Hosi : Domingos de Deus Maia
Guarta-feira, 20/10/2021
Maluk lee-na’in sira: Artigu ida ne’e sei foka ba parte boot rua:
1. Kona-bá sikon-reál iha rai-laran ne’ebé fó impatu-todan ba povu-nia moris sosiál ekonómiku.
2. Kona-bá motivu polítiku Timor-Leste halo desizaun hola-fatin iha Expo Dubai 2021.
3. Primeira parte mak atu leno uluk sikon-reál Timor-Leste nia.
Iha Expo Dubai 2021 mak Delegasaun lori Timor-Leste hatudu ba Mundu: “Timor-Leste nia identidade no riku-soin saida de’it mak nia iha, oras ne’e, atu hari’i-an?”
Nune’e, objetivu partisipasaun iha eventu imternadionál Expo Dubai ba Timor-Leste nebé foin Ukun Rasik An (URA) tinan 19, klaru ona katak atu: mundu imternasionál hatene no koñese-klean liu Timor-Leste nu’udar povu no Nasaun Independente ida.
Bainhira mundu rekoñese tiha Timo-Leste nu’udar povu no Nasaun ida ne’ebé Ukun An tiha ona mak ema sei buka atu hatene nia kbi’it no riku-soin saida hodi hari’i hikas nia moris-di’ak iha aspetu hotu-hotu (polítika, ekonomia, sosiokulturál nsst) hafoin remata tiha halo funu durante tinan 24 (rua nulu resin haat) hasouru nia funu-baluk.
Maibé tuir loloos ema housi rai-liur barak mak hatene tiha ona indireta liuhousi médsos sira kona-bá kondisaun-reál ekonomika TL nian. Nasaun foun ida iha pós-konflitu, foin mak halo’ot tiha kilat no kroat ne’ebé uza hodi defende-an no hola hikas nia soberania hafoin hadeer hikas housi ahi-kdesan laran’99; buat ida la iha, kohe-oan maubere sei mamuk loos; bukae funu nian: batar-u’ut, ai-farina-maran, koto-moruk ho sanan ka bidon narotok duku-mamuk tiha ona iha ai-laran; klaru nia tenke ho hakraik-an lolo-liman ba mundu atu, see de’it (nasaun, organizasaun, emprezas, instituisaun sira) ne’ebé de’it mak bele fó-tulun atu hari’i hikas nia moris iha aspetu hotu, liu-liu iha aspetu ekonómiku.
Haree housi aspetu solidariedade no amizade mundiál nian, Timor-Leste fiar ho laran-metin katak iha nia belun barak ne’ebé ho laran-luak prontu atu fó-tulun. Maibé oinsá lós? Ne’e mak presiza atu prepara-an tiha uluk.
a) Timor-Leste tenke deskobre uluk nia rekursu naturál rai-leten, tasi-laran no rekursu umanu matenek preparadu atu buka kee nia rekursu sira nu’udar fonte riku-soin hodi dezenvolve rasik nia moris no fahe ba malu tuir sistema equidade, igualdade, proporsionalidade no justu.
Bainhira mundu haree ona ho matan Timor-Leste nia motivu loloos, ho nia esforsu sira konkretu no ho nia hahalok sira moos no justu atu dezenvolve rasik nia rain mak, klaru, sei hetan konfiansa ba tulun hotu ne’ebé sei fakar- namtate mai TL, maske, dala ruma, tenke hakat uluk liuhosi debe. Tanba ne’e mak presiza haki’ak uluk kondisaun seluk mak hanesan:
b) Tenke fó garantia seguransa iha rai-laran. Foti uluk ezemplo rua de’it: (i) Impasse Política nu’udar dezafiu boot ida housi rai-laran nebé fó nia impatu ba partidu ho nia ukun-na’in sira hadau-malu ukun; hafoin kaer ukun la metin hodi habelar mak diferensa polítika no haboot de’it mak interese partidária hodi la fó biban-di’ak ba povu buka hari’i nia ekonómia uma-laran. Ikus mai koko tiha resesaun ekonómika sisiál.
