SOBU GOVERNO : Terminolojia mamuk ba ha-kalma an hodi hamosu dikotomia foun
Ba ita :
- HORTA ELEITU, SEI LA SOBU GOVERNU, TAMBA GOVERNU SIRA SOBU NANIS TIHA ONA!
- HORTA ELEITU, SEI HADIA DE’IT NAKSALAK KONSTITUSIONAL NEBE IHA TO LORON NE’EBÉ NIA ELEITU!
FOTI MEJA HO-FORSA, SOBU MAIORIA PARLAMENTAR!
Atu konfirma, ka prova justeja ita nia pojisaun , hau tenta halo expojisaun tuir mai ne’e. Mai ita le no diskuti.
Klima politiku, la’o normal, manas ituan, malirin hikas fali, durante periodo kampanha eleitoral-presidencial. Buat ida maka interessante, la’os ona fenomenu, maibe lia-fuan (terminolojia, karik) husi responsaveis nasaun-ida ne’e nian, lider, karik, povo-ida ne’e nian, maka lia-fuan SOBU.
Ba sira, se Dr. Horta manan, nia sei SOBU governo, VIII Governu; Horta sei Sobu Parlamentu Nasional. Hateten sira! Sira soe lia-fuan ida ne’e , la’os ona parece hakfodak , maibe ho intensaun atu klassifika Dr. Horta ( ita hotu nebe apoia Dr. Horta) hanesan SOBODUR, sira maka la’os SOBU DOR, Balun fali dehan, se Dr. Horta eleitu nia sei repoem ( hatur hikas fali) Desordem no Krise. Horta halo repojisaun Desordem no Krise, tenik sira, atu konvense no hatauk Povo!
Ida ne’e duni maka sira nia metodo ba “guerra”, “batalha” politika-eleitoral! Se maka konvense povo ho lian-falsu, nia sei lakon. Hanesan Soekarno dehan “ siapa menabur angin, akan menuai badai”. Lian-falsu , lian-hatauk maka nudar “angin”, rejultadu maka nudar “badai”.
Ita lalika hatauk povo, ita la’os iha tempu kampanha ne’e maka hakilar Repojisaun Ordem Demokratika-Konstitusional (RODK). Ita koalia RODK ne’e husi kedas tinan 2020. Povo esklaresidu ona! Jovens-estudantes votantes-foun ka votantes ba dala rua-ona, rihun-ba-rihun esklaresidu ona kona ba metodos anti-demokratikus nebe iha hodi sustenta Poder duma forma hasoru vontade popular.
Kontéudu, ita presiza rejista katak afirmasaun (sobu) hirak ne’e la kontribui ba edukasaun sidadania, maibe para hatauk ema labele vota iha Dr. Horta. Ne’e sira nia perspektiva! Maibe sira haluha tiha katak povo ida ne’e manan ona konsiensia social no politika kona ba sira nia aktus durante kaer “kuda talin” Nasaun ida ne’e nian.
Ho hanoin atu kombate sira nia termus, sira nia intensaun nebe ladiak, la edukativu ba ita nia soxiedade, hau tenta hakerek artigu ida ne’e hodi aprejenta angulu husi lia-los ( verdade/kebenaran) seluk ba soxiedade.
Iha artigu ne’e, hau utilija deit lia fuan VIII Governu, hau la hatutan ho lia-fuan Konstitusional.
Pois bem, mai ita hare tok se Dr. Horta maka atu sobu VIII Governu.
VIII Governu moris husi Koligasaun ida naran Aliansa Maioria Parlamentar nebe konstituidu husi partido tolu : CNRT-PLP-KHUNTO.
Koligasaun haktuir-an, hatur-an ba lei eleitoral ba Parlamentu Nasional. Tuir Lei eleitoral ba PN, artigo 20 (numeru 1 no 2) partidus sira , se karik hakarak halo koligasaun bele halo , antes eleisaun. Koligasaun ne’e hanaran Koligasaun ba Fins eleitorais ka ita bai-bain temi Koligasaun Pre-eleitoral. Tuir ita nia lei dos Partidos Politikus, Lei no 2/2016 , 3 fevereiru, nebe altera Lei no 3/2004, 14 abril, kona ba Partidus Politikus koalia klaru los katak atu halo Koligasaun ruma, tenki hetan aprovasaun husi Kongressu ka Konferensias.
Lei dos partidus politikus, iha artigu 9, numeru (3) hateten mos tan katak partidu ida labele , simultaneamente, hola parte iha koligasuan rua ka tolu.
