Hakerek na’in : José Lino Costantino Pereira
Estudante : Universidade Dili
Fakuldade : Direito
Departamento : Direito Geral
Semester : V/2021
Email : joselinopereira71@gmail.com
Sistema Demokrasia ne’ebé Timor-Leste adopta, ho nia prinsipu atu garantia “boa governasaun” ne’ebé di’ak (good governance) ho governasaun ne’ebé mós (Clean Governance) maibé realidade hatudu katak nasaun dezemvolvidu sira mai ho nia objetivu ne’ebé hatu’ur ona iha nasaun ida-idak nia konstituisaun, hodi garantia povu nia direitu, maibé hare”e bá lalaok Demokrasia ne’ebe iha sai obstaklu bo’ot ba governu atu hatur nia kna”ar lolos hodi servi nasaun no povu nia nesesidade ne’ebe regula ona iha konstitituisaun, tanba autor prinsipal sira ne ebé lei fó bibán atu hala’o kna’ar hodi atende nesesidade povu nian, la’o ses husi prinsipu ne’ebé mensiona iha konstituisaun-RDTL.
Realidade hatudu katak ita nia nasaun Timor-Leste mós hola parte iha risku demokrasia ne’e, mai husi impaktu ou frakeza ka obstaklu bá prosesu lezislasaun iha nasaun, Timor-Leste, inklui menus ne’ebé ita nia nasaun hasoru maka esperiensia, bá Timor-oan atu perpara lei ka proposta lei ruma, halo peskiza kona-bá problema ruma (social) ne’ebe sai urjensia molok atu hahú konseptu leitura ruma, menus iha analiza no justifikasaun bá problema ne’ebé povu hasoru iha baze, hodi sai baze ida ke fundamentu atu forma lei ka proposta lei ou projetu lei ruma ne’ebé maí husi governu ka projeitu lei ne’ebé forma husi Parlamentu Nasionál. Prinsipiu legalidade iha estadu de direitu (Rechtsstaate) ne’ebé Timor-Leste adopta, katak wainhira governu atu hala’o nia kna’ar tenke bazeia bá lei.
Prinsipiu legalidade tuir konseptu (Rechtsstaate) nian hateten katak “wainhira governu atu hala’o nia kna’ar bá prosesu dezenvolvimentu Nasionál tenke bazeia bá lei. Tuir Konstituisaun-RDTL Artigu 2° alinea (1) hateten katak “Soberania hatu’ur iha povu, ne’ebé hala’o soberania ne’e tuir lei inan haruka” signifika katak, Poderes sira povu fó liu husi partidu politika sira, hodi ba hakna’ar aan iha orgaun soberania hirak ne’e, atu sai servidor bá interese povu nia tuir direitu konstituisional ne’ebé iha. Maibé hare”e hikas bá realidade dala ruma governu ka órgaun soberania hirak ne’ebé povu hili nia ema bá tu’ur iha orgaun soberania ne’e haluha ka la’o ses husi prinsipiu fundamentu estadu ka objetivu estadu nian mak hatur ona iha ( artigu 6° ) Konstituisaun RDTL, iha parte seluk artigo 2º alineia (2) hateten katak “Estadu hakru’uk bá lei Inan no Lei Oan sira” hatudu katak órgaun soberania ne’ebé hatu’ur iha konstituisaun hala”o sira nia kna’ar tenke bazeia bá lei no hakruk bá lei (lei mak a’as liu), molok hala’o kna”ar persiza hado’ok tiha hanoin husi interese privadu no interese partidaria ka grupu nian.
Tamba Iha parte priambulu konstituisaun paragrafu ida ikus, hateten “Ho neon metin duni katak nesesidade atu hari’i kultura demokratika instituisional ida rasik estadu direitu ninian, iha ne ebé ema sei respeitu konstituisaun, lei no instituisaun ne’ebé povu rasik mak hili.” Ita hare’e bá nia implementasaun durante primeiru governu konstitusional mai to’o agora ita bele dehan katak povu ne’ebé kbi’it la’ek no ai-leba sira hakru’uk no obedese ba Konstituisaun maibé dala barak ita nia lideransa politika sira hala’o sira nia knaar la obedese tuir konstituisaun no lei ne’ebé vigora.
