Lafaek news-Autor ba livru Elidio Agusto Guterres ho tópiku “Politik Berdarah Timor-Leste no Lalehan Tanis” ba diskusaun faze da-huluk obra klibur maubereíadas ho objetivu atu fanu mentalidade joven Timor-oan hakerek livru ba Istória Timor-Leste.
Hosi diskusaun da-huluk ba obra klibur mauberiadas ka oan mauberíadas nian ho intensaun atu provoka joven sira hadomi mundu hakerek no hahú espresa sira nia hanoin no sentiment liuhosi hakerek livru.

“Ba ha’u, hadomi mundu le’e no hakerek hanesan materiál báziku atu haklekar sentimentu fuan no hanoin ka rasosinu liuhosi livru,” dehan hakerak na’in Doutór Elidio Agusto Guterres iha knua Mauberíadas, Metiaut, Sabádu (26/06/2021)
Nia hatutan, esforsu durante hakerek iha dezafiu barak, livru ne’e hakerek iha Indonézia bainhira nia sei eskola iha Universidade Gadjah Mada (UGM) tanba ne’e dezafiu da-huluk mak oinsa halo peskiza, difísil tebes iha finansiamentu hodi fasilita mai Timor-Leste.
“Ha’u sei ki’ik ho idade ruanolu resin ualu, atu ba husu ema bo’ot sira, maibé sira bele dehan ó ne’e sé, tanba ne’e difísil tebes atu konvense ema,” esplika nia
Elidio esplika, Maibé difikuldades sira ne’e la hamate nia espiritu no motivasaun hodi kontinua esforsu to’o hetan Lider karismátiku Kay-rala Xanana hodi apoiu osan balun maske menus, maibé nia kontinua nafatin too kompleta prodúz livru ne’e.
Nia hakotu Knua Mauberíada ida ne’e harii ho intensaun atu halibur joven sira hodi halo diskusaun kada fulan kona-ba le’e no hakerek, hakerek poema, múzika no seluk tan.
Iha fatin hanesan Doutór Martinho Gusmão, hatete, Mauberíada mai hosi Xanana puizia ida ne’e konta istória Timor nia. Maubere ne’e refere liu ba ema atan sira, ema folin laek tanba ne’e Xanana Gumão substitui maubere ho ambere hodi fó valór ka dignifika ema folin laek sira.
“Ha’u kuandu le’e poema ida ne’e, ha’u sente hanesan bandeira portugal dada tun iha ne’e, bandeira RDTL sae no patria hahú. Tanba ne’e ba ha’u ema primeiru ne’e define patriotízmu ne’e Jose Alexandre Gusmão, hafoin Nicolau lobato halo diskursu ida iha repartisaun ne’ebé nia ko’alia kona-ba patria patriotízmu,” dehan nia
Nia hatutan, Tanba ne’e bainhira nia hakerek, Nucolau lobato ho Jose Alexandre Gusmão sempre hamutuk tanba primeriu sira eskola hamutuk, segundu, Xanana ne’e hanesan fatin curhat ka Nicolau lobato sempre curhat ba nia.
“Se agora mak ita husu Xanana kona saida mak Nicolau curhat ba nia, nia kakutak mamuk ona, maibé kuandu ita le’e nia puizia sira ha’u sente katak ne’e curhat Nicolau Lobatu nian Tanba iha livru ne’ebé ha’u hakerek kona Nicolau lobato mós ko’alia hanesan,” konta nia
Obra hirak ne’e atu hatudu katak, joven sira tanke orgullu ho, Jose Alexandre Gusmão, Nicolau Dos Reis Lobato, Borja da Costa tanba sira ne’e tuir ohin loron karik gardua sekundáriu, maibé hakerek buat bo’ot de’it.
Timor presija atu ita rasik mak hakerek ita nia istória, se leão la hakerek nia istória oinsa mak nia moris, kasadór sira sei hakerek oinsa mak sira oho. Se Timor la hakerek nia istória oinsa mak nia luta ba independénsia, entaun invazór sira mak hakerek oinsa mak sira ajuda Timor ukun rasik-an.
“Poema mauberíadas hatete buat ida, a lei da morte ne’e mak lori ita atu manan ukun rasik-an. Nicolau Lobato dehan, a independensia, não é uma prátca, é uma conquista, a lei da morte é uma determinação da independensia,” tenik nia
Nia hakotu fatin mauberíadas ida ne’e hanesan faktus ne’ebé ema mai aprende kona-ba figura ruma no fatin ida ne’e ba joven sira ne’ebé hakarak esperesa sira an liuhosi hakerek.
Jornalista : Felisberto Fernandes
Editór : Floriano Soares