Koligasaun nebe Partidus : CNRT-PLP-KHUNTU realiza ho objetivu atu bele halibur maioria parlamentar hodi hasoru Partidus seluk iha eleisaun Parlamentar. Maioria Parlamentar ne’e nesesariu atu bele forma governu, hafoin eleisaun remata.
Ora bem, hare dispojisoens legais, tantu iha Lei eleisaun Parlamentar, ka Lei dos Partidus Politikus, maka Partidus : CNRT-PLP-KHUNTO hari koligasaun no apresenta Lista ida deit ba eleisaun Parlamentar no Programa eleitoral mos ida deit. Povo ba vota, vota iha Koligasaun, no la vota iha kada partidu individualmente. Husi ne’e ita hare katak : Koligasaun AMP maka eleitoradu fo’o fiar hodi hetan Maioria Parlamentar hodi forma Governu, tuir artigu 106 , numewru (1). Komo AMP maka mais votadu, maka Partido-FRETILIN, nudar segundu mais votadu, la preenxe rekejitus atu forma VIII Governo Konstitusional. AMP maka indijita Primeiru-Ministru hodi forma VIII Governo Konstitusional.
Bainhira AMP nakfera, CNRT vota abstensaun ba Orsamentu Geral Estado tinan 2019/2020, maka automatikamente VIII Governu Konstitusional la iha ona maioria parlamentar atu sustena nia. Tuir pratikas normais no aseitaveis iha soxiedades ho civilizasaun no kultura demokratika, lo-los ne’e VIII Governo Konstitusional demissioanriu-ona no kuantu mais iha altura neba Primeiru-Ministru aprejenta ona nia pedido de demisaun ba Sua Excelensia Presidente da Republika.
Partido nebe hikus mai viabiliza vota KONTRA Orsamentu Geral Estadu 2020-nian. Nia lojika iha nebe atu justifika viabilijasaun. Tuir lolos ne’e vota a favor para OGE 2020 liu hafoin halo akordu ruma karik. Ne’e ita sei bele entende , mesmu salah hela pratika ne’e , sira nia argumentu sentidu do Estado.
No’o haktuir ba lei eleitoral , nebe define estabelesimentu de koligasoens pre-eleitorais no hare mos ba akordu de koligasaun nebe partidu tolu ne’e subskreve, maka la iha ona dalan ba manutensaun koligasaun. Kuandu AMP nakfera , automatikanete maioria parlamentar la existe tan ona.
Ita mos rona deklarasoens oi-oin dehan AMP la iha ona. Se la iha ona, VIII Governo mos la iha ona, tamba por lojika AMP maka hamosu Governu.
Hare ba artigu 86 aliena (f) , bainhira liu ona 60 dias maka Orsamentu Geral Estado la liu, Sua Excelensia Presidente da Republika tenki dissolve ona Parlamentu Nasional.
Por forsa artigu 106, 85, Partidus sira, atu hetan maioria parlamentar bele mos realija koligasaun depois eleisaun. Ida ne’e so bele bainhira partidus sira ba mesak-mesak, ho lista rasik, no Programa rasik. Iha kaju AMP, koligasuan pre-eleitoral no ba ho lista unika e programa unika. Portantu, bainhira nakfera, la iha dalan Partidu rua, ka ida seluk buka fali maluk seluk ba atu halo koligasaun foun. Rekomendasaun 10 fevereiru 2020, juridikamente salah.
Iha rekomendasaun numeru 2, nebe hateten partidos sira buka malun atu forma maioria foun ne’e salah, “peca” hasoru normas legais. Kontudu, por razoens politikas ema barak husik liu, ho hanoin atu labele ha-kolen tan povo.
Regras ka normas refere, previstu ona iha Konstituisaun no nudar base legal-juridika ba Governo ida bele demitidu ka Parlamentu Nasional ida dissolvido. Sira nebe hakerek Konstituisaun RDTL 2002, parece momentu neba la hare didiak kultura politika nebe sira hakarak enkuadra iha ita nia sistema, ou sira entende maka sira hatama normas hirak ne’e iha ita nia Konstituisaun RDTL-nian. Ita hotu lahatene sira nia intensaun legislativa na altura.
