Loron 23/03/2022
Housi: Domingos Maia.
Se hakarak ukun nafatin, Maun LAT tenke hakat tuir Dalan Polítika Ukun ida.
Ne’e mak Ezame Konsiénsia ida todan tebes atu Maun LAT foti desizaun.
Maibé buka tok dalan-sai nu’udar sujestaun de’it.
1. Fatór hirak nebé fó vantajen kondisionál no inkondisionál.
a) Vantajen Kondisionál:
— Se LAT hanoin atu la’o hamutuk iha ukun JRH nian, mak tenke hakonu kondisaun deklara-an uluk sai CRNT.
— Se apoia Lu Olo, mak tenke prontu atu simu posibilidade lakon ukun housi Kand. PR Lu Olo no tenke hein fali període sira seluk tuir mai.
b) Vantajen Inkondisionál:
— Maun LAT sempre deklara-an Fretilin no membru CCF segunda jerasaun.
— MBX sai tiha ona housi P-Fretilin iha ai-laran hodi loke dalan ba sidadaun no partidu hotu-hotu luta hamutuk ba URA no ho dinámika prosesuál oin-oin hari’i tiha P-CNRT. Katak la la’o hamutuk ona dalan ida ho Maun LAT.
— MA nebé kaer-metin hela ukun F’2000 hewa’i tiha Maun LAT tan konsidera nia housi Fretilin Ai-laran. Ne’e duni, haketak tiha Maun LAT housi F’2000 no lakon apoiu.
— Tan ne’e hotu mak Maun tenke buka báze-polítika ida atu hatuur-an metin ba, atu Maun LAT tama iha partidu ida nebé de’it ho espíritu-ideolójiku ida de’it mak Ukun Rasik An (URA).
Razaun lójika maka:
— Partidu tuan sira nebé moris uluk molok 1975 ho ideolojia únika, ida de’it mak URA; maske dalan-polítika atu hadai nia meta-komun ida ne’e mak ketak² hodi hamosu diferensa no haki’ak tiha konflitu no funu-naruk.
— Partidu hirak nebé forma hafoin URA mós báze-ideolójika mak nafatin ida ne’e, maibé ho nia forma-polítika mak sai diferente ho nia programa sira atu konkretiza liután URA iha dezenvolve aspetu moris hotu-hotu (…).
c) Ho báze polítika ideolójika ida ne’e mak, tuir hanoin pesoál, bele foti Maun LAT nia pozisaun hatuur hamriik iha leten housi partidu hotu-hotu iha TL atu ho nia liberdade konsiénsia-moos hili dalan polítika partidária ida nebé de’it, tuir hakaran rasik atu servisu-hamutuk hari’i Nasaun RDTL.
2. Servisu-uma (TpC) todan ba Maun LAT mak: Deside la’o hamutuk Maun LO ka MBX?
a) Se hakarak la’o hamutuk ho Maun LO, MA tenke hakruuk ninia lia-fuan hewa’i Maun LAT konfesa katak LAT ema Fretilin nian nanis.
b) Maun JRH-MBX, CNRT loke hela oda-matan ba grupu, partidu no individu see de’it mak hakarak atu tama no apoia ukun CNRT nian.
c) Iha konferénsia loron 22/03/2022 haktuir étika polítika la temi, nein konvida partidu hirak ukun nian: PLP, Khunto, PD, satán P-Fretilin.
Maibé fiar katak karik individualmente, barak mós sei fó sira-nia apoiu. Tan ne’e, agradese wa’in molok.
Maibé maske hala’o hela “lobi” internál karik ho kompromisu antesipa fahe kadeira ukun, maibé sei mihis hela laran-metin ba vitória iha 2ª ronde.
Basá observa katak PD durante ne’e hadulur-an hela ho MBX.
La fiar mós katak apoiante sira housi Maun LAT, PLP no Khunto sei la hili Kand.Pres LO 100% iha 2ª volta.
Nune’e atu konklui katak:
a) Ho de’it klibur apoiante sira Kand.PR JRH-MBX (RAXA) nian nebé, oras ne’e, iha metin, la nakdoko, mak sei mantein hela nia pozisaun iha fatin dal-uluk.
b) Ho tan posibilidade aderénsia apoiante foun sira housi partidu, organizasaun, movimentu masa sira seluk, mak iha tiha ona garantia Vitória ba Maun JRH sai PR-RDTL.
c) Ho modu aproximasaun nebé mak inprudente, urjente emosionál housi na’i-ulun no ukun-na’in balun, psikológicamente, hatudu ona frakasu-boot no bele la konvense no hametin konfiansa housi nia parseiru, apoiante no simpatizante sira nebé matenek no konsiente.
d) Maibé ba apoiante no simpatizante sira nebé, partidariamente, radikál durante ne’e, lakon ka manan, sei la sadere ba Maun JRH-MBX, CNRT.
e) Maun LAT agora hili: ho de’it konfiansa nu’udar alin, oan-sarani, veteranu no sentidu kompatriota konsistente durante tinan 24, ladauk bele lori ukun iha període ida 2023-2027 ne’e.
Ida nebé mak Maun LAT tenke halo, tuir observassun pesoál, maka hola dalan-polítika:
— tenke hametin-an iha Fretilin atu luta-hamutuk núkleu sira seluk atu hafoun Estatuta no Estrutura Fretilin nian hodi halibur forsa-foun atu bele manan fali apoiu morál no votu-boot ba Maun LAT nia lideransa iha període tuir fali.
— ka ba hamutuk ho MBX ho kondisaun ne’e: hasai tiha “kamisa” F’2000 no Fretilin ai-laran nian hodi simu fatin-ukun ruma housi CNRT, se JRH manan 2ª ronde.
f) Maibé espíritu ideolójiku URA ida nebé mak hatuur tiha ona housi’75, hatutan iha ai-laran no, oras ne’e, implementa daudaun iha partidu hotu-hotu mak Maun LAT tenke hakuak-metin nafatin, basá URA nebé sai ona rezultadu-finál housi luta-naruk Aswa’i Luta-na’in/Kombatente Falintil no povu tomak TL nian mak hatuur-hametin tiha ona iha K-RDTL.
Nune’e, mak partidu ida la saklalizadu ka sai lulik mesak de’it la ho/sem Figura Nasionál sira (…); nune’e mós Ideolojia Nasionál mak tenke sai ona báze espirituál inspiradór no unifikadór nasionalista housi/ba partidu-foun sira la ho esesaun ida; basá URA mak sai ona Ideolojia Nasionál. No nú hitin-inan domin TL mak halolo ona ba ko’us sidadaun tomak nu’udar oan raan no adotivu/ko’us.
See mak brani atu hewa’i/nega ida ne’e agora?
(Ne’e tuir perspetiva observafór ativu kerek-na’in nian).
4. Tuir mai tenke gaba, basa-liman, fó bravo ba sorin nebé mak karik lakon, no hatudu nafatin nia maturidade, la halo asaun brutalismu no violénsia ruma; ou kuidadu ba ida aat liu mak terseira-pessoa nebé, ho laran-aat, hakarak sadik hodi provoka de’it mak konflitu: Tuda tiha fatuk, halai subar liman. Ne’e bele sai projetu ida?
5. Hahalok ida ne’e duni mak konsidera kbi’it-aat diabu ulun-7 nian hodi babeur atu soran, hafraku hodi hafahe tiha Unidade Nasionál.
Tenke kuidadu ba! Atu keta sadere lerek ba, basá hahalok hirak ne’e mak sai funu-baluk hamutuk atu Nasaun RDTL kombate ho uza nia meiu sira hotu.
Mai ita aprende.

