Lafaek News—Ministériu Saúde (MS) ho Emabixada Uniaun Europeia iha Timor-Leste, prezide dialogu kona-ba polítiku estratéjia nutrisionál iha Timor-Leste hodi hametin servisu saúde primaria no nutrisaun iha Timor Leste, iha ne’ebé organiza husi Servisu Ordenadór Nasionál (SON), iha Ministeiru Negosius Estranjeirus no Kooperasaun (MNEK).
Ministra Saúde (MS) Odete Maria Freitas Belo, hatete, Uniaun Europeia prontu apoiu Timor-Leste liu-liu iha area nutrisaun nian, altura ne’eba koalia tia ona enkontru iha nivel aas, ne’ebé lidera husi MNEK ne’ebé raliza iha kada tinan.
“Kuandu orsamentu aloka ona mai Timor, espesialmente ba iha MS, tanba ita liga ba asuntu nutrisaun nian, entaun enkontru ida hansan ohin ne’e ita halo kada tinan, enkontru ne’e ita hakrak halo revizaun ba atividade sira ne’ebé mak ita halo ona,” esplika Ministra Saúde Odete ba jornalista sira iha Palasiu das Sinzas Kaikoli, Kinta (23/09/2021).
Nia dehan, nutrisaun importante ba labarik sira. Ne’e labarik nia direitu atu sobrevive, no sai isin di’ak no forte, labarik sira ne’ebé ho kondisaun nutrisaun di’ak sa’e ba adultu saudável sira ne’ebé sei kontribui ba dezenvolvimentu sósio-ekonómiku nasaun nian. Iha munisípiu Ermera mak númeru malnutrisaun ne’e boot liu, no sira sei buka dalan atu redus malnutrisaun sira ne’e.
Iha fatin hanesan, Embaixadór Uniaun Europeia iha Timor-Leste, Andrew Jacobs hatete, nutrisaun kleur ona maka sai apoiu prinsipal husi Uniaun Europeia ba Timor-Leste, liu husi Parseria ba Melloramentu Nutrisaun iha Timor-Leste.
“Uniaun Europeia apoia finanseira no téknikamente Ministériu Saúde iha implementasaun Estratéjia Nasionál ba Nutrisaun ho objetivu atu hametin servisu kuidadu saúde primaria no nutrisaun ba populasaun,” hateten nia.
Nia dehan, kompletamenta apoiu orsamentál, Uniaun Europeia envolve UNICEF ho millaun EUR 4,8 (millaun USD 5,6), hodi apoiu tékniku ba Ministériu Saúde, no Ministériu sira seluk ne‘ebé envolve, hodi hadia servisu nutrisaun ne‘ebé foka ba prevensaun no jestaun malnutrisaun no moras komún, diversifikasaun direta nian, no mudansa hahalok no prátika fó susu been inan nian,” dehan nia
Embaxador esplika, diálogu politiku ne’e fornese oportunidade ba diskusaun nakloke konaba estatutu, diresaun, no dezafiu sira husi reforma nutrisaun no jestaun finansas publikas nian, konaba koordenasaun efetiva entre parte oin-oin, no progresu iha implementasaun apoiu ne’ebé fornese husi UE no sira seluk, ninia aliñamentu ba estratéjia no politika governu nian. Nia kria mos kuadru ida hodi halo balansu implementasaun ba politika no reforma sira husi parseiru nasaun nian, nune’e mos ba doador nia kompromisu sira.
“Diskusaun ne’e kobre, entre tópiku sira seluk, politika nutrisaun ohin loron (inkéritu ai-han no nutrisaun 2020), estratéjia nutrisaun (planu 2021-2025) iha kontestu timor-leste nia planu asaun nasional ba nutrisaun no seguransa ai – han , ne’ebé konsolidadu ona,” tenik nia
Enkuantu iha diálogu konaba polítika nutrisaun ne’e halibur governu, parlamentu, órgaun públiku sira husi ministériu saúde, UNICEF, Uniaun Europeia, sosiedade sivil, parseiru dezenvolvimentu sira no mós parte relevante sira seluk.
Jornalista : Sandi Belo
Editór : Pedro de Almeida