Nune’e, ita nia apresiasaun : Sira foti deit normas refere husi soxiedade seluk nia nivel de sivilijasaun-kultura demokratika, sem sira hatene katak sei hamosu problema ba sira. Exemplu, iha Portugal, sivilijasaun-kultura demokratika nebe ita foti ( hau la dehan ita kopia), kuandu Orsamentu la liu ka Koligasaun nakfera, Presidente Republika la iha dalan seluk atu foti, maka kumpri Kosntituisaun demite Governo ou dissolve Parlamentu.
Ou sira hatene alkanse normas refere, maibe sira fiar an katak sira maka sei manan nafatin. Portantu, bahasa karik dehan “aman-aman” hela. Maibe realidade mosu oin-seluk, ita tenki hasoru kompetisaun politika nebe ho nia dinamika oi-oin.
Parece tan ne’e maka uja meius oi-oin, tenta interpretra normas Konstitusionais tuir intensaun ida-idak nian hodi bele justifika prejervasaun poder nebe iha.
Hare ba dispojisoens normativas nebe hau sita, terminoljia SOBU GOVERNU ka SOBU PARLAMENTU NASIONAL ne’e transmite pratika de desinformasaun, des-edukasaun politika ita nia eleitoradu. Tamba-sa? Tamba troka Governu, Remodela Governu, Governu ida demitidu, previstu iha normas Konstitusionais. Nune’e mos dissolusaun Parlamentu Nasional ( ita realija ona iha 2018) previstu iha normas Konstitusionais. Ita la precija utilija lia-fuan SOBU atu konvense ita nia Povo para labele vota ba Dr. Horta. Uja lia-fuan nebe mais adekuadu hodi assegura ita nia eleitoradu, ka konvense eleitoradu husi Partidu seluk hodi vota ba ita. Metodo ne’e edukativu liu!
Dr. Horta eleitu iha 19 abril 2022 , nia sei halo tuir deit Konstituisaun RDTL. Hadia naksalak nebe iha, hanesan la kumpri regras ka normas Konstituisaun nebe ita hatur iha ita nia sistema politiku no juridiku.
Ita mos bele dehan ka argumenta, husi aspektus normativus no tramites
konstitusionais, katak : Sira rasik SOBU VIII GOVERNU bainhira sira la entende malun, la kohi rona Partido-CNRT nebe iha kadeiras barak liu husi lista nebe AMP apresenta no Povo vota.
Sira ulun la fo ba malu, la kohi rona malu, nia resultadu maka Orsamentu Geral Estado 2020 xumbadu. I ne’e Konstitusional , tamba situasaun hanesan ne’e preve ona iha Konstituisaun RDTL. Portantu la’os buat extraordinariu-ida, labele halo fali ita sai beik hotu hodi dehan Dr. Horta hakarak SOBU Governo no Parlamentu Nasional.
Tuir normas nebe hau temi, lolos ne’e Sua Excelencia Presidente Republika dissolve ona Parlamentu Nasional. Portantu la’os SOBU PARLAMENTU NASIONAL, PN sira sobu antes tiha ona bainhira sira hadau meja la tuir Regimentu Parlamentu Nasional iha 19 de maio 2020. So ke sira tenta asegura hela deit duma forma inkonstitusional Poder nebe la lejitimu.
Hakiduk ituan ba kotuk, embora dalan nebe foti iha 10 de fevereiru 2020 la-los juridikamente, maibe ita husik liu politikamente, konvoka Meja Redonda hodi hasai rekomendasaun tolu hanesan tuir mai ne’e :
Eleisaun antesipada ultimu rekursu.
Partidus sira ho asentu iha Parlamentu Nasional buka malun ba hodi buka maioria foun.
VIII Governu manteim iha nia funsaun to tomada de posse Governu foun.
Ita hotu hare no hatene, rekomendasaun ne’e, apesar de ses-an ituan husi normas konstitusionais, politikamente bele simu tamba rekomendasoens ne’e rasik hamosiu opsoens, hanesan opsaun numero (1) no (2). Ne’e katak se labele hetan maioria parlamentar foun atu forma Nono Governo, maka Presidente foti opsaun (1), dissolve Parlamentu Nasional hodi forma nono governo. Iha formasaun Nono Governu, Oitavo Governu nia mandatu remata.
Rekomendasaun refere, la sita liu kona ba possibilidade de Viabilijasaun. Iha pratika, lo-los Partidos kiik maka viabilija Partido ho assentus barak liu. Iha ita nian oin-seluk fali, ita tenta inventa cultura polítika demokrátika foun.
