Sábadu, 18/09/2021
“Prioridade das Priorodades em Timor-Leste”.
Hosi : Domingos Maia Soares
Hafoin mosu tan tiha deklarasaun no krítika sira housi públiku hatalin ho problema selesaun kandidatura no rezultadu ikus membru-foun PNTL no FDTL nian, mak kerek-na’in hatún tan, dala ida, artigu ida ne’e hodi haloos tiha hanoin-klot ruma mak mosu liuhousi deklarasaun ba públika katak: “Veteranu-oan mak soi prioridade ba membru PNTL & FDTL”.
Deklarasaun ho hanoin ne’ebé hanesan, mosu tiha ona bainhira hamosu planu housi Ministro Interior Sr. Filomeno Paixão molok mosu krize dezastre naturál no surtu Covid-19, besik ona tinan rua liubá hodi hahú hala’o prosesu rekrutamentu ba kandidatura PNTL no FDTL.
Nune’e mós, uluk, bainhira hala’o prosesu selesaun ba kandidatura tama ba UNTL iha tinan ida liubá.
Hanoin atu fó prioridade ba veteranu-oan, timor-oan hotu ne’ebé neon-na’in, sei la sente laran-todan ba ida ne’e. Maibé hanoin ida ne’e sai klot bainhira iha hakaran atu dudu ho forsa-polítika veteranu-ian sira tama hotu de’it ba Instituisaun Akadémika sira, tantu militar no sivil, hodi hakat liu tiha de’it housi kritériu formál akadémiku Instituisaun sira nian. Ida ne’e la loos no injustu.
Hafoin Instituisaun sira, tantu militar no Ensino Superior, sira mós tenke sai konsistente duni iha sira-nia vizaun no misaun akadémiku maka:Tahek fini-musan bokar ho kualidade-áas ba interese kualidade moris Nasaun nian; la’ós ba de’it interese privadu institusionál no grupu-ki’ik ida nian, basá:
1. Haree housi aspetu fíziku, mentál, psikolójiku no intelektuál, mak nein veteranu-oan hotu soi
poténsia hirak temi ona iha leten ne’e no hanesan hotu no kompletu.
2. La bele obriga veteranu-oan atu hulan naha-todan ne’ebé liu tiha sira idak-idak nia kbi’it atu hulan/hala’o.
Nune’e, mak bele sai fali mós forma ida housi lala’ok no hahalok opresaun-foun ida ba Veteranu-oan sira.
3. Sujestaun ne’ebé justu no adekuadu ba veteranu-oan sira mak tenke fó prioridade iha Instituisaun ka Organizasaun hotu-hotu atu fó fatin ba sira hodi rejista an. bainhira la liu housi kritériu akadémiku militar no Ensino Superior sira nian.
4. Tenke hatuur molok hahú prosesu ne’e ho regras klaras atu tama ba selesaun kandidatu nian atu:
a) Bainhira liu tiha ona faze kriteriál akadémiku nian mak tenke iha kuotasaun ba veteranu-oan, se númeru limite, simu sira uitoan de’it.
b) Se la bele liu ona mak tenke buka fali dalan seluk. Ezemplu fó tulun formasaun kapasitasaun ba sira hodi hetan (adquire) abilidade naton ba servisu justu iha Instituisaun ka Organizasaun ida ne’ebé de’it ho rekomendasaun housi Governo ou Komisaun Omenajen Nasionál veteranu nian.
.
Nune’e, mak housi aspetu sosio- psikolójiku fó ona kbi’it, aten brani no fiar an ba veteranu-oan sira atu la bele sente laran-nakraik (humilhado/minder) ka hasouru lala’ok-hatún (rebaixar) housi ema seluk no públiku.
“Prioridade housi prioridade sira seluk” mak interese Estado no Nasaun RDTL nian. La iha tan seluk ida. Tan ne’e:
1. Tenke hateke ba Estado de Direito katak sidadaun hotu-hotu, Instituisaun Estado no Governo nian, ONG Internasionál no Nasionál ne’ebé servisu atu dezenvolve Nasaun RDTL, tenke hakruk hotu ba KRDTL, Bainhira mosu deklarasaun sira ne’ebé hakat-sai tiha housi limite prioridade ida dal-uluk nian, mak bele hamosu fali interpretasaun ezkluzividade no diskriminasaun iha Lei-Inan nia oin, Ezemplu de’it, tuir kerek-na’in, kritériu jerál sira ba rekrutamentu kandidatura PNTL & FDTL nian ideál mak hanesan tuir mai:
1. Iha ona nia vizaun ideolójika no polítika klean kona-bá história ezisténsia Nasaun RDTL, 2. Soi nanis ona kondisaun fíziku, psikolójiku, mentál no morál integradu, 3. Iha ona koñesimentu-klean kona-bá história luta ba Ukun Rasik An
(URA), 4. Se bele, tenke fihir mós proporsionalidade ba núkleu rezisténsia no étniku atu evita sentimentu inimizade, lala’ok indiferente no antipatia ba Instrumentu Nasaun nian, 5. Koñese di’ak relasaun parenteska no aproximidade ho polítiku adversáriu ruma, karik funu-baluk mós ba URA. Ida ikus ne’e mak sai kompeténsia tomak no ezkluziva polítika militar (inteligência) nian atu hatan ba Nasaun nia moris iha aspetu estabilidade polítika-militar. Nune’e, membru Komisaun Rekrutamentu tenke sai reprezentativu no provadu ona sira-nia espíritu nasionalismu no patriotismu.
Iha parte ida ne’e, la presiza atu ekspós ba públiku basá, bele hamosu fali reasaun beik kona-bá kestaun ezkluzividade no diskriminasaun hasouru Estado de Direitu no Konstitusionalidade Nasaun nian sira seluk.
Fila fali ba kestaun prioridade ba veteranu-oan.
1. Tenke tau duni ita hotu nia konsiderasaun no prioridade ida ne’ebé justa no adekuadu atu soi veteranu-oan sira-nia dignidade tomak no atu evita hamosu tan siúme sosiál no presaun sosio- psikolojiku ba veteranu-oan sira rasik.
2. Ita-nia hanoin ne’ebé loos tenke kesi tuir sasukat ne’ebé loos no tuir kapasidade ketak-ketak, housi veteranu-oan idak-idak atu hetan duni servisu ruma nu’udar kompensasaun sosiál ida justa no adekuadu ba sira-nia moris dignu iha aspetu hotu iha sosiedade laran.
Nune’e de’it mak sei soi mós hanoin-kleuk ne’ebé dudu ho presaun polítika kontraditivu ilójiku no tendensiozu ba lala’ok diskriminativu no la edukativu ba ema hotu nia konsiénsia morál ne’ebé moos.
Mai ita aprende hatuur prioridade justu no adequadu.

