Lafaek News–Sesta-feira, 22 maiu 2026, Aliansa Nasional kontrolu tabaku Timor-Leste (ANCT-TL-sigla Portugés), Sancho Belito deklara importasaun produtu sigaru husi Indonézia mai Timor ho marka ASSKiHA husi entidade operador ekonómiku sira ne’ebe komersializa hosi relijiozu balun, la tuir standarizasaun dekretu lei nu 14/2016.
Diretor Ezekutivu Aliansa Nasional kontrolu Tabaku Timor-Leste, Sancho Belito Fernandes hateten Aliansa Nasional Kontrolu Tabaku observa durante tinan 10 katak desafiu sira relasiona ho kontrolu tabaku nian balun governu fó ona solusaun maibé desafiu seluk kontinua akontese laiha intervensaun kompreensivu hanesan transasaun sigaru ilisítu ho kuantidade a’as kontinua hatama illegalmente husi fronteira tasi ho rai maran nasaun viziñu Indonesia no fa’an kuaze husi entidade operador ekonómiku sira ho prezensa produtu tabaku foun ho Marka ASSiKHA.
“komersializa hosi entidade relijiozu balun, inklui operadores ekonómiku ba públiku labarik inan isin-rua, ema sira ho moras no seluk tan ne’ebe komsumu ho presepsaun katak sigaru ne’e saudavel ka bele kura sira nia moras laran maibé alende ne’e sigaru ASSiKHA importa mai Timor-Leste la tuir standardizasaun dekretu lei nu 14/2016″Diretor EzekutivuANCT-TL, Sancho Belito afirma liu husi konferénsia imprensa iha iha Farol, Dili, 22/05 .
Nia deklara dadus hatudu prevalensia moras ka admisiaun ba moras hirak ne’e liu 30.000 pasiente kada tinan,taxa mortalidade mós ás hahu kedan husi tinan 2012.
“Taxa mortalidade ne’e sa’e ba bebeik ezemplu husi tinan 2019 taxa mortalidade 45% husi taxa mortalidade ba moras hotu no iha tinan 2024 taxa mortalidade sa’e ba 53%, husi total ne’e 23% mak timor-oan sira ne’ebe mate ho idade sedu ka produtivu (WHO NCD Monitor Report 2024),”Nia tenik.
Ho nune’e ANCT-TL husu ba governu atu reforsa kontrolu iha fronteira no di’ak liu penalize tiha aktu hatama sigaru illegal mai Timor-Leste hodi eduka ita nia komunidade sai sivilizadu liu.
“Autoridade Inspesaun sira tuir dekretu lei ho PNTL kontinua realiza inspesaun regularmente ba tabaku ilisitu ne’ebe komersializa iha teritoriu Timor laran. Husu mós Ministeriu Ne’ebé tutela ba asuntu Komersiu no Ekonomia atu sosializa dekretu lei nu 14/2016 rejime kontrolu tabaku ho lei sira seluk ne’ebe relative ba operadores ekonomia hodi fó konesementu ba sira, hodi proteze sira nia negosiu husi selu koima ho lakon rendimentu,”Sancho informa.
ANCTL husu mós ba Ministeriu saúde atu halo teste laboratoriu ba sigaru ASKHA hodi fo provas ba komunidade atu prevene konsekuensia negativu saude publiku nian ne’ebe bele fo todan ba estadu no povu iha futuru.
Tamba situasaun ne’e sientifikamente akontese ho fatores risku sira hanesan fatores seluk relativu ba institutu moris ne’ebe saudavel, hanesan fuma tabaku ás 40.5%, Uza alkol 45.4%, han hahan la saudavel, menus atividade fisiku no stress ne’ebe la jere ho di’ak no falta toba ka deskansa, ho fatores risku metabolismu sira ne’ebe la hetan tratamentu sedu hanesan; obesidade, tensaun, ran-midar ho kolestrol ás.
Jornalista: Moises Guterres


