Loron 30/09/2022, Domingos Maia.
Foinsa’e kandidata katekista ida husu: — “Mestre, oinsá vizaun Moral Cristã nian kona-bá “Abuso sexual ba/ho menor idade?”
Wah, ha’u hatan ba katak, pergunta ne’e konvida ha’u atu fó fali aula ba durante Semester ida. Ne’e, iha nia konsekuénsia administrativu, lho!
Maibé tan soran naklitik fali ha’u-nia fuan, mak hatan badak de’it hodi bit. Maibé, haree ba sai fali hnsn textu monografia ida! Sorti la’ós Tese. “Dasar”, katekista!
Nune’e: Termo “abuso sexual” rasik hatudu tiha ona nia sentidu akuzasaun nú hahalok-amoral ida.
Katak ema nebé mak brani abusa sexual ho labarik, sala. Basá nia hatene ktk sala, maibé, ulun-moruk, la bele kontrola-an, monu duni ba salan ne’e. Tan ne’e, housi perspetiva moral, sala ona.
Maibé housi perpetiva étika, hein lai. Sei haree fali housi aspetu sientífiku sira oin-oin. Ez:
© Housi aspetu moral mak dehan ktk ida ne’e sala tuha ona. Maibé housi étika, interroga, husu -likis: “Oinsá mak dehan sala?” Tan ne’e mak iha teologia moral kristaun, Étika no Moral ne’e sira maun-alin kaduak, tonka-malu hela.
- a) Ida Moral haree hahalok ruma tuir esperiénsia, tradisaun kultura nian, dehan sala.
- b) Se Étika ko’alia housi aspetu siénsia nian, mak tenke konta ho área sira sientífika nian, oin-oin. Ez: ba kasu abusu sexual adultu mane ho menor idade mane: – Pedofília:
- a) Médiku haree ba aspetu patológico (moras físico);
- b) psiquiatra ida haree ba aspetu psíquico (moras psíquico, klamar nian);
- c) psicólogo ida haree ba aspetu psicológico (oinsá relasaun ho an rasik);
- d) sociólogo ida hare housi nia relasaun ho ema- seluk oinsá;
- e) no teólogo/dogmático sira haree kona-bá nia relasaun ho Maromak, oinsá haktuir Bíblia no doutrina kristaun nian. Ne’e “complexo” ka lae? Katak hahalok nebé housi aspetu moral dehan sala, étika dehan, apai, hein lai tok! Nune’e:
- Ba kasu ida “abuso sexual” housi mane ba labarik feto ho tinan-ki’ik tan obriga, mak klasifika ona hnsn violasaun direitu labarik tinan-ki’ik nian. Lei moral ka lei formal sei tane liu mak sorin ida fradu, kabarik.
- Maibé oinsá prátika seksual housi ema mane adultu ba labarik-mane ho asaun persuazivu/intimida/hamaus-bosok?
Ne’e mak sei komplikadu hela tuir ema sientista sira housi área ka kampu dxiplina oin-oin ne’e seidauk lian ida loloos.
- No ida seluk fali, mak tan hakarak-malu/hakaran ho hakaran mak hasouru-malu (homosexual), ne’e direitu ida, ka lae? No sala ka lae, housi vizaun moral? Complicado liu tan fali! Maibé tan ne’e katekista moralista ida bele, dehan: — “Ah, fila ba konsiénsia ema idak-idak nian”.
Maibé pergunta mosu fali nafatin: “Oinsá grau-tasak hanoin no mentalidade (maturidade/kematangan) housi nia konsiénsia ne’e?
Na’in bele de’it afirma ktk hahalok ne’e loos hela tuir nia sasukat. Nune’e sei sai rungu-ranga tan, se la iha padrão (petunjuk) ida, oinsá lós? Ho ne’e, sei sai bibi hela ka biling-bala lós.
® Tuir padrão moral cristão nian, se mak estuda ona, la duvida. Maibé ema sarani hotu hatene ona kah? Moris tuir hotu ona? Hahai, motok tan fali!
® Katekista ida, bele fó nia konsellu: “Fiar no sadere de’it ba Kristu Jesus no fihir tuir de’it Ukunfuan- Moral X iha Bíblia, loos ona? Pergunta sei mosu, dada-buraxa tan: — “Sarani % (por cento) hira mak lee ona Bíblia? No % (por cento) hira mak soi ona kapasidade interpreta Bíblia hodi aplika iha moris lorloron? “Kapok, lho …!” ® Liberalista ida bele mosu hodi defende:
— “Hoi, los ka sala, di’ak ka aat, na’in mak sei responsabiliza iha Na’i Maromak futar oin! Ba sibuk fali …!” ® Bainhira ema hatene ho nia konsiénsia-moos ktk nia hahalok ruma sala, maibé nia ho hakaran pratika, mak ne’e kontra ona nia konsiensia (lei-moral), iha laran (interior), no sala ona hasouru lei-moral housi liur (exterior). Fihir tok ba Ukunfua da-VI & da-IX.
® Se ema ne’e sei normal hela, mak nia konsiénsia sai akuzadu nafatin, halo hela julgamentu ba nia an, nia fuan sei la hakmatek, bele mate de’it tan senti-todan housi salan.
® Tan iha mós lei formal atu regula no kontrola hahalok- aat sira, mak autor tenke ba hatan iha meza-tribunal oin.
Nune’e de’it lai, mak hatutan fali. Obrigadu ba lee-na’in sira.