(ii) Polítika Pandemia Covid-19 ho nia Variante Delta ne’ebé mak konsidera nu’udar dezafiu boot afetadu housi rai liur, divulgadu nu’udar ameasa boot ida hodi hatauk povu ho mate.
Tan ida isu ne’e mak Estado no Governo tenke hola medida sira EE, SS no KO hodi limita tiha povu la’o, taka-netik dalan, sulan tiha iha uma no fatin kuarentena sira. Nune’e, povu-ki’ik hasoru mak dilema: Sulan an bele mate tan hamlaha; sai ba liur mós bele mate tanba kona Covid-19; ne’e mak povu deside: “Eh, di’ak liu sai tiha de’it ba liur buka ai-han mak kona karik Covid-19 no prontu atu mate iha dalan”. Eh, ho ulun-moruk, balun brani sai housi uma subsubar, balun fali brani liután hasouru regra protokolu saúde nian tanba hetan mós suporte housi na’i-ulun balun no grupu hoak sira, se sala interpreta konjuntura polítika globál mak Timor-Leste sai nú labarik inosente ida, nia koñesimentu sei limitadu liu.
c) Tan sikon hirak ne’e mak presiza tebes atu hametin liu tán Política Unidade Nacional atu oinsá mak Timor-Leste bele soi kbii’it-nakunu,
la’o hamutuk ba hasouru funu-baluk sira housi rai-laran no rai liur? Wah, loos duni, se iha uma-laran ida mak maun-alin sira la hamutuk mak lakon tiha ona forsa atu hasouru ahu-na’in ne’ebé tenta penetra-borus livre tama uma-laran.
Realidade mak hatudu loloos katak na’i-ulun no ukun-na’in sira monu tiha ona ba babeur-soran, haketak no hasobu mak hahalok diabu nian. Ezemplu barak, bele fihir, grupu : – ida hari’i buat ida ne’ebé di’ak, ida seluk buka selok rahun tiha;
– ida buka kuda fini di’ak (trigo) ba rai, ida seluk ba kuda soran tama tiha du’ut-aat (joio);
– ida ba haklake lialoos, ida ba teri-netik tiha ho hoax sira, nsst. Ne’e mak akontese hela.
Nune’e mak ukun-na’in sira buka haki’ak de’it mak konflitu, kontradisaun no konfuzsaun sira la nahas iha sosiedade laran; sira-nia hanoin hakunu tiha ona ho intensaun-aat sira mak sobu no hamate de’it nia adversáriu sira; nune’e mak atu defende-an, nia adversáriu sira nakfilak-an sai tiha fali funu-baluk. Ah, ne’e mak foin buka joga-malu, tata-malu no hatún-malu ho polítika-foer sira tan de’it sira-nia fuan no neon-laran kontaminadu tiha hotu ona ho hanoin-aat sira.
Loos duni, se kahur ai-fuan sira dodok ona ho ai-fuan sira foun, mak sei sai dodok hotu. Nune’e mak ukun-na’in sira, oras ne’e, dudu hela derasaan ida ne’e la’o hakat daudaun ba formasaun ukun futuru reinu lixu nian.
d) Tanbasá mak ita haree katak, oras ne’e, sira haburas tutan hela de’it mak salan nu’udar eransa inan-aman sira (patrimonial) Nasaun nian hanesan tradisaun ida no aat liu mak karik sei hatutan tan de’it nafatin housi dalas ba dalas, bainhira ukun ne’e sei kesi-metin hela de’it iha liman na’i-ulun sira derasaan’75 nian.
e) Tebes duni, realidade ida ne’e hatudu ba povu situasaun-mérik ida housi lala’ok na’i-ulun sira mak la bele kontrola an tan ona.
Aduh, ita-nia esforsu atu haburas Unidade Nacional ne’e, la signifika katak tenke halakon tiha fali diversidade hanoin-polítika klibur partidáriu idak-idak nian, maibé tenke iha hana’i ba malu nu’udar sidadaun timorense ne’ebé sivilizadu ona liuhousi edukasaun étika morál. Ita hamoe-an beibeik, la sente kah?