Tanba dala wain lideransa politiku sira sempre uza instituisaun soberania nian hodi insulta malu tanba interese patridaria ka grupu no ikus mai hamósu tendensia politika ne’ebé la responsavel depois kria situasaun polemikadu hodi hamosu krize oi-oin nia inpaktu povu mak sai vitima, inpaktu mós dezenvolvimentu paradu. Ida ne’e fo obstaklu bá direitu de politika (Politik Hukum) espesial ihá politika lezislasaun, signifika katak atu garantia governasaun ne’ebé mós (Clean Governance) ho orgullu bá kna”ar governu nia ne’ebé mós husi korrupsaun, koluzaun no nepotizmu, abuzu de poderes, no violasaun bá direitu konstitusional povu nian, ida ne’e bele prevene ka halakon hahalok hirak ne’e, wainhira órgaun lezislativu hanesan Parlamentu Nasional ho governu forma lei ne”ebé iha tenke hatu’ur didi’ak tuir Lei nia baze fundamentu sira.
Prinsipu legalidade iha konseptu, “Rechtsstaat” hateten katak wainhira governu atu hala’o nia kna’ar kualker asuntu ne’ebé de’it tenke bazeia bá lei.
Tanba wainhira hala’o nia funsaun la tuir prinsipiu legalidade maka sei fó nia konsekuensia bá Politika juridiku, espesial bá politika lejislasaun (legislasi). Signifika atu garantia governasaun ne’ebé mós (boa governasaun) ho hahalok ne’ebé hamosu injustisa ka lamentasaun husi povu ne’ebé mai husi tipu oi-oin hanesan tipu korrupsaun, koluzaun no nepotizmu, abuzu de poderes no viola direitu humanus, ho nune”e bele halo atuasaun preventivu liu husi lei ka regulamentu sira ho nia forma ne’ebé diak. Atu nune’e bele produs lei ida ne’ebé ho nia karakteristika responsavel no nakonu ho sentimentu justisa sosial tuir ezisensia ho esprensia bá futuru povu nian (hases aan husi kondenasaun lei ruma), maka sira ne’ebé prepar esbosu lejislasaun persiza halo uluk peskiza.
Objetivu peskiza ida ne’e atu hatene interese no apoiu povu nia kona-bá problemas sira seluk ne’e klean liu ita persiza atu regulariza iha objetu (lei) hanesan justifikasaun normativu no emperise (data báziku). Ida ne’e importante tebes atu nune”e, lei ne’ebe produs bele fó nia rezultadu dignu hodi alkansa nesesidade povu nian ba asuntu justisa sosial, lei ne’ebé justu ba sidadaun sira hotu. Iha lei barak ka regulamentus sira iha kraik (leis oan sira) ezemplu leis kona-bá govenasaun lokal ka dezentralizsaun la bele implementa ho diak tanba la efektivu.
La efektivu regulamentus sira ne’e tanba norma juridiku la Klaru “unclear norm” delega kompetensia ne’ebé la Klaru mak sei fó oportunidade bá korrupsaun, koluzaun no abuzu poderes nomos goza halimar ho poderes (halo tuir nia hakarak). Persiza atu toma atensaun Katak norma juridiku ne’ebé klaru ka los ona nia formulasaun, mais sei mósu nafatin obstaklu sa tan lei ne’ebé nia formulasaun norma juridiku seidauk los ka la los. Konsekuensia sei fó obstaklu bá implementador ka Judisiariu sira bá lei ne’e iha baze. Ou iha parte seluk sei fó oportunidade bá judisiariu inklui governante sira uza norma nein klaru mak ikus hamosu injustisa iha nia implementasaun.
