Perspetitivu Vincencio Elu
Introdusaun
Artigu ninia ordinariu husi parte lei sira ne’ebe mak mensiona ona iha nia signifikativu katak, ita bele sai husi moris ba paz no atu promove freternidade nia laran, atu kria di’ak liu tan, husi ita ninia asaun individual. Tanba iha Timor-Leste sai nu’udar nasaun dahuluk iha mundu ne’ebe inklui “Dokumentu kona ba fraternidade umanu ba paz no moris hamutuk” nu’udar parte husi valor nasional sira.
Tanba ita iha Timor-Leste, informa ba ita hotu kona-ba importansia husi Deklarasaun ida ne’e iha inisiu fulan ida ne’e. ninia kompromisu ba valór sira husi pás, diálogu no respeitu ba direitus umanus.
Iha Parlamentu mós husu ba Governu no sidadaun hotu-hotu atu promove importánsia fraternidade umana nian, ne’ebé hahú iha nível nasionál no habelar liu hosi asaun prátiku sira, ba nivel sosiedade tomak, ho objetivu atu hadi’a moris-di’ak sidadaun hotu-hotu nian, no iha nível multilaterál, liuhusi adosaun ba “hahalok protesaun nian ne’ebé promove konvivénsia pasífika entre povu sira. Ita hotu sente onradu ita-nia perspetiva kona-ba konseitu “Fraternidade ” no Dokumentu iha Simpóziu espesiál ninian.
Tanba iha lian Iha diskursu dada ita inspirasaun husi Artigu 1 deklarasaun universál direitus umanus nian. hanesan dokumentu importante ida iha istória direitus umanus nian. nu’udar padraun komun husi konkista sira ba ema hotu la haree ba idade, rasa, étniku, jéneru, kapasidade ka karakterístika sira seluk, no ba nasaun hotu-hotu. ne’ebé estabelese ba dahuluk, direitu umanus fundamentál ne’ebé universalmente protejidu.
Ema hotu-hotu moris livre no hanesan iha dignidade no direitu. Sira iha razaun no konxiénsia no sira tenke halo buat ne’ebé hanesan maun-alin.”
Liu husi Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável, ne’ebé dirijente mundiál sira konkorda ona atu, harii mós ninia objetivu báziku sira ne’ebé sai hanesan dependénsia ba umanidade nia futuru. Dame, seguransa no dezenvolvimentu sustentavel so bele alkansa de’it liu husi esforsu koletivu. iha nia livru “Arte no Arkitetura ba Dame”, hateten tan katak “dalan ba dame la signifika sosiedade estagna maibé halibur ema hamutuk, hodi buka objetivu ne’ebé fó benefísiu ba ema hotu”.
Iha Lideransa sira hotu-hotu enfaze tiha ona mensajen ne’ebé hanesan kona-ba dame, domin no fraternidade durante tinan barak nia laran. Iha aspetu ne’ebé signifikativu no rohan-la’ek liu ne’ebé ita hotu bele sai husi ne’e, ba pás no ba espíritu ida ne’ebé promove fraternidade umana no ninia laran-di’ak liuhusi ita-nia asaun individuál sira.
Tanba istória fó hanoin mai ita katak la iha pás, la iha dezenvolvimentu sustentável; ko’alia loloos, la iha dezenvolvimentu sustentável, la iha pás ida ne’ebé dura ba nafatin!
Maski nune’e, iha mundu ohin loron nian, ita kontinua moris iha mundu ida ne’ebé ho konflitu, pandemia, mudansa klimátika, no violénsia infelizmente inklui mós konflitu ne’ebé kontinua kauza terus boot, hata’uk ema barak ne’ebé ki’ak no vulneravel liu nia moris no limita dezenvolvimentu lokál, nasionál no globál.
