Lafaek News—Advogadu José Ximenes Lamentavel ba aktu Sekretariu Justisa Filipina (SJF) nian Hasoru malu Presidente Republika de Timor-Leste (RDTL) kona-ba Kazu Arnolfo Teves Jr.
Iha konferensia imprensa Advogadu privadu José Ximenes preokupa husi delegasaun Governu Filipina reprezenta sekretáriu Justisa, Jesus Crispin Remulla, hasoru malu ho Xefe Estadu Timor Leste, José Ramos Horta ko’alia kona-ba kooperasaun materia estradisaun ba kazu Arnolfo Teves Jr.
“Ha’u hanesan advogadu sente preokupa uituan ho vizita delegasaun sekretáriu Justisa Filipina mai Timor-Leste ne’e hanesan Intervensaun ida, dalaruma sekretáriu Justisa Filipina ne’e mai Timor-Leste dala ruma la komprende Timor-Leste nia sistema Justisa,” Dehan José ba Jornalista sira iha komferensia imprensa iha kna’ar fatin edifisiu Canossa Has-laran, (02/10/2024)
Advogadu ne’e akresenta katak, Sekretariu Justisa Filipina ne’e dala ruma la komprende sistema Justisa Timor-Leste nian, ho ida ne’e maneira ne’ebe hodi halo intervensaun ba materia estradiasun tanba ne’e Laos kompetensia Presidente Republika nian, ne’e kompetensia tribunal juridiku ne’ebe hein tuir prosesu.
“Ha’u dehan ida ne’e dala ruma Sekretáriu estudu Justisa Filipina ne’e dala ruma la komprende ita nia sistema Justisa iha Timor-Leste, entaun maneira ida hanesan nia mai ami konsidera nia atu halo Intervensaun, tanba materia estradisaun ne’e la’ós kompetensia Presidente Repúblika mak atu ko’alia,” informa nia
Nia informa iha nasaun Filipina sistema hotu Presidente Repúblika mak kontrola hotu, maibé sistema iha Timor-Leste opta la hanesan ho Filipina nian.
“Ha’u sente preokupadu ho ida ne’e, vizita delegasaun sekretáriu Justisa Filipina nian ne’e atu des respeitu ita nia funionamentu ita nia Instituisaun sira,” dehan nia.
Nia afirma regra Protokolu estadu, delegasaun sekretáriu Estadu Justisa Filipina hanesan nia mai Timor-Leste hasoru malu de’it ho Ministeriu Justisa no Protokolu Presidente nia mak bele hasoru malu ho Presidente Repúblika.
“Ami hanesan ekipa advogadu ba ami nia kliente Arnolfo Teves Jr ami preokupa tebes ho Sekretáriu Estadu Justisa Filipina nia maneira ne’e hanesan Intervensaun ida, tanba prosesu judisial agora dadaun la’o hela,” Subliña nia.
Nia hatutan, bainhira vizita Sekretáriu Estadu Justisa Filipina iha Timor-Leste, media sira iha nasaun Filipina fo sai bainhira delegasaun Justisa Filipina ne’e informa katak sira hasoru malu ho Presidente Repúblika José Ramos Horta ko’alia kona-ba materia estradisaun kona-ba Arnolfo Teves Jr nian.
“Tuir lolos matéria ida ne’e labele espalla iha media hanesan ne’e atu Filipina esflora informasaun ida ne’e prejudika ami nia kliente atu sira demostra la respeita ita nia sistema iha Timor-Leste,” esplika nia.
Nia esplika Justisa iha Timor-Leste ne’e nia sistema la’o funsiona ho di’ak, kompara ho sistema Justisa Filipina nian ne’e polítika mak domina no kontrolu sistema Justisa sira ne’e.
Entaun delegasaun sekretáriu Justisa Filipina nia vizita mai Timor-Leste ne’e pasa Informasaun lolos sira labele merese atu hasoru ita nia Presidente Repúblika ho nivel sekretáriu Estadu Justisa nia parte atu ko’alia kona-ba materia estradisaun nian, lolos ne’e sira nia Level ne’e mai hasoru mak Ministeriu Justisa Timor-Leste ho Sekretáriu Estadu sira seluk.
“Ida ne’e ami Konsidera Sekretáriu Estadu Justisa Filipina nia vizita hasoru Presidente Repúblika José Ramos Horta ne’e estraga tiha sistema Protokolu estadu Timor-Leste nian” katak advogadu
Sekretariu Estadu Justisa Filipina nia visita Timor-Leste ho prosesumentu husi inisiu to agora la justu tanba la respeita ona sistema Justisa Timor Leste nian, ne’ebe nu’udar advogadu lamenta ho aktu ne’e tanba sistema Justisa Timor Leste Lao hela husi inisiu too agora, Tanba ne’e Delegasaun Sekretáriu Estadu Justisa Filipina nia prezensa iha Timor-Leste halo influénsia ba Presidente Repúblika José Ramos Horta, tanba materia estradisaun ne’e Governu nia kompetensia.
