Lafaek News–Diretora Turístika, Bella Galhos afirma, nia parte konsidera Estadu Timor Leste esklui total direitu LGBTL husi programa governu maske la kontra Relijiaun Katólika ho kultura Timor.
kultura ho relijiaun ne’e ita mak halo, maibé moris mai nune’e kedas, governu kada tinan halo diskursu midar kona-ba ema nia direitu realidade iha komunidade LGBT ne’e esklui total husi governu nia programa,” hatete Bella Galhos ba jornalista sira iha Fundasaun Oriente sesta (10/11/2021).
Bela sublina nia parte konsidera inkluziva ona LGBT iha Timor Leste, tanba ne’e la presiza atu hakilar tan ona ba direitu komunidade LGBT iha Timor.
Hau tenki admite katak ita ninia governu ne’e esklui tiha ona ami, la presija ko’alia ona tanba buat sira ne’e iha ona, rekere ba governu laiha, li-liu ba iha komunidade LGBTI, hau hanoin ema hotu ko’alia kona-ba grupu vulneravel, maibé sira susar atu koalia sai LGBT ne’e tanba de’it tauk kultura tauk relijaun,” Bella argumenta.
ezemplu konkreta hanesan programa sexta báziku ho orsamentu ne’ebe governu fahe la konta ho ema LGBTI, bazeia ba iha situasaun iha Timor hatene, tanba funu foin mak rekopera tinan 20, iha familia mak inan mesak no iha familia mak mane hola feto barak no soe hela.
Governu tenki rekoinese, ko’alia konaba kazamentu ne’e buat seluk ida la’os ema hotu-hotu iha kazamentu no luta ba kazamentu, ne’e la’os prioridade ne’e la’os ba iha LGBTI nian,” katak Nia.
hodi dehan, LGBTI luta ba ninia ezistensia iha sosiadade ida hakarak hetan rekoinesimentu katak merese atu hetan oportunidade, rekursu no liberdade ba
libertasaun hanesan, la’os haree fali ba ema nia karakter fíziku oin seluk nian hodi halo moe rai ida, ne’e mak LGBT luta.
Galhos haktuir direitu LGBT konsagra ona iha konstituisaun direitu humanus, lalika dehan iha konsidera LGBT, más iha realidade laiha asaun, tanba ne’e LBGT sei kontinua luta hodi hetan direitu tuir lei inan konstituisaun RDTL.
Jornalista : Sabina Barreto Klau
Editor : Agapitu de Deus