Timor-Leste Nasaun de direitu e demokratiku, iha nia pilar 4 (ha’at) orgaun de Estadu; Prezidente da Republika, Parlamentu Nasional (Lezislativu), Governu (Eksekutivu) ho Tribunal (judisiariu). orgaun soberania ha’at ne’e sai pilar importante bá dezisaun politika futuru nasaun nian. Hare”e artigo 67º Konstituisaun da RDTL.
Orgaun 4 ne’e hala’o nia funsionamentu bázeia bá prinsipiu separasaun de poderes, ne’ebé mensiona iha artigo 69° Konstituisaun da RDTL. Katak orgaun soberania sira, iha sira nia relasaun bá malu no wainhira hala’o kna”ar, tenke tuir separasaun no interpendensia kbi’it nian ne’ebé iha lei inan nia laran” artigu refere haktuir mai ita katak órgaun 4 ne”e wainhira hala” o sira nia kna’ar tenke tuir -Prinsipiu separasaun de poderes no interpendensia, halo relasaun bá malu no interpendensia” ne’e katak wainhira órgaun soberania 4 ne’e hala o sira nia kna”ar, sira iha relasaun bá malu liu husi liña de servisu hodi kontrola boa governasaun (checks and balance). Maibé iha mós interpendensia signifika katak, orgaun ida sei la uza nia kbi’it ne’ebé konstituisaun fó hodi hala”o nia kna’ar mesak, maibe kada órgaun soberania ida wainhira atu hala’o nia kna”ar ka foti dezisaun ruma tuir kompetensia ne’ebé nia iha tenke halo konsultasaun ka husu apoiu husi orgaun sira seluk.
Hare’e bá konstituisaun haktuir mai ita, ha’u hakarak halo konkluzaun badak katak, órgaun soberania ha’at ne’ebé regula iha artigo 67° ho sira nia funsaun ne’ebé regula iha artigo 69° katak tenke tuir prinsipiu separasaun poderes. Ne’e la dauk relevansia, tanba kada órgaun soberania 4 ne’e wainhira hala’o sira nia kna’ar tenke kesi ikun bá malu.
Ezemplu real :
Governu halo proposta OJE bá Parlamentu Nasional, Parlamentu Nasional halo debate, aprova ka la aprova, karik la aprova, maka governu tenke monu, karik aprova maibé hato’o bá Prezidente da Republika la pormulga ka veto bá OJE ne’e mós governu sei la la’o, mezmu parlamentu iha nia poderes absoluta, wainhira presidente da Repúblika la pormulga lei ne’ebé aprova husi Parlamentu Nasional entrega bá Prezidente da Repúblika atu pormulga, maibé to’o loron 30 maka Prezidente la pormulga, lei refere la vale, mezmu Prezidente da Repúblika la pormulga Maibe equando Prezidente da Republika la halo izame ba materia inkonstitusional no la haruka hikas iha Parlamentu Nasional (Prezidente rai hela ba Maka parlamentu mós sei la uza na kompetensia ne’e regula iha artigo 95° konstituisaun RDTL. Tanba Prezidente da Republika maka sefi do Estadu, simbolu no garantia Independensia Nasional no Unidade Estadu nian, no institusaun demokrasia sira nia funsionamentu bazeia ba konstituisaun RDTL artigu 74° Nu. (1) no Nu.(2) Prezidente da Republika maka komandante as liu forsa Armadas nian. Ho nune’e hare’e ba liña Vertikal Prezidente da Republika maka orgaun soberania ne’ebe iha liña primeiru, tuir tan maka Parlamentu Nasional, Governu no Tribunal. iha parte seluk.