Iha ninia Istória na’in eminente dehan: “Ita hotu hanesan ema umanu, étniku, jeneru mak diskoneta, haketak ita, politika fahe ita, no riku-soin, klase no mak klasifika ita! No foin daudaun ne’e ita dehan: “Ita nia mundu hetan susar, hetan ameasa husi klima, ta’uk tanba odi, moe tanba kiak no hamlaha. Ita presiza halibur hamutuk solusaun sira – no ita presiza fó esperansa.” Entaun, oinsá mak ita bele tau prinsípiu fraternidade nian iha prátika? Husik ita sujere dalan balu ne’ebé maka ita hotu bele kontribui.
Ba parte iha dahuluk nian, ita presiza iha dame ne’ebé loloos nu’udar ema individuál. “Liu husi pás ida de’it mak ita bele iha liberdade,” tanba tuir buat ne’ebé ita hakerek husi Shri Chinmoy, iha ninia livru “Aventura de vida. Se laiha ne’e, ema sira ne’e sei kontinua kompete no halo kompetisaun beibeik ba malu. Prátika orasaun, meditasaun, yoga no rituál kulturál no relijioza sira seluk hotu buka atu promove dame iha ita-nia an rasik. Iha balu de’it husi hahalok hakmatek no reflesaun nian kada loron bele fó benefísiu ba ita ida-idak no ita nia moris no mós ba ita-nia maluk sira ne’ebé besik liu no mós ba ema seluk nia moris.
Iha importansia husi diálogu asaun entre-relijiaun atu rekoñese kontribuisaun valiozu ne’ebé ema iha relijiaun hotu-hotu bele halo ba umanidade no kontribuisaun ne’ebé diálogu entre grupu fiar sira bele kontribui ba hasa’e konxiénsia no komprensaun valores komun ema nian. Asaun entre-relijiaun ne’e iha podér atu influénsia ema nia moris no bele hala’o papél importante atu promove asaun koletivu pozitivu hodi prevene no redús, no dezafiu sosiál sira seluk.
inkluzaun nian hodi hasa’e konxiénsia kona-ba kultura ka fiar ne’ebé diferente no promove toleránsia, ne’ebé envolve sosiedade nia aseitasaun no respeitu ba diversidade relijiozu no kulturál, inklui kona-ba espresaun relijiozu. Edukasaun, liu-liu iha eskola no koléjiu sira, tenke kontribui ho forma ne’ebé kompletu hodi promove toleránsia no halakon diskriminasaun ne’ebé bazeia ba relijiaun, fiar, kapasidade, jéneru, klase, no diferensa sira seluk. Nu’udar ema umanu, ita iha diferensa sira ne’ebé halo ketak. Ita tenke insentiva atividade sira ne’ebé promove toleránsia, tradisaun pluralizmu, respeitu malu no diversidade fiar nian, atu nune’e bele promove fraternidade umana loloos iha nível rejionál, nasionál no lokál.
Hanesan ita kompromete ona ba fraternidade umana, ita mós presiza haka’as-an hodi proteje no apoia forma moris seluk iha ita-nia planeta! Ita nia moris la’ós depende de’it ba ema seluk, maibé mós ba flora no fauna ne’ebé furak ne’ebé hela iha mundu. Karik umanu sira kontinua estraga mundu naturál, ita-nia ezisténsia sei hetan ameasa nafatin. Ita tenke promove kustodia diak liu iha ita nia planeta!
KONKLUZAUN
Ikus liu, ha’u hakarak hato’o katak ita hotu bele tau prinsípiu hirak ne’e balun iha asaun, hodi halo pelumenus asaun laran-di’ak nian ida kada loron ba ema ida ne’ebé la’ós ita nia maluk ema ne’ebé la’ós ita-nia belun ka família. Iha prinsípiu báziku hirak ne’e, ha’u fiar katak bele harii mundu ne’ebé di’ak liu ba ema hotu no halo buat barak liu tán hodi promove toleránsia kulturál no relijiozu, kompriensaun no diálogu iha Timor-Leste no iha mundu. Ita fó parabéns ba líder hotu Timor-Leste nian ba sira nia kompromisu ba “fraternidade umana”, ne’ebé agora ita hotu iha oportunidade atu moris hosi prinsípiu sira ne’ebé fó sai iha dokumentu vizaun no istóriku sira kona-ba Fraternidade.



