Autór: Delsio Guimarães
Iha inisiu fulan Juñu tinan ne’ e, publiku hakfodak ho relatoriu ne’ebé publika husi Banku Mundiál (Word Bank) konaba mudansa ekonomia Globál no sai ona trending topic iha diskusaun publiku ne’ebé publika iha Notisia Nasionál to’ o no viral iha Mídia Sosiál.
Publikasaun relatoriu ne’e sai atensaun no alarme ba lider mundiál sira tamba hato’o konaba predisaun resesaun ekonomia ne’ebé sei halo sofre ba Populasaun sira iha Nasaun dezemvolvidu sira, sita iha relatoriu ne’e katak Ekonomia Globál iha predisaun sei sae deit 2,9% entreponto 1,2 tuir kalkulasaun iha fulan Janeirotinan 2022, risku husi stagflasaun bo’ot liu ho nia konsekuensia ne’ebé ho potensia sei provoka estabilidade ekonomika ho rendimentu minimu no mediu hodi afeta ba resesaun ekononia mundiál.
Ida ne’e impaktu hahu kedas husi pandemia Covid19 no tensaun funu iha Europa, invazaun Rusia ba Ukraina ne’ebé afeta folin mina internationál sae, sasan baziku sira, iha relatoriu ne’e mos sita sei iha Nasaun 60 ne’ ebé sei sofrekrize ekonomia, realidade hatudu iha Regiaun Asia Nasaun Srilanka nia ekonomia hahu monu no sai estado ne’ebé nia ekonomia Bankrut tamba Nasaun iha tusan/deve ne’ ebé maka’as no labele selu hotu iha tinan sira oin mai.
Se ita hanoin didiak parese ita mos sente hela impaktu husi situasaun ekonomia ida ne’ebé la estavel, tamba iha ligasaun ho ita nia realidade moris nian,konkretu mina tein nian folin sa’e iha loja no merkadu, mina gazoel no gazolina folin sa’e, tarefas kareta publiku (bis no mikrolet) sae husi entre $ 4.00 – $ 10.00 ba Munisipiu no mos sasan nesesidade bazika seluk ne’ebé que folinsa’ e maibe ita labelehatene tamba ita la ba merkadu kalojas hodi halo ita nia halo valor kompras menus, mas ema sira ho salariu $ 1, 000.00 ba leten no simu osan pensaunvitalisia/ pensaun espesiál sira seluk ne’ e sente normál hela kompara ho Povu bain-bain + 670, laiha mos kampu servisu ba Timor-oan sira, liu-liu Joven sira nune’ e afeta tebes joven sira dezaraska rasik ba servisu iha Rai liur to’o ema haruka Timor-oan siira balun ba rai liur ho dalan ilegál (kategoriatrafiku humanu), iha tan publikasaun ida husi Sosiadade Sivil sira katak ita nia rikusoin Minarai –Gas iha Bayu-undan ne’ ebé uniku reseitas durante ne’ e Estado dependente ba tuir estimasaun sei maran iha tinan badak nia laran, mas Publiku kontinua hak matek ho situasaunne’e.
Buat hirak ne’e akontese tamba ita laiha meios atu antisipa, ita nia situasaun mak roekonomika la funsiona normal biar ita iha OGE ne’ebé aprovado tinan-tinan ho montante Billaun 1-2, sirkulasaun osan iha rai laran la sufisiente, seitorprivado no publiku depende ba kontaestadu (OGE) tinan-tinan, aktividades produsaun ba sasan nesesidade baziku laiha (ita la produs rasik) no menus la responde ba komsumu internu satan atu faan/exportaba rai liu? (MEHI), lai hain sentifikasaun no subsidiu ba produtos agrikola sustentavel no aktividade industria kreativas subtituente no inovativu ne’ebé iha valor ekonomiku no buat sira seluk ne’ ebé presiza sai análiza kritiku, seriu ba tempu naruk.