kompetensia bá lezislasaun tuir teoria trias politika, parlamentu (orgaun lezislativa) maka iha poderes (kbi’it) atu hala’o nia kna’ar lezislasaun, iha teritorial nasaun nian, governu maka iha kompetensia atu ezekuta lei, Tribunais mak iha kompetensia atu foti medida kona-bá iregularidade ruma wainhira governu ezekuta nia programa la tuir lei. Maibé tur konstituisaun RDTL kompetensia hala’o lezislasaun la’os parlamentu Nasional de it, maibe governu mós iha kompetensia atu hala’o lezislasaun, i parlamentu mós delega lei balun bá governu atu halo proposta hodi hato’o bá Parlamentu Nasional, tuir (1) artigu 96° Nu.1° Konstituisaun RDTL. Governu mós iha kompetensia atribuisaun lejislasaun- ne’ebé regula iha artigo 97° inisiativu lezislasaun husi governu Nu.1 Alinea (c). Iha parte balun governu mós direita halo lei oan (Dekretu lei governu) sira ne’ebé hodi regula nia administrasaun bá implementasaun nia kna’ar direita no indireita, tuir artigu 115° alinea 1° konstituisaun RDTL.
Bazeia ba assuntu ne’ebe haktuir iha leten, maka konkluzaun ikus katak orgaun soberania sira ne’ebé mensiona iha leten waihira hala’o sira nia kna’ar la’os tuir prinsipiu separasaun de poderes (Pemisahan kekuasaan), maibe distribuisaun de poderes (pembagian kekuasaan). Sistema katak buat ida ne’ebé kompostu husi nia elementus sira seluk, iha relasaun bá malu ka da’et husi elementus ida bá elementus seluk.
Wainhira elementus ida la funsiona ho diak maka sei fo influensia bá elementus sira seluk, no sistema ne’e rasik sei la la’o. Relasiona ho sistema governasaun, iha mundu nasaun ne’ebe forma la ses husi nia sistema governasaun, tanba sistema governasaun sai hanesan mata dalan ida atu lori estadu bá servi interese povu nian. Sistema ne’ebe kuñese liu iha mundo maka sistema: Parlementar. Prezidensial, ho sistema semi Presidensial.
Sistema Parlamentar; sistema ne’ebé di’ak liu kompara ho sistema sira seluk iha nasaun demokrasia, tanba sistema ne’e, forma nia estrutura maka hanesan; Prezidente da Republika, sai hanesan xefe do estadu, Primeru Ministru hili husi partidu ne’ebe hetan kadeira barak liu iha Parlamentu Nasional, Primeru Ministru sai hanesan xefe do Governu, orgaun lejislativa lidera husi Partidu nebé hetan maioria iha Parlamentu. Funsionamentu lejislasaun kompetensia tomak iha Parlamentu Nasional, alende ne’e Parlementu Nasional delega mós kompetensia lezislasaun balun bá governu hodi hato’o proposta lei, liu husi inisiativu lezislasaun husi governu. Orgaun judisiariu sei sai orgaun ne’ebé independente hodi kontrola programa no lalaok governu nia implementasaun.
Sistema prezidensial; sistema ne’ebé forma husi nia estrutura maka hanesan; Prezidente da Republika sai hanesan xefe do Estadu nomós xefe do governu, Parlamentu nia funsionamentu lezislasaun sei halo hamutuk ho governu, parlamentu sei hato’o proposta da lei mai iha governu depois governu sei perpara ajenda hodi halo diskusaun bá proposta lei ne’ebé parlamentu hato’o bá governu. Orgaun judisiariu sei sai orgaun ne’ebe independente hodi kontrola lalaok governu nia implementasaun de programa.
Sistema semi Prezidensial; sistema ne’ebe sanak mai husi sistema parlamentar ho prezidensial, ne’ebé nia estrutura maka kompostu husi presidente da Repúblika sai hanesan xefe do estadu, governu sei lidera husi Primeru Ministru ne ebé mai husi partidu ne ebé hetan asesu maioria iha Parlamentu Nasional ka koligasaun, órgaun lezislativa sei lidera husi partidu ne’ebé manan maioria ka koligasaun hodi forma governu, no partidu ne’ebé la hola parte iha governu sei sai oposizaun iha debates orsamentu jeral do estadu. Orgaun judisiariu sei sai órgaun ne’ebé independente hodi kontrola lala’ok governu nia implementasaun de programa.
