SINAIS DO TEMPO AGORA, 02/03/2022.
Hahú ohin, Kampaña ba ElPres.
Maluk sira, mai ita lee sinál tempu loron ohin nian:
1. Kandidata Dra. Isabel da Costa Ferreira asiste Missa abertura Quarta-Feira Cinzas no husu bensaun ba kareta atu sira hahú kampaña tuir nia orden- sorteiu.
2. Kandidatu ba prezidénsia, sira haktuir tradisaun Timor-Leste nian, iha katuas lia-na’in nia oin, halo paktu kompromete hodi asegura ambiente dame iha tempu kampaña ElPres ba tinan mandatu 2022-2027.
Komentáriu:
1. Grupu rua ne’e nia motivu loos hotu tan husu bensaun ba Maromak atu asegura ambiente dame durante kampaña.
2. Maibé, grupu ida hametin-an ho paktu iha katuas lia-na’in sira-nia oin nebé tuir tradisaun kultura nian mak hamosu pergunta atu ita reflete:
a) Katuas lia-na’in
SENTIDU BANDEIRA NIAN: BANDEIRA NASIONÁL VS BANDEIRA PARTIDU
1. Sentidu Bandeira Nasionál :
a) Bandeira nu’udar Símbolu Nasionál konsagra tiha ona iha Art 14º & 15º, K RDTL. Ne’ebe la iha tan diskusaun, tenke hana’i no fó ónra-boot ba Bandeira Nasionál tan Povu no Nasaun TL nia dignidade.
b) Foin dadaun mosu kestaun ida tan mak hahú dún ka akuza-malu, see ka klibur partidáriu ida nebé mak lori bandeira orijinál Fretilin?
Uluk, mosu tiha ona kestaun nebé hanesan kona-bá see mak suku bandeira Fretilin ida orijinál. Ne’e kestaun internál, uma-laran.
2. Sentidu Bandeira Partidu nian:
a) Se fihir tuir kakutak lójika no legalidade katak, Bandeira Fretilin mak nakfilak tiha ba Bandeira Nasionál. Se la ho nia karaterístika totomak, pelomenus nia kór-fundu 4 (haat) ne’e ho nia deskrisaun sentidu ka signifikasaun housi kór ida-idak, reflete tiha ona ideolojia luta-naruk Fretilin nian ba URA. Se sala, belun sira bele koriji tiha ba.
b) Bandeira Nasionál mak nu’udar símbolu ida atu dignifika de’it valór luta no konsisténsia ba Vizaun Ideolójika, nebé Figura Nasionál sira hatuur tiha ona molok 1975. Ne’e mak ónra no glória boot erói no eróina sira nian nebé ita selebra nafatin iha loron 03 de marsu, tinan-tinan, hodi la haluha.
c) Maibé foin daudaun atu hala’o kampaña ba ELPres, ita rona fali deklarasaun polítika ida nebé defende katak Lu Olo mak lori bandeira Fretilin tún housi ai-laran mai; entaun balun interroga fali tan, be sira nebé halibur-an iha Frente Diplomática iha rai-liur, lori bandeira saida housi liur mai? Nune’e, kestaun ida ne’e diriji mós indiretu ba partidu sira seluk nebé mak, maske forma tiha ona lidun partidáriu ketak, maibé sei lori hela mós espíritu ideolójiku bandeira ida Fretilin ne’e nian ka lae ona?
d) Haree tiha Retórika polítika ida nebé halekar tiha ona ba públiku katak:
Bandeira sira nebé individu independente lori no partidu seluk nebé uza, tantu bandeira Fretilin no nia símbolu derivante sira seluk, la’ós klamar housi bandeira Fretilin ida orijinál nebé MA & Lu Olo lori iha sira-nia partido Fretilin.
Kestaun hirak ne’e hotu, bele dehan, mosu iha uma-laran Fretilin nian kona-bá bandeira partidu nian.
Tan ne’e mak loos duni katak privadu independente no klibur sira seluk nebé refere tiha ona iha kotuk, la soi direitu lejítimu atu lori símbolu ida ne’e ba kampaña, satán atu ko’alia hodi Fretilin nia naran?
e) Tuir opiniaun povu nian: Konfuzaun ida hatuur hela báze-konfuzu ida seluk ba derasaan-foun atu hanoin no reflete katak trunke polítika ida nebé mosu daudaun ho nia karáter ezkluzivista ne’e mak sai babeur ida atu tenta tesi-kotu tiha ulun (decapitar) Figura Nasionál sira no ko’a-kotu (amputar) de’it ain-klór Ideolojia Nasaun nian. Kasian, ho prinsípiu polítika ida hanesan ne’e, povu simples la soi kbi’it- matenek atu fihir tuir nia impatu sira ba derasaan foun tuir mai.
3. Argumentu defende Ideolojia URA:
a) Katak Ideolojia Nasaun nian mak URA:
Ideolojia Fretilin nian nia hún no sbut mak URA. Ida ne’e mak uluk hatuur tiha ona iha slogaun ida “MATE KA MORIS UKUN RASIK AN” (URA). Nune’e, Ideolojia URA maka:
— motiva povu hahú luta;
— haburas rezisténsia ba luta durante tinan 24, iha ai-laran;
— sai tiha ona ideolojia-
bázika ida ba hatutan luta iha prosesu hari’i Nasaun RDTL.
