Housi: Domingos Maia
Maibé Povo Timor-Leste sei sente Ksolok Kmanek liután bainhira MB Nasaun nian ne’e lolo-liman ba hakotu tiha Impasse Políca iha rai-laran, Ida ne’e mak iróniku basá ba buat-boot sira iha rai-liur MBX bele de’it. Tansá mak ba buat-ki’ik oan iha rai-laran, nia la bele fali neee …!?!?
Nu’udar sidadaun TL, ema see mak la sente ksolok wa’in ho Prémio Honórium Causa hirak nebé mak mundu sientífiku saran tiha ona ba MB KXG tan mundu rekoñese duni nia esforsu nebé kontribui ona ba Dame no Badame (reconciliação) hodi sai tiha ona Modelo ba mundo.
Ida ne’e mak realidade ida nebé povu simples sira iha TL no mundu sei la hewa’i LLa’ósne’e de’it belun konsidadaun sira:
Atitude figura lideransa MBX ida, iha tempo moderno ida ne’e, la tane-áas nia digmidade no popularidade lideransa ezemplar ba mundu. Oinseluk, haree ba nia lala’ok simplisidade no hakraik-an tún liu fali atan ida hodi hadulur-malu ho povu simples sira: ferik-katuas, foinsa’e no labarik feto-mane, haksolok iha udan boot, bee no tahu-laran maske tenke hasouru sikon sira ameasa ba mate housi: inundasaun, Covid-19 no resesaun ekonomia família. Ne’e trunke polítika kuda-fini votus? Husu ba povu mak sai sasin-loos.
Lala’ok ida ne’e, dala ruma, haree hanesan fali hatudu lala’ok abuzu-poder hodi sadik no dezafia fali ukun-na’in sira balun hodi sente fuan-moras, No ho lala’ok hakraik-an ida ne’e mós mak MBX sai la’o mes-mesak ba rai-rai hasouru ulun-boot sira housi nasaun-boot sira seluk hodi tetu-hakotu tiha mós problema-boot sira TL nian hanesan:
- a) Rekonsilia tiha RI ho TL hafoin hakotu funu-naruk durante tinan 24 (rua nulu resin haat) okupasaun ilegál Indonesia Raya iha TL.
- b) Hola-fatin ativu tan iha G7+ ho Nasaun-ki’ak sira seluk iha mundu.
- c) Solusiona tiha lalais de’it ho dame ba direitu FM, nsst.
Hafoin nia kontribuisaun-boot konkreta iha rai-laran mós la haluha maka: iha 2006 (a)Hakotu tiha Crise Política Militar 2006.
- b) Hamate tiha Konflitu-Kilat ho grupo rebelde sira Alfredo Reinaldo Alves no Salsinha nian.
- c) Hakotu tiha plano Grupo Revolusaun Mauk Moruk nian.
- d) No nia asaun sira seluk nebé rekoñesidu tiha ona iha Ai-Laran. Maibé nia konfesa, la la’o mesak.
La’ós atu “hahí fali MBX ne’e hanesan Maromak” tuir ema balun dehan-sai tiha ona. Maibé presiza atu hatene mós katak MB KXG soi nia karáter naturál espesífiku “Manu-Aman” ida mak gosta fali bainhira nia adversáriu polítika sira dezafia no hasadik nia prinsípiu sira ho lia-fuan no hahalok sira.
Iha aspetu ida ne’e, see de’it mak sente-an ona mós nu’udar Lider Nasionál nebé foin mak hamosu-an iha roman tatiar dadeer-sa’e; se bele, keta kokorek lai ho lian-maksadik nakrokot makaas. Se iha nune’e, mak nia impatu klaru ona ne’e: MBX sei “sibir-an nú Manu-Aman”, housik hela Maun sira seluk nani mes- mesak hasouru “laloran-fuik Tasi-Mane” to’o kole-todan tiha ona mak MB ne’e sei mosu fali hanesan manan-na’in, “herói” hodi kokorek …!”
Keta fihir ida ne’e nú buat-folin laek, Basá maske na’in konfesa katak individu no klibur-maktaru iha nia “luhan-futu manu” ki’ik, mabé maktaru sira haksunik iha “lutu-liur” mós iha karik? (Pause) Hein ba loron-festa demokrasia povu TL “futu-manu!” Koko bá mak haree de’it iha loron “oda-matan luhan futu-manu” nian nakloke! Klibur maktaru sorin ida nebé mak sei sai manan-na’in?
Halo daudaun urat sira ba: Nata malus mean ba; sukat liman-fuan ba, interpreta mehi-kalan ba, sura dadaun osan ba; maibé tenke sihik loos manu-fulun hodi manan taru iha loron manu-futun nian.
Viva klibur povu maktaru na’in! Hein festa demokrasia futu-manu nian atu besik daudaun ona! Sei fila fali lai ba lala’ok “manu-aman MBX” nian nebé sai realidade ema balun komenta beibeik ona: “Esquesito, mas realidade”, (aneh, tapi nyata).
See mak soi kbi’it roman politika ida nebé sensível mós hanesan MBX atu lee nia karáter nebé, dal’ruma, sai mistetiozu neé? Karik balun sei hatan: “Ah, iha!” Maibé see ida no oinsá lós? Aha, ne’e mak tenke fihir didi’ak lai ba!
Haree de’it ba realidade, ohin loron, hatudu: Bele ho fali polítika halibur-kbi’it iha lidun balun mós sei sadere hela, sei husu fali tula-liman housi “Aman Rai-Na’in” ida nebé mak sei hamanas hela nia “babiru babeur” ai-laran nian ne’e. Tan ne’e: Bele bolu fali paranormál rai-liur ida mai, sei la soi kbi’it; buka fali matan-dok rai-laran ida mós, kbi’it-laek atu dudu-sai nia; karik hein de’it ona to’o loron ruma bainhira kbi’it natureza, matebian no rai-lulik sira kore-an tiha ona housi MB ne’e mak foin rende fali ba kbi’it seluk?
Ou karik tenke bolu Sihik-Na’in profeta Daniel nebé soi kbi’it-roman sobrenaturál mak sei tula-liman hodi sihik fodik MB nia mehi-polítika ida nebé sei sai proativu liu atu kore tiha lalais Kakesi Impasse Polítika iha rai-laran, oras ne’e?
Povu hein! Hein! Ho laran-metin, harohan nafatin atu mosu lalais mudansa sira. Amen.