Tan ne’e, ita presiza kbi’it kontrola-an maka’as atu la bele monu leet ba babeur brani tolok ema seluk temi to’o isin-lulik feto-mane nian, tetak-malu, sunu-malu no kolu-malu ba públiku. Ne’e atu hatún de’it mak nia dignidade rasik no, klaru katak, hadaet ba identidade Nasaun nian. Hahalok-aat hirak ne’e, la merese duni eziste tuir morál kultura, satán hetan fali louvór no dignifikasaun housi sidadaun sira ne’ebe mak soi ona nia konsiénsia morál nasionál.
2. Timor-Leste hola fatin iha Expo Dubai 2021, Governo foti tiha ona nia desizaun atu haruka nia delegasaun bá hola fatin iha eventu internasionál Expo Dubai ne’e no fila tan tiha ona. Maibé desizaun ne’e avalia hanesan forsadu liu. Tan ne’e mak ema barak kestiona tuir: ho motivu klean saida?
a) Governo hakilar, alerta beibeik durante ne’e katak propagasaun Pandemia Covid-19 sei fó hela risku-boot ameasa povu-nia moris iha rai-laran mak programa atividade sosializasaun mós sei la’o namanas hela hodi lulun tiha membru sira Governo nian tún hotu ba báze, maski tuir loloos, ida ne’e sai kna’ar tekniku MS nian.
Housi sorin ida, haree povu terus-na’in, buibere-maubere sira, ho entuziasmu simu ukun-na’in sira ho protokolu-solene, babiduk babadok; saran lia dadolin hana’i ba ukun-na’in; lia-na’in sira sedgala, haksoit hikis raba-kulit ba ain-lolon tarutu; ibun-mean sira nakloke sou tan rai-rahun, la taka máskara; povu nobun: feto, mane, foinsa’e, labarik forma nadodon iha loro-matan manas hahisik nia tatiar hanas kulit-metan sira nakloke hotu.
Maibé housi sorin seluk, difisil mós atu subar ba matan-dok sira ne’ebé fihir hela atividade sosializasaun Covid-19 ne’e ho momoos hafalun hela polítika kampañe eleisaun antesipada. Loos duni, iha grupu matan-dok ne’ebé deskonfia hela de’it; no iha mós grupu matan-melek ne’ebé haksolok simu ho laran ukun-na’in sira, fó viva no haklalak hadiuk tan tilun-kuak sira!
Ahaaa, Ida ne’e mak fó duni impresaun loloos katak povu ne’e, liu-liu, iha foho sira, la tauk tan moras-aat Covid-19 no mós la sente hamlaha tan sira hala’o hela namas lós lia-moris no lia-mate sira, see mak bele kontrola? Sira sei dehan tan ho sadik, “ah ba fiar fali! Governo mak doko-rai de’it hodi hatauk povu ho moras-aat Covid-19 ne’e. Ne’e kan polítika Governo ida ne’e nian!”
Ho ne’e hotu mak, iha laran, povu-ki’ik fiar liu fali mak propaganda hoax nian hodi reziste la fo isin ba vasina.
Maibé iha Dili no Município seluk ida-rua, sikon oin seluk. Kuitadu, nia populasaun sira hetan hotu terus impatu-todan housi inundasaun. Família balun sei izolada hela iha tenda-okos, ladauk fila ba hourik-fatin, tan ladauk iha uman ba sira.
Populasaun, iha Dili mós, balun foin mak hetan biban livre uitoan atu sai ba leak ai-han hodi soi sira-nia
moris. Maibé Governo foti uluk desizaun-forsadu hodi haruka nia delegasaun ba tuir eventu internasionál Expo Dubai 2021 mak hanesan orden prioritária ida ulun ho retótika polítika katak ba povu maioria nia interese.
