Lafaek News--Dekanu Fakuldade Filosofia Ciência Humanas (FFCH)-UNTL, Martinho Borromeu, problema edukasaun iha Timor Leste hanesan siklu visiozu (linkaran setan) sei la hotu hanesan nasaun avansadu sira iha mundu sempre koa’alia asuntu edukasaun, tanba xave ba dezenvolvimentu iha edukasaun.
Dekanu filosifia siénsia umana UNTL, hato’o hanoin ne’e liu husi palestra bainhira sai oradór prinsipál iha semináriu ho Tema jerál “DEDIKASAUN AKADÉMIKU IHA KONSTRUSAUN ESTADU” ne’ebé organiza husi univertitáriu-sira iha Xanana Reading Rooom, Kinta-feira (19/05/2022), relasiona ho ámbitu komemorasaun loron restaurasaun ba Indepedénsia Timor-Leste nian ba dala-XX.
Hodi dehan, sasukat ba edukasaun ho tinan 20 seidauk too no komemora independénsia Timor Leste, tuir preferénsia katak la’os tinan 20, maibé prefere atu ema hotu uza liafuan ida katak foin tinan rua nulu, bainhira halo komparasaun ho nasaun seluk ne’ebé ukun an tinan atus ona, maibé nafatin koa’lia kona-ba edukasaun.
Ha’u prefere foin mak tinan rua nulu, ne’e ha’u kompara kedas ho asaun Australia, América ema ukun an tinan arus rua mos sei koalia nafatin edukasaun . Entaun ita foin “vinte (20) anos” ha’u optimistia Timor sei la’o diak,” Dekanu reafirma.
Hodi dehan, ba oin sei kontinua ko’alia nafatin kona-ba problema nasaun liu-liu edukasaun, ida ne’e iha filozofia hanaran (vicious circle) tinan rua nulu ne’e naton ona, iha buat balun mak presija hadia, maibé hein tan tinan rua nulu mai haree infra-estrutura no kualidade edukasaun sei diak.
Iha fatin hanesan, Alumni Parlamentu foinsa’e Timor-Leste (APF-TL) Lizério Dias, ne’ebé hanesan oradór iha semináriu refere hato’o mós nia opiniaun pesoál kona-ba produs méritu kada tinan iha universidade, maibé presija koloka ema tuir nia area espesializada orienta ba empregu.
Setór edukasaun ne’e nia ligasaun ho merkadu, kampu de traballu atu ema ne’ebé gradua nia bele liga kedas ba hetan empregu” katak Lizerio.
Nia hatutan, presija haree didiak mós kualidade ensinu, presija haree oinsá graduasaun ho kualidade ho mekaniszmu hirak ne’ebé diak no haree tuir kriteria internasional, no ida mòs importante presija haree bem estar professor moris diak nian no importante ida tan hadia infra-estrutura liu-liu reforsa bs teknolojia presija iha asesu internet ne’ebé lais fasilita ema peskiza buka referénsia ho diak bele elva kualidade edukasaun.
Iha sorin seluk, estudante Filozofia Moisés da Costa Silva ne’ebé partisipa semináriu refere tuir nia iha ambitu komemorasaun indepedénsia ne’e importante tebes maibe laos halo reflesaun maibé presija haree problema sosiál sira hodi fó solusaun liu-liu edukasaun nasionál Timór leste ohin loron.
Ita akadémiku oinsá bele iha hanoin ne’ebé mak klean ho totalidade ba problema sira ne’ebé ohin sosiedade hasoru. Ida maka edukasaun ohin loron sai problema mak Timor-Leste opta sistema edukasaun neo-liberalizmu iha ne’ebé ema konsidera eskola sai fatin hodi akumula lukru(osan)” Moises lamenta.
Iha konstituisaun RDTL artigu 138 ne’ebé sita kona-ba organizasaun ekonomia Timor-Leste nian ne’ebé fó livre ba indivídu ida hodi investe nia ekonomia bainhira fó livre ba indivíduu atu investe ekonomia grupu no indivídu sira bele estabelese instituisaun sira, husi ne’eba mak estudante ne’e atu kualidade ka la kualidade, atu servisu no atu ba ne’ebé, atu sai saida depende ba indivíduu no konsidera problema indivídu, husi ne’eba haree edukasaun nasionál Timór Leste opta sistema edukasaun neo-liberalizmu.
Nia só atu produs de’it estudante atu sai dezempregu maibe la iha altermativu oinsá maka reduz kada tinan sira produs méritu ne’ebé ita sura mak labele konta mak la hotu iha Timor inklui estranjeiru ne’ebé sira hotu sai vítima ba konsekuénsia sistema edukasaun ohin loron”dehan Moises.Remata.
Formandu SFLN : Jeconias Lolo
Editor : Agapito de Deus




