Lafaek News—Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hasoru malu ho “labarik” sira ne’ebé lakon durante tempu invazasaun hahú husi 1975-1999 ne’ebé forsa Indonézia sira muda obrigatoriamente ba iha nasaun Indonézia ho razaun atu bele servi forsa sira durante hala’o sira nia misaun ABRI nian.
“Ohin ekipa grupu traballu runifikasaun ne’ebé kompostu husi AJAR Timor Leste, Asosiasaun HAK, Fokupers, Kruz Vermella Timor Leste, Prezidensia Repúblika, CNC, Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) husi Timor hamutuk mós parseiru sira iha Indonézia AJAR internasionál, KONTAS, KOHI, entidade públika Indonézia nian MNEK Indonézia nian ba dala ualu halo reunifikasaun ba maun alin sira ne’ebé uluk sei kiik militár Indonézia lori ba Indonézia forsadamente”,deklara Diretór Ezekutivu Centru Nasionál Chega, I.P (CNC), Hugo Maria Fernandes ba jornalista sira hafoin remata entre labarik 16 ne’ebé lakon ho Prezidente Repúblika José Ramos-Horta iha Palásiu Prezidensiál bairo-pite Kuarta (20/11/2022).
Diretór CNC Hugo Maria Fernandes informa, sira tinan naruk nia laran, tinan 30 balun besik tinan 40 haketak malu ho sira nia família inan aman, maun alin sira no ohin pela primeiravez sira fila fali mai atu hasoru malu mós sira nia família.
“Uluk ba sei kiik agora fila mai katuas hotu ona, tinan ida ne’e iha ema na’in sanolu resin neen (16) mak mai mane hotu se imi akompaña desde tinan 2019 ita iha kahor ho feto, mane maibé tinan 2021 labele halo programa ne’e tanba Covid-19, tinan 2022 ne’e lori fila fali mai sira 16 ne’e programa reunifikasaun, la’ós programa repartirasaun katak sira fila mai atu hasoru malu de’it ho sira nia família, inan aman”, dehan Diretór Ezekutivu CNC.
Iha fatin hanesan reprezentante AJAR Timor Leste, Inocencio de Jesus Xavier husi sira na’in 16 sira balun iha tinan 1976, balun ba iha tinan 1980, balun ba iha 1990 dentru periódu konflitu ida ne’e mak forsadamente militár Indonézia sira lori no organizasaun sira seluk ne’ebé lori ba Indonézia.
“Ekipa ne’ebé servisu ba ne’e voluntariamente haree ba prinsipiu umanidade, durante tinan 2023 kompleta tinan 10 ekipa traballu hahú tinan 2013 ne’ebé envolve sosiédade sivil rai rua inklui instituisaun estadu sira”.
Representante Ajar ne’e katak, deseza rai rua bele esforsu konkretiza liu-liu despaxu Prezidente SBY atu harii komisaun ba ema lakon, Timor Leste iha resposta ida mak hamosu CNC, MNEK mós bele uza oportunidade ne’e enkontru ofisiál meeting sira atu bele ko’alia kona-ba estabelesimentu komisaun ba buka ema lakon.
“Ami deseza ba Prezidente Repúblika José Ramos Horta halo esforsu maka’as kria relasaun di’ak ho Indonézia, maibé mós oinsá mak atu bele konkretiza tan relatóriu CAVR hatete labarik liu rihun haat atus lima ne’ebé lakon forsada durante funu entaun sira nia paradeiru ne’e teritóriu nasionál Indonézia nian to’o balun ba Portugál, Filipina ita la hatene, ita espera katak estadu rai rua bele mós halo ligasaun oinsá mak atu fornese informasaun ba ekipa traballu ida ne’e bele dokumenta,” hatete nia.
Iha surumutu ne’e, Prezidente Repúblika hato’o mensajen katak, Timor Leste mós sira nia uma sira mak deside se sira hakarak hela ne’e sira nia uma, se sira hakarak fila mós sira iha familia Indonézia, agradese ba servisu ekipa traballu nian, ne’ebé halo esforsu bele kontinua buka maluk sira ne’ebé fahe malu konflitu nia laran, ida ne’e mak rezultadu husi konflitu, balun lakon bele hetan fali, no balun lakon to’o agora, balun mate lakonsege halibur fali.
Xefi estadu fó korajen sira haree ba oin liu-liu bainhira haree rekonsiliasaun entre Timor ho Indonézia, entre ema ho ema, governu ho governu la’o di’ak tenke mós partisipa iha prosesu ne’e importante liu labele haluha saida mak akontese pasadu, maibé mós tenke hanoin mós ba oin, estatutu sira ne’e sidadaun Indonézia, sira la’ós sidadaun Timor Leste maibé sira iha direitu se sira hakarak sai mós sidadaun Timor Leste maibé sira moris iha Timor
Totál ba labarik lakon ne’ebé AJAR Timor Leste dokumenta nain 140 husi totál 4.500 metade husi sira mak sira konsege hasoru ona familia tuir loloos tinan ida ne’e reinu ema na’in 30, maibé kestaun balun seidauk vasina seidauk kompleta na’in tolu mate tiha tanba ne’e mak sira labele mai reinu ida ne’e, ekipa traballu ne’e sei kontinua esforsu, husu nafatin apoiu governu rai rua la’ós de’it apoiu polítiku de’it maibé mós kestaun téknika oinsá atu fasilita ekipa traballu nia servisu.
Jornalista: Rita Moniz
Editór : Agapito de Deus




