Husi: Domingos de Deus Maia
Ha’u aprezia postingan ne’e. Tan hafanu moris Kreda lokál. Ho ne’e, ha’u mós bele fó komentariu balun.
1. Uluk nana’in, belun S. Kelle soi ona hanoin- krítiku konstrutivu. Ita la’ós atu kritika Igreja nu’udar Instituisaun Relijioza nebé belun Kelle rasik sai nu’udar membru fiél ida, maibé krítika ne’e hatudu ba prátika-moris kleuk housi membru Kreda nian: Kleru, Relijiozu no Leigu sira ho hanoin-di’ak atu hadian hahalok nebé tuir ita, la’ós iha biban no fatin ona.
2. Entre Igreja no kultura, tuir ha’u, la iha polémika ida. Ida nebé bele akontese mak inkompriensaun kona-bá pozisaun Igreja no konteúdu kontestu kulturál ida. Basá Kristu nebé hari’i Nia Kreda iha fatuk-besi leten, la kesi-An ho sistema kultura ida iha mundu ne’e. Maibé Kreda apresia mós valór báziku sira nebé pozitivu iha/housi kultura nu’udar identidade povu ida nian. No Kreda fihir katak iha kultura TL nian mós sei iha prátika idolatria no superstisaun iha kultu oin-oin. Tan ne’e belun Kelle mós rekoñese katak sei iha dualismu fiar iha sarani Katólika nia moris: Bua-malus iha liman-karuk hasa’e ba lulik sira; no uza lilin-lakan iha liman-kuanan ba Maromak.
3. Ho tempu nebé muda, buat hotu mós muda. Modu ka maneira komunikasaun hodi hakbesik/aproxima sarani sira, ohin loron, la hanesan ona ho tempu uluk. Uluk na’i-lulik ka katekista sira baku-ain ka ho kuda, oras ne’e, ho motorizada ka kareta. Tanba frekuénsia ba serví povu mós aumenta, akompaña ho númeru sarani sira nian nebé nia kuantidade aumenta ba beibeik; hafoin kuantidade servidór sira uitoan hela mak, dala barak, hein de’it iha paróquia. Ne’e nia desvantajen mak sarani barak hadook-an tiha housi Igreja. Tan barak ladauk sente nú nesesidade ida.
4. Tradisaun kultura nia abut, kesi-metin tebes iha kultura-na’in sira-nia moris lorloron; maibé sira-nia motivu fiar mós metin hela ho kakesi prátika aspetu negativu balun nebé tenke kore, haloos hodi fila ba nia konteúdu orijinal.
5. Belun Kelle, atitude/hahalok mesak de’it la soi ema basá Inisiativa maksoin, uluk nanain, mai housi Maromak. Tan ne’e, ema tenke agradese no fiar metin ba Na’i Laran-Luak ne’e.
6. Di’ak, “Sarxis Kelle” ne’e mak ita-nia naran orijinál kah? Tanbasá ita uza naran-foun ne’e?
Ema troka naran-foun, uza kode-foun no halo fali nia rate-mutin kah, la iha impatu ba soi hikas ema-nia klamar. Ida nebé bele soi klamar mak kondisaun fiar atu hatan prontu ba Jesus Kristu Mane Maksoin nebé mak soi tiha ona ema; no modelu Santo no Santa sira bele uza sira naran nu’udar maksasin-fiar hodi motiva tan ema sarani nia fiar. Se bele, hadook an tiha uitoan housi lala’ok “shauvinismo” kulturál atu bele kompriende lai oinsá mutin sira orienta ema-nia moris uluk nian ba nebé? Ba Portugal ka Europa; no sivilizasaun mós mai housi nebá tuir ekspansaun kristianismu nebé nakbelik tuir ho sistema sira ema hewa’i imperialismu no kolonialismu nian. Hafoin, atu sai sarani, tenke hewa’i uluk tiha prátika jentilismu. Maibé ho ibun-tutun de’it, basá katekeze lantama-borus ba ema-nia fuan no neon-klean atu kore-an tiha neineik housi tradisaun sira prátika idolatria. Nia impatu mak hamihis to’o hamate tan tiha aspetu pozitivu barak iha kultura. Nune’e abut normativu báziku sira kultura nian, oras ne’e, sai namlaik, namlele ou haksunik an tiha. Tan ne’e, tenke kee hikas hodi haburas, selebra no halot tiha liuhosi prosesu rutinu inkulturasaun.
7. Belun di’ak Kelle. Moris-fiar nebé tasak (maduro) ona, sei la depende ba na’i-lulik ka relijiozu ida nia modelu moris morál di’ak ka aat. Maibé, uluk nanain, depende ba Kristu nú lia-loos, fiar-loos no doutrina-loos iha Nia Kreda Santa. Hafoin nu’udar instrumentu servidór Kreda nian, sira mós saboko-an hotu ho frakeza no limitasaun tuir natureza umana. Hafoin housi aspetu morál, furu ka noda sakan ida la halakon ema-nia persona tomak iha Na’i laran-luak futar oin.
(NB: sei tutan tan tuir mai …).




