Lafaek News—Prezidente Repúblika José Ramos Horta hatete, Timor Leste nia naran iha freedom house iha Wasintong economis loundres Louva Timor Leste mak sai primeiru lugar demokrasia iha sudeste aziátiku tanba iha liberdade espresaun.
“Hanesan iha rai balun sempre iha rejime balun otoritáriu sira koko vontade eleitoradu sira nian buka hadia eleisaun, iha Timor ida ne’e nunka akontese, tanba, kada tinan lima, rejislatura ida remata nia mandatu hahú siklu foun ne’e buat ida ne’ebé pozitivu, tanba ne’e mak ita nia naran iha freedom house iha Wasintong Economis Loundres hatete Timor Leste primeira demokrásia iha sudeste Aziátiku”. Deklara Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hafoin sai oradór ba simposium Nasionál Hametin Demokrasia, Páz no Estabilidade iha Konstrusaun Estadu”, iha Salaun CNE Laline Larigutu, Tersa (28/02/2023
Tinan 20 resin ona demokrásia iha tinan 20 esperénsia iha abut ne’ebé haree, observa hahú kedas 2001 eleisaun ba asembleia konstituinte eleisaun ba primeiru prezidente, momentu ne’eba iha kandidatu rua maun boot Xanana Gusmão ho avo Francisco Xavier do Amaral momentu ida simboliku istóriku tebe-tebes. Hahú kedas iha tempu ne’eba eleisaun sempre la’o di’ak laiha problema kumpri kalendáriu eleitorál, kada tinan lima laiha prezidente ruma, Parlamentu Nasionál, governu ne’ebé hakarak hadia eleisaun.
“Demokrásia bele imperfeita lá’os di’ak 100% maibé ida ne’e mak Timor iha, iha liberdade espresaun, hanoin, fiar, no liberdade imprensa iha institutusaun internasionál Bruxelas mós tau Timor Leste hanesan as iha mundu entermus liberdade imprensa”.
TL kontente ho ida ne’e, ondra martire sira ne’ebé mate ba luta la’ós de’it atu hetan Bandeira ida maibé atu hetan liberdade duni demokrásia, Timor bele orgullu demokrásia duni la’ós de’it demokrásia falsu demokrásia zenuiñu, partidu lubuk ida laiha liberdade imprensa laiha problema só diskriminasaun tanba relijiaun, étniku.
“Ha’u haree ba Timor laiha liu problema kona-ba demokrásia iha Timor. Demokrásia ne’e ha’u labele garante depende ba futuru, ha’u hatene katak povu kaer metin loos demokrásia, joven sira sosiédade hatene sira nia direitu saida, governu sira hotu-hotu hahú kedas indepedénsia agora laiha governante ida ne’ebé aktu ruma ne’ebé hatete kontra fali demokrásia laiha hotu-hotu demokrásia, ida-diak kritika malu ida ne’e mak loos,” hatete nia.
Nia hatutan, Governu ida mai hatete governu anteriór sala hotu ne’e mós demokrásia, tanba Amérika, Europa mós akontese.
Entretantu iha fatin hanesan Panelista Avelino Coelho hatete iha demokrásia atu funsióna, partidu polítiku sira nia pilhares fundamentais iha demokrásia tanba partidu polítiku sira mak konkore iha eleisaun periódika, ukun ne’e povu ninia, ukun la’ós partidu polítiku nia, partidu polítiku sira ba impresta no husu ukun ba povu tuir sistema demokrátiku tuirs normál konstitusaun, halo referensia ba artigu 62 ne’ebé ko’alia ne’e dehan póder ne’e lalika iha povu.
“Ha’u atu koloka iha ne’e mak kestaun ida mak ohin PR ko’alia kona-ba demokrásia, ohin ita rona maluk balun ko’alia demokrasia, iha ita nia rai Timor Leste. Ita haree partidu polítiku mak pillares ba demokrásia, longu tinan 20, ita ko’alia kona-ba konsolidasaun da demokrásia Estadu loke espasu ida konkorensia desigual iha kada eleisaun parlamentár,” haktuir nia.
Nia dehan, partidu balun iha kondisaun di’ak liu, partidu balun laiha kondisaun, entaun oinsá mak atu ko’alia kona-ba kualidade da demokrásia, kestaun ne’ebé Prezidente Repúblika koloka ne’e e muitu razaun partidu barak maibé ba Parlamentu Nasionál dowlond de’it lei husi ema seluk ninian ne’e realidade.
“Atu muda realidade ne’e, halo nusa?, se Estadu la interven ba iha kualifikasaun ba iha partidu polítiku sira ne’ebé atu konkore tinan lima dala ida. Entaun demokrásia ne’e parese ninia difikuldades fatores ne’ebé hodi garante demokrásia”.
Iha fatin hanesan, Panelista Avelino Coelho hatete, demokrásia funsiona, iha eleisaun periódika tinan lima-lima, tinan ida ne’e halo eleisaun 21 de Maiu, neduni nia konkorda ho hakarak koloka katak, demokrásia atu funsiona emplinu partidu polítiku sira nia pilpres fundamentais iha demokrásia, tanba partidu polítiku sira mak konkore iha eleisoens periódika
Tuir nia, ukun ne’e povu nian, no ukun la’ós partidu polítiku nia, maibé partidu polítiku sira ba impresta no husu ukun ba povu tuir sistema demokrátiku no tuir normais Konstitusaun, tana ne’e halo referensia ba artigu 62 ne’ebé ko’alia katak, poder ne’e lalika iha povu.
“Ha’u hanoin Timor bele orgullu demokrásia la’ós de’it demokrásia falsu, demokrásia partidu lubuk ida laiha liberdade imprensa laiha problema só diskriminasaun tanba relijiaun, étniku,” dehan Panelista Avelino Coelho.
Nia dehan, Problema iha institutusaun defeza seguransa, iha rai bara-barak mós iha, purtantu koñese demokrásia iha mundu, hatene halo avaliasaun, haree ba Timor laiha liu problema kona-ba demokrásia iha Timor.
Tuir Panelista ne’e, demokrásia ne’e labele garante depende ba futuru, tanba povu kaer metin loos demokrásia, joven sira sosiédade hatene sira nia direitu saida, governu sira hotu-hotu hahú kedas indepedénsia agora laiha governante ida ne’ebé aktu ruma ne’ebé hatete kontra fali demokrásia laiha hotu-hotu demokrásia, ida-diak kritika malu ida ne’e mak loos.
Jornalista : Rita Moniz
Editór : Agapito de Deus