Bele imajina de’it povu-ki’ak ida ne’ebé sei luta nani hela iha situasaun-mukit emerjente nia laran! Oinsá nia sentimentu?
b) Naturalmente, Governo ida ne’e sente apoiadu ho motivu di’ak balun ne’ebé bele lori nia benefísiu boot ba moris futuru TL nian. Tan nia tetu tiha uluk ona katak nesesidade povu maioria nian iha futuru mak importante liu. Maibé pergunta ida mak ne’e: Delegasaun TL ba hola-fatin iha Expo Dubai 2921 ne’e mak sai nesesidade ida urjente liu ka povu kbi’t lae? Balun sei deskonfia tan, keta halo be falun hela interese polítika privadu ruma?
c) Atu koko sihik tok motivu-sunik balun ne’ebé deskonfia, karik “salah sangka?” Ezemplo:
(i) Karik tanba orsamentu alokadu tiha ona ba planu ida ne’e, se ita la ba, entaun osan tenke fila ba kofre Estado no implementadór sira mós sei tata-rai ho liman-mamuk.
(ii) Karik tan foin hetan biban-di’ak ida ne’e atu sai ba liur, basá aléinde Covid-19 taka tiha dalan, biban di’ak mak ne’e ona; tan mós opozisaun sira, iha ukun liubá, dala barak, kritika no la fó fatin-leet ba sira seluk atu bok an. Hahaaa, ne’e mak biban-di’ak!
(iii) Karik atu selu malu de’it? Tanba iha Governo ida dal-uluk ba Expo Dubai “sobak” osan povu nian barak mak halo laran-moras. Aaaah, agora mak hetan biban atu selu fali? Se nune’e duni mak hanesan de’it, ukun ida ne’e mós la di’ak liu fali ida uluk!
Se nune’e duni mak haksunik hela sentimentu unak mak sira taka tiha de’it sirantilun no matan hodi boron, halibur-malu rame-rame, kontinjente TL nia membru sira mak barak liu hodi fó impresaun (kesan) hanesan “forçado”.
Bele hanoin tok: ema ida nia perdiem loron ida hira, ba ema na’in hira no hela iha ne’ebá durante loron hira? Bele kalkula rasik.
Deskulpa, kerek-na’in nia moris-ki’ak, la halot osan, satán kaer fodik osan, tauk’tén liu! Ne’ebe la soi nia abilidade prátika atu kalkula osan. Tan ne’e, husu atu na’i matenek-na’in sira foti kalkuladór ka uza kalkuladór naturál kakutak de’it, halo tok konta ba, delegasaun TL nian ba Expo Dubai 2021, lori gastu totál osan hira ba atividade ida ne’e? Favor ida, keta sura ho laran-moras, eh!
Se ita konsiente mak hatuur tok eskala valór sosio-umanu nian, ida ne’ebé mak aas liu?
Agora, ita atu hili ida ne’ebé mak uluk: Povu ne’ebé iha hela sikon mukit-laran ka delegasaun TL ba Expo Dubai 2021 ne’ebé dehan ho ninia númeru membru boot liu Nasaun boot sira seluk?
Karik tanba ema idak-idak ho nia perspetiva haree kona-bá eskala valór sosio-umanu nian la hanesan?
Maibé sensível tebes, se GdF mak sai nu’udar maknaar servidór povu ida ne’e nian, halo ona desizaun hamutuk iha KM molok hatuur nu’udar povu nia nesesidade urjente, “dando ordem prioritária do valor” atu serví uluk mak ida ne’e?
Agora, se prioridade ida dal-uluk povu nia moris mak hili, tuir loloos, tenke brani kansela tiha delegasaun ba Expo Dubai, basá sei iha hela dalan no biban-leet seluk atu lori fali Timor-Leste ba mundu. Maibé eventu ne’e liu tiha ona. Hela ba lisaun atu aprende.
(iv) Tanbá obriga-an de’it mak nia impatu hamosu frakeza infrasaun barak.
No bainhira hetan ona krítika-kroat housi ema ka grupu seluk, la kontrola tan ona emosaun hodi sura-malu no hasai lia-fuan tolok tan. Ne’e
hatudu de’it nia frakeza tan lakon tiha ona kbi’it morál forte atu tahan-an.
Mai ita aprende ho neon-krítiku-seletivu hodi tetu no sukat didi’ak eskala valór-sosiál no
umanu nian hodi hatuur loloos nu’udar tatuir ulun prioridade moris lorloron nian.

