Lafaek News—Asosiasaun Professores munisípiu Lautém hamutuk 600 resin hatoo ona petisaun ba Ministru Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) hodi ameasa lansa asaun grebe ho razaun governu kontra direitus retroativu manorin sira nian kontinua pendente maske vigora ona iha lei.
“MEJD Haree pontus importante ne’ebé profesores sira identifika katak kontra tebes direitu profesór sira nian hanesan osan retroativu, estatuta professores kontratadus ne’ebé too agora kontinua pendente inklui direitu seluk ne’ebé vigór ona iha lei sira hodi garantia ba moris di’ak profesores sira nian,” katak portavos Asosiasaun Professores munisípiu Lautem, Ermelinda Pereira liu husi konferénsia imprensa iha Lautem, domingu (20/11/2022).
Konferénsia imprensa iha loron 20 fulan Novembru 2022, ne’ebé asosiasaun professores lansa ho tema “Dignifika Vida manorin nain sira”. atividade komferensia ne’e halo iha areadores ensinu sekundária jerál Lere Anan Timur Lospalos.
Deklarasaun portavos Asosiasaun Professores Lautém, professora Ermelinda Pereira, lamentavel hatoo ezijénsia hodi dirije direta ba Ministru Edukasaun atu implemta kedan dekretu lei 23/2010 kona-ba prinsipiu kualidade husi sistema eduaksaun no hanorin, valorizasaun do méritu kualifikasaun.
Portavoz ne’e akresenta, Timor Leste nu’udar nasaun soberanu no independente ne’ebé ki’ik husi nasaun sira seluk iha sudeste Aziátiku, ho ninia rekursu naturais natoo’on iha rai-leten no iha rai-okos hodi bele dezenvolve ninia nasaun, maibé presiza ho ninia Rekursu Umanu própriu ho kualidade hodi bele esplora ninia rikusoin rasik, atu bele esplora didi’ak ninia soin sira hanesan temi iha leten, mak MEJD presiza investe no toma responsabilidade másimu hodi kria kondisaun infrastrutura iha área edukasaun ne’ebé sufisiente no kria kondisaun di’ak ba ninia Manorin Na’in sira iha territóriu Timor laran toomak, kona-bá sira nia vida moris lor-loron nian.
“Hanesan Prezidente repúblika atual hatoo’o iha momentu ninia kampaña Eleitooral “katak atu dezenvolve nasaun Timor Leste presiza fó kondisaun di’ak ba vida manorin ne’ebé ho dignu atu sira bele konsentra sira nia hanoin hodi eduka hanorin sira ho kualidade”.Bazeia ba argumentu Na’i Prezidente da RDTL mak haktemik iha leten, ami-husu MEJD atu labele marjináliza ba direitu manorin na’in sira ho funsionáriu sira seluk atu nune’e bele inspira no motiva sira hodi hala’o ninia kna’ar nu’udar edukador, tanbá manorin nu’udar masin no naroman ba mundu nian hodi bele produz rekursu umanu ho kualidade hahú husi nível ensinu Pré-Eskolar too’o iha Universidade hodi bele lidera ninia nasaun ba dezenvolvimentu rai no povu,”afirma portavoz ne’e.
hodi dehan, kontestu edukador mak nu’udar pilar importante ba dezenvolvimentu nasaun nian ne’e duni direitu ba manorin na’in sira presiza tane aas husi estadu no governu bazeia ba estatuta funsaun públika artigu 49 kona-bá direitu iha alínea (g) hateten funsionáriu públiku no ajente administrasaun públiku sei hetan avaliasaun husi servisu fatin husi tempu ba tempu; ( I ) hetan asesu iha karreira ida-idak tuir regulamentu ne’ebé hatuur ona; (j) hetan tratamentu ho loloos no ho respeitu; ( k ) hetan abonu no ajuda kustu tuir hatuur nanis iha lei; (p) ba hasoru ulun-boot iha kedas sira – nia leten bainhira de’it sira sente la hetan direitu ruma ; Artigu 8 kona-bá igualdade iha pontu 3 hateten katak labele iha funsionáriu Públiku ida ne’ebé hetan diskriminasaun iha kompensasaun, kondisaun, benefisiu ka murak oioin iha serbisu laran.
Alienede, iha mos artigu 107 kona-bá violasaun ba direitu sira ne’ebé hateten bainhira funsionáriu ka ajente administrasaun públiku nian ida sente katak autooridade públika sira prejudika nia, tan viola nia direitu ruma, nia iha direitu atu hetan fali direitu ne’e, hamoos tiha prosesu ne’e no hadia buat ne’ebé aat konforme kazu ida diak nu’udar lezislasaun ketak rasik no Lei nú. 23/2010 de 9 de Dezembru.”
Tuir komunikadu empreza ne’ebé manorin sira halo hodi fó tempu ba Ministru Edukasaun semana rua nia laran hodi responde ezijénsia sira ne’ebé mak sira fo no la responde mak professores Lautém sei halo greve hodi la hanorin estudante sira.
Jornalista : CE. Lautém
Editór : Agapito de Deus