“Ita nota katak, iha prosesu prosesimentu ne’e sira halo hahu iha inisiu to’o agora la justu, entaun ha’u hanesan advogadu hato’o lamentasaun ida ne’e, tanba sira nia vizita mai Timor-Leste ne’e hatudu la respeita ba ita nia sistema Justisa iha Timor-Leste ne’ebé la’o dadaun hela, Ha’u hanesan advogadu maneira delegasaun sekretáriu Estadu Justisa Filipina nia maneira hasoru ita nia Presidente Repúblika José Ramos Horta ko’alia kona-ba materia estradisaun ida ne’e sala ita la admite ida atu akontese,” hatutan nia.
Sistema hanesan ne’e bele akontese iha nasaun Filipina, maibe iha Timor-Leste ne’e País demokrátiku respeitu ida-idak nia funsaun iha ona regra atu ema hotu bele la’o tuir, bainhira tribunál la’o halo nia funsaun servisu ita labele halo fali presaun ba iha nia tribunál.
“Ha’u espera ita nia nasaun Timor-Leste ne’e rai kiik, bainhira ita ko’alia kona-ba membru Nasoens unidas nian, maibé ita iha ida-idak nia regra no sira nia Ministru rasik no ita iha hanesan sira ita hotu iha autoridade la’ós rai boot atu mai manda fali ita ida ne’e nasaun soberanu, tanba ita tenki halo afirmasasun ba ita nia Autoridade hanesan nasaun ida mós Ita laiha povu boot iha nia okos atu manda ita no ita laiha nasaun Filipina nia okos atu manda ita ho sira nia presaun, entaun estadu Timor-Leste deside lei ho Konstitusaun,” esplika nia.
Delegasaun Protokolu hanesan Ministru Justisa husi nasaun ne’ebé de’it nia tenki hasoru Ministru Justisa iha Timor-Leste, tan ne’e hakarak Informa ba publiku hodi akompaña no respeita deisizaun tribunal no Governu hodi hasai re-julgamentu ba kliente hodi Rai produsaun provas foun ba prosesu estradiasun nian
“Ida ne’e mak ha’u hakarak infroma ba públiku atu akompaña ita hotu tenki respeita ba desizaun tribunál ho Governu ne’ebé hasai ho atu halo re-julgamentu ba ami nia kliente atu halo rai produsaun provas foun kona-ba prosesu estradisaun,” dehan nia.
Tanba ne’e estadu direitu demokrátiku ida idak halo nia funsaun hodi labele rona ema seluk nia orgaun hodi halo presaun ba ita nia servisu ida ne’e.
“Ita haree nasaun Filipina, bainhira sira haruka delegasaun sekretáriu Justisa Filipina ne’e mai hasoru ita nia Presidente Repúblika, bainhira sira fila ba Filipina matéria sira kona-ba estradisaun media iha Timor-Leste lasesu, maibe to’o fali iha sira rain, informa ba Governu Filipina dehan ami ba hasoru malu ho Presidente Repúblika ko’alia kona-ba kooperasaun ba estradisaun, ida ne’e sala delegasaun sekretáriu Justisa Filipina ida nia la kumprinde, ha’u lamenta ho nia kapasidade lolos ne nia mai hasoru Ministru Justisa mai ko’alia kona-ba materia kooperasaun ba estradisaun,” informa nia.
Tanba ne’e vizita delegasaun sekretáriu Estadu Justisa Filipina mai Timor-Leste hasoru malu ho Presidente Repúblika atu esflora materia ne’e, tanba materia estradisaun dadaun ne’e sei iha prosesu judisial, tanba situasuan sira hanesan ne’e normál iha Filipina, maibé iha Timor-Leste ida ne’e la akontese, Advogadu Seidauk Simu Notifikasaun ba Re-Julgamentu Kazu Arnolfo Teves Jr Advogadu privadu José Carlos hateten Desizaun Tribunál Rekursu hasai iha loron 13 fulan Setembru 2024, hakarak halo re-julgamentu ba kazu Arnolfo Teves Jr atu halo produsaun ba provas foun.
Nia dehan, desizaun ne’ebé tribunál rekursu hasai iha loron 13 fulan Juñu 2024 la’o, kuandu halo rekursu, tribunál deside anula tiha produsaun provas sira ne’ebé sira deside ona atu halo re-julgamentu foun fali.
“Desizaun ne’ebé tribunál rekursu hasai iha loron 13 fulan Setembru 2024 atu halo re-julgamentu foun, maibe to’o agora ami ekipa advogadu seidauk simu fali notifikasaun foun para realiza re-julgamentu para halo produsaun provas foun fali materia kona-ba prosesu estradisaun nian,” informa nia
Tanba ne’e parte ekipa advogadu hamutuk ho família Arnolfo Teves Jr kontinua hein desizaun husi tribunál ba prosesu re-julgamentu foun tuir mai.
Jornalista. : Aniceto Dias
Editor. : Agapito de Deus