Koalia konaba situasaun ekonomia ne’ e, realidade iha ita nia rai bo’ot sira kaundu rona halo finze la rona, hare mos finze la hare, hanesan los ema inosente no iresponsavel, hare mak Politiku sira haklalak malu deit iha sira nia fatin, duunmalu…ohhh tamba tinan 10 la halo buat ida ne’ e mak agora ita hanesan ne’ e ou tinan 5 ikus ne’ e sira kala ba promete no halo saida deit maka la hare folin mina sa’e, admira liu tan maka bainhira loke Livestreaming iha Mídia kona ba enkontru parseiru sira dezemvovlimentu Timor-Leste nian -TLDPM (Timor-Leste Development Partnership Meeting) iha semana hirak liu ba membru Governu ida koalia no husu ba par seiru Dezemvolvimentu (Doador) sira atu tau uluk osan hira hodi apoio ba dezemvolvimentu Nasaun nian, eipa… Governu tau uluk osan hira lai maka ita husu ba Doador sira ne’e sa? Kokitasailider ho mental tane liman ho modal sekedar sai Devedor no aban bain ruak ria problema ba jerasaun sira tuir mai, posa imagina ita bele sai hanesan Rai seluk no sai Bankrut, kiak to’ o sai Estado Failhado ? Nune’ e mai hau kultura politika fo sala ba malu, nudar Timor-oan Politiku sira moralmente la presiza fo sala ba malu, folia fuan siniku ba malu too gossip no gálau ba malu, liu-liu sai fanatikubaliderida no haluha hanoin kritiku problema Povu nian ne’ e la importante liu.
Nudar sidadaun ne’ebé sensivel no akompanh asituasaun mudansa ekonoamia Globál hare ba numeru sira kona ba kresimentu tun ho estag nasaun ekonomia monu, hare husi expert sira nia análiza pior liu tan ho silensiu husi ita nia naiulun sira, sente hetan pergunta“ Tansa tenke preokupa ba mudansa ekonomia Globál?” resposta hau nian maka simples deit “ Tamba durante ne’ e ita depende demais, la orientaduno foku (disoriented and focus), ita sai penontong setia ba Era Digitalizasaun no teknologia avansadu (Ita markapasu iha trend economy 0.2), iha parte seluk ita preokupa tamba ne’ e ligadu ho emania moris no futuru ita nia Nasaun no oan sira nian, Ita tauk ba ita nia oan sira nia futuru labele terus, los duni laiha Nasaun ida ne’ eb’e la depende ba rai seluk kaizola-an mas tempu ona ita tenke buka dalan (terobosan) foun, tenke hanoin ona ( laos ho promesa no lia fuan mamuk deit).
Ba hau soluasaun diak maka ita karik bele foresposta ba pergunta sira kona basaida mak ita tenke halo agora no hanoin ba ita nia Rai iha tinan 5/10/15 Governasaun ida oin mai atu ita bele antisipa sai da mak ita asegura iha Soberania aihan no Auto-emprego karik Nasaun Indonesia/Vietnam/Thailandia sira mos iha resesaun ekonomia no la haruka sira nia sasan nesesidade baziku hanesan Mina no fo’os mai Timor-Leste? Apakah ita sei iha lider Politiku foinsa’ e sira ne’ ebé sei konsiente no iha fuan atu koalia kritiku to’o hanoin tinan 20-30 oin mai no iha ambisaun atu loke industria ho eskala kiik no boot, kontextu aliza, flexible, interconnecting area, rapidu hodi responde ba merkaduTrabalho internu ho salariu masimu hodi Joven sira labele ba servisu iha rai liur no sertamente bele no bele apoio mos ba sirkulasaun ema, sasan/material no osan iha rai laran entre Suku/Munisipiu ba Munisipiu seluk hodi hasa’ e ita nia kresimentu ekonomika? Iha kalae Banku sira pro-ativu atu fasilita kreditu ba ita nia seitorprivado sira ho juros kiik atu sira bele halo aktividade industria no negosiu boot ba diversifikasaun ekonomika?.
Iha ona asaun konkretu ka lae ba diversifikasaun ekonomika liu husi investimentu publiku no privado iha area Agrikultura no Turismu atu sai alternativu hodi nune’ e bele sai nudar fonte reseita ne’ebé bo’ot no bele subtitiu minarai no gas ba ita nia rendimentu iha futuru? No pergunta kritiku sira seluk ne’ ebé tenke sai diskusaun Joven Timor-oan sira ne’ebé sira hela ba atu tau hanoin hamutuk hodi antisipa funu Ekonomia iha tempu oin mai.
“Ber satu tetap teguh atau 2023 Bercerai kita koalisi lagi “ Bele halo koalisi ba mas presiza hanoin kreativu, produtivu, servisulalais atu responde ba interese diak Povu nian. Obrigado wain!
Opiniaun hotu ne’ ebé hatuun iha Artigo ne’e nudar hanoin pesoal no la reprezenta organizasaun ne’ebé hau haknar-an ba. Iha preokupasaun ruma kona ba Artigo ne’ e belekon firma + 670 7728 2642 / 7548 7642 – email: delsio.guimaraes4981@gmail.com