Bazeia bá diskrisaun iha leten ligadu bá sistema governasaun Nasaun Republika Demokratika de Timor-Leste (RDTL), liu husi observasaun jeral hamosu diferente entre teoria ho pratika, tanba ita hare’e husi parte teoria, katak nasaun Timor-Leste uza sistema semi-parlamentar, maibé iha pratika politika sira sempre dehan nasaun Timor-Leste uza sistema semi-prezidensial. Ho nune’e hakerek na’in halo konkluzaun badak katak nasaun Timor-Leste uza sistema semi-parlamentar, tanba hare’e husi nia rekezitus sira hanesan tuir mai ne’e:
- a) Prezidente da Repúblika hili direta husi povu liu husi festa demokrasia livre, Prezidente da Repúblika iha nia direitu vetu iha direitu atu fó tomada de pose bá membru governu sira wainhira nomea husi primeiru ministru; le’e artigu 74°, 85º artigu 106° konstitusaun RDTL 2002.
- b) Parlamentu lidera husi partidu koligasaun ka partidu ne ebé hetan asesu maioria iha Parlamentu Nasionál; le’e artigo 92º ho 95° konstituisaun RDTL 2002.
- c) Governu sei lidera husi Primeiru Ministru, mai husi partidu ne’ebé hetan asesu maioria ka koligasaun iha Parlamentu Nasionál hetan fiar hodi lidera governu. Le”e iha artigu 103° ho artigu 115º konstituisaun RDTL 2002.
- d) Tribunal, órgaun ida ne’ebé independente; iha nia funsionamentu, kompostu husi: Tribunal Supremu justisa, konsello Majistratura, Prokurador Jeral da Repúblika, Ministru Publiku, Juize ho defensores publiku. Le”e iha artigo 118°-126° entre ligadu.Konstituisaun RDTL 2002.
Relasiona ho topiku iha leten, katak orgaun soberanu 4 ne’ebe konsagra iha Konstituisaun- RDTL, sai pilar importante hodi deside destinu futuru nasaun nian. Maibe tuir observasaun durante tinan sanulu resin mai ne’e, lideransa sira ne’ebe hakna’ar a’an iha orgaun soberanu 4 ne’e la-dauk toma atensaun maximu bá futuru órgaun soberania nian. Tanba durante iha periodu ida ne’e husi primeiru (1) govern konstituisional to”o mai (VIII) governu konstituisional, perkupa liu bá politiku lideransa (hadau malu atu ukun), husi partidu politiku sira ne’ebe hetan fiar hodi lidera governu no husi parte politika sira ne’ebé sai opozisaun bá governu. Hodi la tau atensaun bá buat balun ne’ebé sai prinsipal bá futuru nasaun nian. Parte ne’ebé sai prinsipal bá nasaun nia futuru liuliu maka:
- a) Nasaun Timor-Leste nia ekonómia depois restaura tiha nia ukun rasik aan iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002, adminstrativamente sei iha organizasaun ONU nian okos, to”o tinan 2009, maka ONU intrega poderes adminstrativo total bá Estadu Timor.
- b) Politika orgaun soberania deside hodi uza osan Dolar Amerikano nian sai hanesan osan Timor- Leste nian, la hatene Timor-Leste halo akordu ruma kona-bá uza osan Dolar Amerikanu nian to’o tinan hira maka Timor-Leste sei iha nia osan rasik..? Tanba se Timor-Leste seidauk iha nia osan rasik, bele sai konsekuensia bo’ot bá futuru nasaun nian, tanba Timor-Leste nia futuru ekonómia iha Amerikanu nia ukun, tauk iha tempu ruma Estadu Amerika dada hikas nia osan Dolar husi Timor-Leste, saida maka Estadu Timor-Leste bele halo hodi prevene konsekuensia ne’e la bele akontese iha futuru.