Se mosu fali tan polítika ho motivu seluk ida fali ka ho nia kór ketak fali mak, tuir povu-ki’ik nia hanoin hanesan ideolojia separatista (dicotomia) ida. No parese ida ne’e mak sai duni abut konflitu-naruk la nahas hodi hafraku tiha Espíritu Unidade Nasionál nian?
b) Kuidadu ho Polítika babeur:
Mosu hanoin polítika ida nebé buka atu hakotu tiha fali tali-tatutan unidade ideolójika ba luta hahú housi ’75, mai to’o oras ne’e; no sei hatutan ba nafatin.
Lalika husu tan kona-bá kestaun ida ne’e mosu housi see-see no iha level ida nebé, basá ninia barómetru atu sukat mak faktu Impasse Política iha rai-laran nebé sai tiha ona sistema-foun nebé hanehan mate daudaun povu-ki’ik to’o rabat-rai tiha ona, oras ne’e.
Oh, povu doben, sá folin ida ba ó-nia terus-todan sira la nahas ne’e?
Oh, Aswa’in sira, sá mak rekompensasaun ba imi-nia sakrifísiu luta-naruk ne’e? …
c) Bandeira partidu bele muda kór no forma: Bandeira partidu ida nian ne’e bele hili nia kór seluk-seluk no halo nia forma oin-oin; maibé Ideolojia URA mak sai tiha ona nia:
— espíritu unifikadór nebé unifika povu tomak nia luta;
— knua-mahon ida de’it hodi halibur ema no klibur hotu;
— ahi-matan ulun ida de’it ba ema hotu tuur-haleu, haniruk nia manas;
— roman vizionáriu mak Ideolojia Estado no Nasaun RDTL nian.
Tan ne’e, mak ideolojia URA sai tiha ona:
— kakesi husar-talin ba ema no grupu hotu-hotu nia klamar, maske balun mate tiha ona;
— knua-lulik ida de’it mak RDTL, basá Nasaun ida la iha klamar, nia sai maten; hanesan mós ema, klamar la iha, isin-maten soi folin-laek.
d) Matenek neon-na’in hana’i Figura Nadionál sira: Husu atu sidadaun sira hotu moris ho neon-na’in matenek ida de’it atu keta tesi-kotu tiha Figura Nasionál sira nia ulun no keta ko’a-kotu fali unidade ideolójika ba luta URA TL nian. Ba ida ne’e la iha tan ona atitude hewa’i ba konsisténsia luta Fretilin nian to’o nia rohan, maske naran ida ne’e ladun midar no karik sei sente alérjiku iha fuan-balun tanba nia sistema ideolójika, maibé nia Vizaun Ideolójiku URA inkestionável ona.
e) Partidu hotu-hotu nia ideolojia mak ida de’it: URA:
Sura housi molok 1975, partidu-tuan sira: UDT, ASDT, Apodeti, Kota no Trabalhista ho partidu foun sira hafoin Ukun An 2002, ideolojia ida de’it mak URA, maske iha diferensa sistema, apoiu polítika no espasu-tempu realizasaun URA ketketak. Ida ne’e mak hamosu konflitu-naruk.
Kasian, bainhira haree ba Nasaun doben ida ne’e nia ulun balun atu tesi-kotu tiha, ka Nasaun ne’e la’o ba oin ho nia ain-kudehik, tan de’it ba kauza diferénsia (desavenças) polítika housi na’i-ulun ida ka rua nian, mak tenke sakrifika tiha fali interese
boot Povu no Nasaun nian.
4. Sentidu jerál bandeira ida nian oinsá:
a) Bandeira sai símbolu nadionál:
Bandrira sai nu’udar símbolu nasionál ida nebe ideál, nia karáter ka marka naktabit tiha ona iha sidadaun nasionalista sira ida-idak nia fuan no klamar.
b) Bandeira dezeña tuir báze espirituál:
Ho báze espirituál ida URA ne’e mak dezeña tuir símbolu reprezentativu ida liuhousi konsensu nasionál no hametin tan ho Lei-Inan no Lei-oan sira atu sidadaun hotu-hotu no ema housi nasaun-seluk mós atu hakruuk hana’i ba nia nu’udar símbolu Povu no Nasaun ida nia dignidade, soi nia direitu lejítimu no liberdade moris tomak.
c) Halulik Bandeira ida:
Bandeira ida halulik no konsagra tiha nu’udar símbolu ida; la’ós privadu Nasaun ( kepribadian bangsa). Karik hetan sunu housi ema-aat ka funu-baluk sira, sai ona aktu difamasaun (pelecehan) ida ba Povu no Nasaun nian dignidade. Tan ne’e mak hatuur lei-oan sira atu regula nia sansaun sira iha level nasionál ka internasionál.
d) Bandeira la lulik mesak: Bandeira nu’udar símbolu ida halulik ba ema, nia la sai lulik mesak ka sai maromak ida atu hahí (dikultuskan/disakralkan) nia liu fali nia na’in (yang disimbolkan). Tan ne’e, na’in-ulun balun mós deklara: “bandeira la fó-han ema”, iha nia kontestu simbóliku ida ne’e.
Maibé, ema sira nebé mak luta, terus fakar-raan no mate tan nia Rain no Kultura ida mak soi nia dignidade áas liu atu hasa’e glória, fó ónra-boot no hana’i-áas ba sira liuhousi nia simbolismu: Bandeira, Emblema no Hino Nasionál.
✌️ Viva Bandeira Nasionál! 🇹🇱

