé iha.
Ministru Interiór, Francisco Guterres agradese tanba Prezidente Repúblika bele promove diálogu ida ne’e atu bele rona loloos husi organizasaun arte marsiais no arte rituál sira kona-ba sira nia ezisténsia iha país ida ne’e, hodi hatene saida mak organizasaun sira ne’e sei kontribui ba dezenvolvimentu no estabilidade no paz iha rai ida ne’e.
“Em prinsípiu hakarak hatete husi parte seguransa sei ko’ordena ho ministériu relevante atu asegura estabilidade liu husi arte marsiais no arte rituál sira. Ita bele hamutuk atu dezenvolve organizasaun sira ne’ebé imi iha atu bele kontribui ba paz no hakmatek iha komunidade nia leet, tanba komunidade iha kraik ne’e lá’os ema seluk, mesak Timor-oan de’it, maun alin de’it, no ita halo problema ne’e sira mak lori todan no konsekuensia hotu,” hakotu Ministru Interiór.
Nia dehan, Problema ne’ebé envolve individu labele hatama fali ba organizasaun arte marsiais ka arte rituais tanba ida ne’e sei afeita ba estabilidade nasionál no halo povu moris la hakmatek, Periódu estensaun ne’ebé Governu fó ba organizasaun arte marsiais no arte rituál atu imi bele halo reflesaun no re-organiza malu hodi kontribui ba estabilidade.
Jornalista Estajiada : Epifania I. Pinto
Editor : Agapito de Deus