Parte seluk Nasaun Timor-Leste, geografikamente ki’ik liu iha ASEAN, ho nia populasaun juta ida resin, maibé Estadu Timor-Leste foti dezisaun hodi uza olio pezadu, ita hotu hatene oli pezadu nia gastu bo’ot teb-tebes, e nia enerjia mós makas, bele uza to’o bá nasaun Indonezia tomak mós, sei forte nafatin. Ita bele dehan olio pezadu Timor-Leste ho Indonezia uza hotu mós la to’o 70% no 30% ita sei soe estraga de it Olio pezadu ne’ebé Koreano ho Cineza sira uza tanba nasaun Koreano ho Cineza geografikamente luan no populasaun ne’ebé barak liu iha mundu. Tanba ne’e maka sira tenke uza duni olio pezadu ne’e hodi kobre hotu sira nia populasaun iha territorial. Maibé Timor-Leste uza olio pezadu ne’e dala ruma gastu de 15% no restu 85% ne’e ita soe estraga de’it Perguntas mak ne’e tanba sa mak Estadu Timor-Leste hakarak uza olio pezadu ne”e? serake uza eletrisidade bai-bain hanesan Indonesia nian ne”e la to’o ka oinsa? iha parte balun kontratu olio pezadu ita fó bá ema estranjeiru maka kaer, konsekuensia maka ne’e nia reseitas tama ba ema estranjeiru ita (Timor-Leste) hetan de’it taxa selu ba estadu, ka Governu persiza redus kompaña estranjeiru sira kaer projeitu ne’ebe lolos estadu maka bele jere direita atu nune”e bele hatama reseitas bá estadu; hanesan Pertamina Indonesia nian (Pantai kelapa), Oli Pezadu, Timor Telekom, Telekomsel ho telemor. Governu maka kaer atu nune”e bele hatama reseitas bá estadu, se lae ita hein de” it maka taxa husi kompanña ne’e hau hanoin ita la garantia taxa ne”e bele resposta.
Edukasaun, edukasaun sai parte prinsipal ba rekursu humanu nasaun nian, kada tinan ministeriu da edukasaun ka ministeriu ensinu superior fo bolsa estudu bá Timor-oan hodi ba eskola, la identifika area ida ne’ebé maka importante atu haruka Timor-oan bà estuda, maibe dala ruma ministeriu edukasaun no ministeriu ensinu superior loke bolsa de estudo bá Timor oan hodi ba estuda maka Politika. Ekonomia ho lian Portuges maibe la justifika bà area sira ne’ebe importante hanesan, estudu bá rekursu naturais. mekanika ba matéria sira ne’ebe hodi uza esplora riku soin sira ne’ebé iha rai okos. hanesan osan mean, Marmer, mina rai, nst. Atu nune”e estado bele hetan reseitas mai husi parte hotu-hotu, la bele hein de’it reseitas husi parte ida de’it. Ha’u hanoin Ministeriu da Edukasaun no ensinu superior persija halo justifikasaun nia rekursus neeebé iha ona, hanesan iha area Ekonómia Doutoramentu na’in hira, espesialidade kada departementu, bankaria, manajementu ho akuntabilidade kada departementu iha doutoramentu hira, Masteradu na”in hira no lisensiatura na”in hira. nune’e naton ona ka seidauk, governu sei persiza tan rekursu bá ekonómia nian ka naton ona; area Naturais: Doutoramentu nain hira, espesialidade hanesan, mekanika, elektronika, petroliu, geologia, iha ona Doutoramentu na’in hira, Masteradu na in hira ho lisensiatura nain hira..? governu sei persiza tan ka naton ona. Area ida ne’ebé maka sei persiza rekursu, liu husi justifikaaun dadus rekursu umanus ne’e maka ita bele halo planu hodi loke bolsubestudu bá Timor-oan sira ne ebé iha interesse atu bá estuda iha area hirak ne’ebé estadu Timor-Leste sei persiza.
