Domingo Ramus/Paixão, 10/04/2022.
Belun sira: Nú Manuwa’in Tatoli neon- melek, tahek uluk lia-fuan sira molok uza ba tatoli lia.
1.Manuwa’in Tatoli neon- melek tenke tahek uluk lia- fuan sira:
Durante kampañe Kand.El Prez, ita la haree, se partido-boot sira tahek no hili uluk Manuwa’in sira nebé mak soi tiha ona kapasidade naton hodi sai preparadu tún ba hato’o programa sira iha atividade kampaña?
Tan ho lia-fuan sira la kontroladu mak envezde dada votus, halakon fali votus tanba la sukat didi’ak lia-fuan sira, naran hakilar (asbun) de’it, la tetu saida mak atu ko’alia no oinsá mak atu uza ba tatoli hodi hametin liután konfiansa housi nia militante apoiante no simpatizante sira no bele mós atrai/manan atensaun, simpatia housi adversáriu-polítiku sira.
Loos, atu sai lider di’ak ida, tantu iha partidu, organizasaun ka Nasaun ida, tenke soi tiha ona nia karáter lideransa naturál/adkiridu ho kualidade, koñesimentu-luan, kapasidade linguístika atu halo diskursu sira no mós uza modu/arte ko’alia (seni bicara) nebé monu ba ema ka grupu nobun nia fuan.
2.Hateke buat hotu ho nia Sentudu Sensibilidade:
Kbi’it ida sensibilidade KI(kepekaan) ne’e importante atu:
(a) bele domína públiku;
(b) hatene oinsá mak aprezenta-an ba públiku;
(c) hatudu lala’ok sira nebé hatudu konfiansa;
(d) observa grau kualidade grupu-alvu se ema simples baibain ka grupu inteletuál, ka kahur de’it;
(e) nune’e, bele tetu métodu adekuadu no hili lia-fuan sira nebé aprópriadu no espontáneu.
3.Tetu Sirkunstánsia Lokál: Tetu uluk oinsá kapasidade materiál-fíxiku: (a) fatin nebé naton atu akomoda ema senti livre no konfortável; (b) tempu no klima sente malirin ka manas; (c) hili meiu sira ba komunikasaun di’ak.Ne’e hotu kabe ba parte lojístika, no sei iha buat barak tan atu tetu.
Haree ezemplu konkretu balun:
— Se hato’o krítika ruma, mak tenke hatudu ho báze iha fatus no dadus, kauza ho nia efeitu sira ba ema ka grupu nia moris -di’ak.
— Se hakarak koriji hahalok kleuk ruma, mak atu la bele ba hatudu fali an rasik nu’udar referénsia-di’ak, basá sei hatudu de’it nia loko-an.
— Ou dala ruma maske ema hatudu ho lia-fuan sira nebé mamar no hakraik-an demais liu, maibé hasumik nia sentidu hanesan de’it ho kala’ok foti-an atu dehan katak nia mak ema di’ak liu sira seluk.
— Se hato’o hanoin-foun sientífiku ruma, mak tenke uza termu hirak nebé mak seletivu atu konvense duni ema-nia kakutak-lójika no ho sistemátika ida fasil atu ema kompriende lalais no atrai duni fuan.
— Se ba promete buat isin ruma, mak tenke sukat, se bele konsistente kumpri ka lae, ka depende ba sikon ruma nakfilak, ezije servisu -hamutuk mak bele konkretuza.
— Se ko’alia- makaas, mak tenke hatún/kontrola nia emosaun atu nanál keta kroat liu no ibun keta mehik liu, basá bainhira hakanek ema-nia fuan, bele marka hela fitar ódiu atu selu.
— Se hakarak atu la’o loos de’it hodi hetan susesu di’ak, maka lalika dudu ka uza fali ema adversáriu/funu-baluk tuan ba iha kampañe ba adversáriu polítiku ka funu-baluk oin basá hanesan soran fali manu-aman futu nanis, sei hafetu-malu.
— Se la kohi atu provoka karan- hirus no sentimentu- antipatia housi adversáriu polítiku, maka:
(a) Keta uza aderente ka apoiante nebé iha tiha ona relasaun-moris ho ema ka grupu funu- baluk TL nian uluk (ez: oan-haki’ak TNI, Apodeti no UDT konvertidu.
(b) Ou keta uza apoiante ida nebé semo ba -mai partidu hafuhu de’it mak tuur-fatin/kadeira-mamuk basá sira bele lori fali efeitu negativu nebé hamenus tiha fali votus.
Kestaun hirak ikus ne’e mak tenke tetu uluk tiha iha uma -basá, ne’e hatalin ho kestaun psikolojia komunikasaun; la’os ho kestaun ida la respeita liberdade no direitu ema idak-idak nian no simu ema sira salan-laek.
4. Étika-Morál no Arte Ko’alia:Pontu hirak ko’alia tiha ona iha kotuk ba no sei iha tan barak liután, atu dehan de’it katak ho ne’e hotu mak forma matéria nebé matenek -na’in sira baibain temi nú norin étika- morál mak hodi tonka arte komunikasaun umana (seni berkomunikasi) ho/ba grupu nobun iha kampaña.
5. Sukat Kualidade Lider Nasionál sira: Ho hanoin hirak ne’e hotu, barak ka uitoan, bele avalia, sukat no klasifika ona kbi’it/kualidade lider Nasionál sira nian.
Maluk lee-na’in sira mak ho matan-melek observa rasik tiha ona, diretu ka indiretu, oinsá mak housi lider-boot nasionál sira nebé durante ne’e aprezenta-an tiha ona ba públiku iha biban sira kampaña, maske balun tuan no balun sei foun, maibé bele avalia sira hodi sukat no klasifika sira idak-idak nia grau/level kualidade pesoál/individu, fakuldade akadémika, koñesimentu sientífiku, abilidade mentál-fíziku, lala’ok-konsistente no liu-liu oinsá uza arte- tatoli hato’o programa sira ba klibur adversáriu, militante, apoiante no simpatizante sira basá, konsiente ka lae, balun dada apoiante-foun ba aumenta votus; balun fali, sei kasian, koak-koak hanesan manu- kakuak, dansa, bidu hakleuk-an tún-sa’e nú lekirauk iha ai-tutun, halo esforsu hasai lian namuk- nameek, kabeen-nafurin hanesan lós bibi-maten atu sa’e; maibé haree housi lia-fuan sira nebé mak naksulin-sai housi ibun hanesan bee ba, la kontrola hodi xoke de’it ema fuan no la konvense adversáriu hodi hamihis tan fali de’it votus ba nia Kand. PR iha biban eleisaun sira; no ba futuru, iha halot ona dadus balun atu tetu lider foun sira nebé haburas-an ona ho kualidade lideransa áas.
Tan ne’e, foinsa’e sira, mai ita aprende housi lider- boot nasionál sira ne’e buat loos no sala, di’ak no aat nu’udar lisaun -murak.
Viva Timor-Leste URA!