Ita bele inventa kultura demokratika, maibe ita tenki konsistente ho ita nia decijaun ( decisão) nebe dudu ita aseita rekomendasaun tolu refere. Ita hola parte iha meja redonda, nusa altura neba la sita mos katak se la konsegue
maioria parlamentar bele viabiliza deit VIII Governu (?). Hodi nune’e pontu (3) nia redasaun hasai tiha ka troka tiha.
Hare husi aspektu Public Policy ( kebijakan publik) , ita nia komportamentu la koerente ho ita nia desizaun. Ita foti decijaun ida, ita halo fali buat seluk. Ne’e pratika nebe la-diak ba iha Kultura Ukun Rai-ida nian. Pratikas sira ne’e hamosu kultura de degradasaun valores Konstitusionais no boas pratikas da demokrasia.
Tamba ne’e, maka Dr. Horta nudar kandidatu nebe Partido-CNRT, Maun Boot Xanana apoia liu husi Rezolusaun Konferénsia Nasional CNRT-nian, nudar kandidatu nebe PST mos kontribui ba nia kandidatura, nudar kandidatu nebe Partidus hanesan FRENTE MUDANSA, UDT, PDC, PR, PATIFOR apoia, nudar kandidatu nebe movimentus lubun ida ( hanesan ACBN, CRN 1, MOKATIL, MAPK, L-JEP, MNJP, MBX – hamutuk hari UMDP -; MOKURA, KLIBUR, M-AJB, no seluk-seluk tan) apoia iha primeira volta, no agora ba segunda volta ho apoios husi PD, PDRT, no filiadus husi partidos seluk iha plataforma seluk-nian, iha forsa politika-moral no peso eleitoradu atu exerce nia kompromissu eleitoral.
Dr. Horta eleitu, por uma kestaun de koerensia-konsistensia ba nia eleitoradu no nia an-rasik TENKI hadia naksalak hirak nebe iha no ita lori to 19 de abril 2022. Portantu, kuandu foti decijaun ruma ita labele hare nudar SOBU GOVERNU KA SOBU PARLAMENTU NASIONAL. Maibe demite Governo ka dissolve Parlamentu Nasional tamba Konstituisaun fo dalan no por imperativus morais implementa Projetu Politiku Eleitoral – Repojisaun Ordem Demokrátika Konstitusional – haktuir ba mos Rejolusaun 23 janeiru 2022 husi Partido-CNRT.
Keta haluha katak Rejolusaun Konferénsia Partido-CNRT aborda kona-ba dissolusaun Parlamentu Nasional. Ne’e bahasa karik dehan “tawaran dan mandat tertinggi”, ba elabora Programa Eleitoral. Maibe bele foti dalan klaran ruma, tuir hau hare.
Portantu, iha mos dalan seluk ka ita dehan dalan “klaran-ida” ne’ebé bele ita opta. Rekonfigurasaun maioria Parlamentar, ne katak iha possibilidade partidu tolo nebe forma AMP bele rekonsilia-an fali no hametin fali maioria parlamentar no hetan “ tulun-adejaun” husi partidus seluk. Maibe, ita hare difisil tebes sira atu hadame malun. Susar, karik, sira atu REKONSILIA! Maibé koko tok, la salah ida.
Se Presidente eleitu la konsegue REKONSILIA Partidus-sira, maka dalan hikus liu maka Dissolusaun Parlamentu Nasional. No dissolusaun Parlamentu Nasional, hanesan hau dehan ona, sei la viola Konstituisaun, tamba lia-fuan “dissolver o Parlamentu Nasional, artigu 86 aliena (f)” preve hela. No ne’e akontese iha demokrasias iha estadus-povos-nasoens sivilizadus hotu.
Karik ita ba duni dissolusaun Parlamentu Nasional, maka Partido-CNRT, PST no partido sira hotu nebe apoia Dr. Horta , precija tur hamutuk hodi direciona estabelesimentu Plataforma-Politika foun hodi kompete iha eleisoens antesipadas. Ita tenki manan maioria parlamentar hodi asegura ita nia Programa eleitoral Presidencial no Parlamentar.
Hau fiar iha lideransa Partido-CNRT. CNRT ho Maun Boot sei define plataforma ida ke abrangente hodi lori Maun Boot Xanana ba Primeiro-Ministru Nono Governo Konstitusional, iha ámbitu implementasaun Projetu Polítiku Eleitoral – Repojisaun da Ordem Demokrátika- Konstitusional.
Hakoak boot.