Relasaun ho Edukasaun, Kurikulum Nasionál mós sai importante bá rekursu umanu Timor nian iha futuru, dala ruma Ministeriu edukasaun adopta kurikulu ne’ebé la dauk relasiona ho kondisaun sosial, ekonomia. Politika ho kultura Timor nian, liuliu bá matéria sira ne’ebé seidauk sai importante bá situasaun sosial tuir tempu ida agora no bá futuru, labele adopta, ita (Timor) persiza liuliu maka matéria sira ne’ebe apar ho nia kondisaun no idade ne’ebé sei nurak hela, Timor-Leste nia kondisaun la hanesan ho Australia, Portugal. Brazil. Mosambique (Nasaun CPLP) ho nia idade ne’ebé avansadu no Nasaun sira seluk.
Timor-Leste adopta sistema kurikulu husi nasaun sira avansadu hodi implementa iha Timor, hau hanoin, ladauk apar ho kondisaun real ne’ebé Timor-leste iha. Dala ruma kada tinan Ministério Edukasaun Juventude no Desporto sempre muda kurikule, la tuir nia periodu (tinan), ka la liu husi avaliasaun ruma ba implementasaun kurikulu ne’ebé tinan anterior implementa, nia konsekuensia ne’e saida, nia vantajen ne’e iha ka lae? Maibe dala ruma seidauk halo avaliasaun bá implementasaun kurikulu anterior, muda ona kurikulu, i la’os labele muda, maibé muda kurikulu tuir nia tempu, minimu tinan lima (5) to’o tinan sanulu (10), ita halo avaliasaun nia impaktu ne’e iha ne’ebe ka matéria ne’e sei relevansia ho kondisaun agora ka la relevansia ona ka, depois mak bele muda. Atu nune”e ita bele garantia nia kualidade iha futuru. Maibe kada tinan maka muda kurikulu tuir dinamika Politika nian, maka nia konsekuensia ita sei la garantia kualidade. ezisensia estadu nian iha futuru ka lae.
-Ikus liu hakarak rekomenda ba :
- A) Ministériu da edukasaun no ensinu superior persiza halo justifikasaun bá rekursu umanu ne’ebé iha ona, kada area-area ne’ebé estadu persiza, no importante duni bá tempu agora no ba futuru. Atu nune’e fó bolsa estudu bá Timor-oan hodi bá kontinua estudo bá area ne’ebé estadu persiza urjensia, bá area ne’ebé la dauk importansia ka naton ona, bá estadu timor, di’ak liu hamenus.
- B) Parlamentu Nasionál; órgaun ida ne’ebé sai pilar importante, iha nia kbi’it atu halo lei, halo fikalizasaun, no halo sosializasaun bá povu. Tuir artigo 92° Konstituisaun RDTL. Ho nune’e kna’ar lezislasaun importante liu bá nasaun de direitu i demokratiku.
Parlamentu Nasional sei la halo buat hotu-hotu, tuir metas ne’ebé iha, tanba membru parlamentu mai husi Politika, la’os mai husi profesional, tanba ne’e, ha’u hanoin Parlamentu Nasionál ho governu presiza urjensiamente forma órgaun independente antes esbosu lei, depois parlamentu ho governu hein halo sosializasaun no feskalizasaun. Matéria hodi produs lezislasaun hotu-hotu mai husi Parlamentu Nasional ka husi governu nian entrega bá órgaun ka komisaun ida neee maka perpara, tuir nesesidade kada instituisaun ida-idak nian.
Referensia
www.leikonstituisionalidadetimor-leste.com
Konstituisaun RDTL
materia Direito Administrativu.




