Lafaek News–Keta lakon esperansa ba moris bainhira is ho liman-ain sei forte, xave moris nian iha liman fuan sanulu ne’ebé maromak kria ona iha ema ida-idak iha mundu rai-klaran, ida ne’e hanesan moto kardinal ba Agusto Dias.
Agusto Dias orijenalidade munisípiu Aileu, maske moris ho nesesidade uma laran ne’ebé la kompleta, maibé nia iha hanoin oinsá buka osan hatutan moris liu husi fera ai-maran.
Loron ba loron baleu sempre iha Agusto liman fera ai-maran dadeer ho lokraik hodi tau iha karosa, molok tula tenke konta pedasuk 4 futu hamutuk ba futun ida, presu sentavus 25, hafoin tula ba karosa hafoin dadeer sedu, Agusto dudu ona husi Beduku tun mai sidade laran too tuku 10 fila-fali ho karosa mamuk ba uma.
Agusto Dias husi Aileu kaben ho Likisa oan, hela fatinn Beduku suku Tibar munisípiu Likisá, hamutuk ho oan na’in 8 kompostu husi feto 6 mane 2, moris depende de’it ba ai-maran, más oan nain ida tama ona nivel ensinu pre-sekundaria no nain rua iha nivel primaria.
Ha’u mai hela iha Beduku ne’e iha objetivu mak lor-loron servisu de’it fera ai hodi bele sustenta ha’u nia familia,’’Agustu Dias Dehan ba Lafaek News iha nia uma fatin munisipiu Likisá iha aldeia Turleu Beduku, sesta ( 13/05/22).
Prosesu fera ai-maran bele han too loron 4, husi etapa ba etapa, ba dahuluk fera, futu, tula ba karosa ho montante dolar 20-30, hafoin dudu fan iha oras dader iha Dili laran, sorte di’ak ema sosa hotu, sorte laiha ema sosa la hotu tenke lori fila ou fo hela ba familia sira iha Dili laran.
Ha’u fera ai-barak tau hamutuk tiha depois ha’u butuk ai hirak ne’e hamutuk tau iha ha’u nia garobak husi foho dudu tun ba fa’an iha dili laran depois ha’u lorloron tun ba fa’an ai iha dili laran, fulan ida ou rua ha’u bele hetan dolar 50 too dolar 100 hanesan ne’e, osan ne’e sosa foos hodi sustenta ha’u nia familia nomos ba ha’u nia oan nia eskola,’’ katak Agusto.
Agusto hateten, oras ne’e labele hein de’it servisu husi governu, ema ida-idak tenke kria servisu rasik, fera ai mos servisu ida, suru rai-henek mos servisu ida, importante labele na’ok mak han, tenke hisik kosar-ben uluk hafoin mehi ba moris di’ak.
Fera ai ne’e mak servisu, se loron ida ita tuur de’it buat ida la mosu, ita ba husu ka tane liman ita lakon dignidade, entau fera ai mos servisu, suru rai-henek mos servisu,’’ Agusto hakotu.
Dezempregu iha Timor-Leste no Dezafiu ba future Tuir sensus populasau 2010 nian, total populasaun Timor hamutuk 1.066 millaun. Hosi total ne’e, Bazeia ba sensus ne’e, labarik (0 – 14) iha Timor hamutuk 574,269 ou 53.85%; idade produtivu (15 – 64) hamutuk 441,906 ou 41.43%, no idozu (65+) hamutuk 50,234 ou 4.7%. Hosi total idade produtivu, sei kategoriza tan ba populasaun ekonomikamente ativu, no sira ne’ebé mak konsidera inativu. Entre populasaun ho idade 15 – 64, sira ne’ebé servisu hamutuk 278,032. Iha grupu ne’e, sira ne’ebé mak la emprega hamutuk 30,000. Kestaun importante iha Timor mak maski ita iha populasaun ho idade produtivu ne’ebé as, 41% deit hosi sira ne’e mak partisipa iha atividade laboral.
Iha karakteristiku iha leten, bele hare ona katak se ita exklui seitor agrikultura, ema barak mak la servisu, ou inativu. Iha nivel global, ema kalkula persentajem dezempregu bazeia ba númeru populasaun ativu, ho idade tinan 15-64. Iha kestaun balu ne’ebé presiza tau hanesan konsiderasaun, iha kontextu Timor nian. Primeiru, maski idade ativu komesa tinan 15, ema barak iha Timor seidauk remata sira nia eskola sekundaria iha tinan 15, tanba sira hahu eskola tarde, ou tanba sira repete klase durante iha eskola. Tuir dadus kona ba Net-Attendance Ratio, total ema hamutuk 11,670 ho idade tinan 15-17 mak sei iha eskola. Entaun, balu foin remata sira nia eskola sekundaria iha tinan 16, e balu to’o tinan 19.
Maski nune’e, sensus populasaun uza padraun ida ne’e lori kalkula persentajem dezempregu iha Timor-Leste. Tuir dadus hosi sensus populasaun tinan 2010 nian, populasaun Timor kategoriza ba grupu tolu: labarik, idade produtivu, no idozu.
Grafika Tuir mai hatudu kona ba estrutura demografiku Timor-Leste nian, tuir grupu de idade, Persentajem dezempregu normalmente kalkula hasoru númeru populasaun ho idade ne’ebé ema bolu ekonomikamente ativu.
Katak sira ne’ebé la’os iha eskola, ativamente buka servisu. Bazeia ba ne’e, tuir Survey kona ba Forsa Traballador Timor-Leste nian iha tinan 2010; total populasaun ho idade 15 ba leten mak 635,000. Hosi númeru ne’e, 262,000 mak konsidera nu’udar forsa traballador, no restu mak konsidera nu’udar inativu. Sira ne’ebé mak inativu signifika katak, sira la servisu iha semana antes, wainhira survey hala’o hela, no sira la buka servisu.
Estajiadu : Osias Eco
Editor : Agapito de Deus




